Лого на YouVersion
Иконка за търсене

Luke 19

19
Ko Sākeasi
1Pea hū atu ʻa Si̇̄sū ki Sēlikō ʻo ne fou atu ʻi he loto koló.
2Pea tā na‘e nofo ai ha tangata ko Sākeasi, hono hingoá, ʻa ia ko e pule tānaki tukuhau ia, pea ko e tangata tu‘umālie ʻaupito. 3Pea na‘e faka‘amu ʻa Sākeasi ke sio kia Si̇̄sū pē ko hai ia, ka na‘e ‘ikai ke ne lava, koeʻuhi̇̄ ko e tokolahi ʻa e fuʻu kakai̇́, he ko e tangata pukupuku ia. 4Ko ia, naʻá ne lele muʻomuʻa atu ‘o naʻe kaka ʻi ha fu‘u sukamino koeʻuhi̇̄ ke ne mamata kiate ia, he naʻe fou atu ʻa Si̇̄sū he feituʻu ko iā.
5Pea ʻi he aʻu atu ʻa Si̇̄sū ki ai̇́, naʻá ne hanga hake ‘o naʻe pehē kiate ia: ‟Sākeasi, hifo ke vave! He kuo pau ke u afe atu ʻo nofo ʻi ho ‘api̇́ he ʻahó ni.” 6Pea hifo fakavave leva ʻa Sākeasi ‘o naʻe talitali fiefia ʻa Si̇̄sū.
7Pea ko e kakai kotoa pē naʻa nau sio ki ai̇́ naʻa nau lāunga, ʻo pehē: ‟Kuo ʻalu ʻa e sianá ni ‘o nofo he ʻapi ‘o ha tangata angahala.”
8Ka naʻe tu‘u hake ʻa Sākeasi ‘o lea ki he ʻEiki̇́: ‟ʻEiki! Ko au eni, te u foaki ʻa e vaeua ‘o ʻeku koloá maʻae masivá! Peá te u totongi fakafoki ‘o liunga fā, ʻa e pa‘anga ʻa ha taha pē naʻá ku kākaa‘i.”
9Pea pehēange ‘e Si̇̄sū kia Sākeasi: ‟Ko e ʻaho ni̇́, kuo hoko mai ʻa e fakamo‘ui̇́ ki he ʻapi ko eni̇́, he ko e tangatá ni foki ko e hako moʻoni ia ‘o ʻĒpalahame. 10He naʻe ha‘u ʻa e Foha ‘o e Tangatá ke kumi ‘o fakamoʻui ʻa e faʻahinga kuo molé.”
Ko e Talanoa ki ha Kau Ngāue ‘e Toko Hongofulu
(Mātiu 25:14-30)
11Lolotonga ʻa e kei fanongo ʻa e kakai̇́ ki heʻene ngaahi fakahinohinó, naʻá ne toe lea kiate kinautolu ʻi ha talanoa fakatātā ʻe taha, koeʻuhi̇̄ ko e ʻamanaki ʻa e tokolahi, kuo vave ke hoko mai ʻa e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. 12Ko ia naʻá ne pehē kiate kinautolu: ‟Na‘e ʻi ai ha tangata ko ha ʻeiki, naʻá ne ʻalu ki ha fonua mama‘o ke hilifaki kalauni ia ai, pea hili iá peá ke ne toefoki mai. 13Ko ia, naʻá ne ui mai haʻane kau tamaioʻeiki ‘e toko hongofulu, ʻo ne ʻange kiate kinautolu ha pa‘anga mina ʻe hongofulu, ʻo ne talaange kiate kinautolu, Mou fakatupu ʻa e pa‘angá ni, ʻo aʻu ki haʻaku toefoki mai̇.
14Ka na‘e fehiʻa ‘aupito kiate ia ʻa e kakai ‘o hono fonuá, pea nau tukuatu ha kau talafekau ke nau ʻalu ʻo tala, ʻo pehē: ‘Oku ‘ikai te mau loto ke tu‘i ʻa e tangata ko ʻená kiate kimautolu.
15Ka naʻe fakanofo Tuʻi ʻa e tangatá, pea naʻe foki mai ki hono fonuá. Naʻá ne toki fekau ke ui mai ʻene kau tamaio‘eiki̇́, ʻa ia naʻá ne ʻange ki ai ʻa e paʻangá, ke vakai pē ko e hā ʻa e tupu naʻe maʻu, mei̇́ he paʻangá.
16Pea ha‘u ʻa e ‘uluaki tamaio‘eiki̇́ ‘o naʻe pehēange, Tangata‘eiki, ko e pa‘anga ko ē naʻá ke tuku mai kiate aú, ko ʻeni kuo liunga hongofulu ʻa e tupu naʻe maʻu ai̇́.
17Pea folofola ange ‘e he tu‘i̇́, Mālō e ngāue lelei, siʻi tamaio‘eiki falala‘anga. Koeʻuhi̇̄ kuó ke falalaʻanga ʻi ha meʻa siʻi, ha‘u koe ‘o pule ki ha kolo ‘e hongofulu.
18Pea tu‘u mai mo e tamaio‘eiki hono uá ‘o pehēange, Tangata‘eiki, ko e pa‘anga naʻá ke tuku mai kiate aú, kuo tupu ‘o liunga nima.
19Pea folofola ange ‘e he tu‘i̇́, ‘E tuku atu kiate koe foki ke ke pule ki ha kolo ‘e nima.
20Pea ha‘u ʻa e tamaio‘eiki ‘e taha, ‘o pehēange, ‛Tangata‘eiki, ko ho‘o pa‘angá ʻena. Naʻá ku nono‘o pē ‘e au ʻi ha holoholó ‘o fufuu‘i. 21He naʻá ku manavahē kiate koe, he ko e tangata anga faingataʻa koe. ‘Okú ke faʻa to‘o ʻa e meʻa naʻe ‘ikai ko ho‘o meʻá, mo ta ʻaki ʻa e meʻa na‘e ‘ikai te ke tō.’
22Pea tali ki ai ‘e he tu‘i̇́, ‛He toki tamaioʻeiki faikovi. ‘Okú ke halaia pē koe ʻi ho‘o lau pē ʻaʻaú. Tā naʻá ke ‘osi ʻilo pē ko e tangata anga faingataʻa au, ‘oku ou faʻa to‘o ʻa e meʻa ‘oku ‘ikai ko ʻeku meʻá, pea u ta ʻaki ʻa e meʻa na‘e ‘ikai te u tō? 23Pea ko e hā na‘e ‘ikai te ke fakahū ai ʻeku pa‘angá he pangikeé? He naʻá ku mei foki mai ko ʻeni̇́ ‘ou ma‘u mai ia, mo hano tupu.’
24Pea toki folofola ʻa e tu‘i̇́ kiate kinautolu na‘e tutu‘u ai̇́, ‛Mou to‘o ʻa e pa‘angá mei ai ‘o ‘oange ki he tamaio‘eiki na‘e liunga hongofulu ʻene tupú!’
25Pea nau pehēange, Tangata‘eiki, kuo ‘osi liunga hongofulu hono ʻinasi̇́ ʻo‘ona ia.
26Pea tali ‘e he tu‘i̇́, ʻOkú ou tala moʻoni atu, ka ai ha taha ʻoku maʻu haʻá ne meʻa, ‘e toe ‘oange ki ai mo ha meʻa. Ka ko ia ‘oku ‘ikai ha‘ane meʻa ‘e ma‘u, naʻá mo e ki‘i meʻa ‘okú naʻe ngali ma‘ú, ‘e toe fa‘ao pē meiate ia. 27Ka ko hoku ngaahi fili ko ē, ʻa e faʻahinga na‘e ‘ikai ke nau loto ke u hoko ko honau tu‘i̇́, mou taki mai kinautolu ki heni, ke tāmate‘i kinautolu ke u sio ki ai!”
Ko e Aʻu ʻa Si̇̄sū ki Selusalema
(Mātiu 21:1-11; Ma‘ake 11:1-11; Sione 12:12-19)
28Pea hili ʻa e fakamatala ko ia ʻa Sīsuú, pea naʻe takimuʻa atu ʻa ʻenau fononga hake ki Selusalemá. 29Pea ʻi heʻene fakaofiofi atu ki Pētefesi mo Pētani̇́, ʻi he ve‘e Mo‘unga ʻoku ui ko ‘Ōlive, naʻá ne fekau atu ha toko ua heʻene kau akó, ʻo ne pehē: 30‟Mo ō atu ki he kolo ‘oku hoko mai̇́. Pea ʻi hoʻomo aʻu atú, te mo ʻilo ‘oku nono‘o ai ha ki‘i ʻasi, kuo te‘eki ke heka ai ha taha. Mo vete ia ‘o taki mai kiate au.” 31‟Pea kapau ‘e ʻeke atu ‘e ha taha pē ko e hā ho‘omo meʻa ‘oku fai̇́, pea mo talaange, ‛‘Oku fiema‘u ia ‘e he ʻEiki̇́.’”
32Pea ō atu leva ʻa e toko ua ko iā, ʻo na ʻilo, ʻo hangē tofu pē ko e meʻa naʻe tala ʻe Si̇̄sū kiate kinauá. 33Pea lolotonga ʻena vete ʻa e ki‘i ʻasi̇́, mo e lea mai ʻa e kau tangata na‘e ʻaʻana iá: ‟Ko e hā ‘okú mo vete ai ʻa e kiʻi ʻasi̇́?”
34Peá na talaange: ‟‘Oku fiema‘u ia ‘e he ʻEiki̇́.”
35Peá na taki atu ʻa e ki‘i ʻasi̇́ kia Si̇̄sū. Pea hanga ‘e he kau akó ‘o li̇̄ honau pulupulú he tuʻa ‘o e ʻasi̇́, pea nau fakaheka ai ʻa Si̇̄sū.
36Pea ʻi heʻene fononga atú, naʻe fola ‘e he kakai̇́ honau ngaahi pulupulú he loto halá.
37Pea ʻi heʻene fakaofi atu ki he tahifohifo ʻa e halá ki he Mo‘unga ko ‘Ōlivé. Pea na‘e kamata fakamālō fiefia mo le‘olahi ki he ‘Otuá, ʻa e kau ako tokolahi naʻa nau kaungāfononga mo iá, koe‘uhi̇̄ ko e ngaahi mana lalahi kuo nau mamata ki ai̇́.
38Pea naʻa nau kalanga ʻo pehē:
‟Tauange ke fai tāpuekina
ʻA e Tuʻi ‘oku hā‘ele mai
ʻI he huafa ‘o e ʻEiki̇́!
Tauange ke fakatoka ʻa e melino ʻi langi,
Peá ke fakalāngilangi‘i ʻa e ‘Otua ʻo Langi̇́.”
39Pea leaange ha niʻihi ʻo e kau Fālesi mei̇́ he kakai̇́, ʻo pehē: ‟Tangata‘eiki, ke ke taʻofi muʻa hoʻo kau akó!”
40Ka naʻe tali ‘e Si̇̄sū ʻo pehē: ‟Kapau ‘e longo ʻeku kau akó, ‘e kaikaila ʻa e ngaahi maká ni.”
Ko e Tangi ʻa Si̇̄sū koe‘uhi̇̄ ko Selusalema
41Pea ʻi he fakaofiofi atu ʻene fonongá ki Selusalema, ‘o naʻe mamata atu ki he koló, naʻá ne tangi koeʻuhi̇̄ ko ia. 42He naʻá ne pehē: ‟Pehēange mai naʻe mahino kiate koe he ʻahó ni, ʻa e meʻa ‘e makatuʻunga ai hoʻo maʻu melinó. ‘ʻio, ka kuo fufū ia meiate koe. 43‘E hoko mai ha ngaahi ʻaho, ʻa ia ‘e ʻākoloʻi ai kimoutolu ‘e homou ngaahi fili̇́, pea te nau ta‘ofi ho‘omou hūatú mo ho‘omou hūmai̇́, pea te nau ‘ohofi koe mei he tafatafa ʻaki kotoa pē.
44Te nau laiki homou ngaahi falé, mo tāmate‘i kimoutolu. ‘E ‘ikai ha foʻi maka ‘e tuku taʻeholoki koe‘uhi̇̄ ko e ‘ikai ke mou fakatokanga‘i ʻa e taimi naʻa haʻu ai homou fakamoʻui̇́.”
Ko Si̇̄sū ʻi he Temipalé
(Mātiu 21:12-17; Ma‘ake 11:15-19; Sione 2:13-22)
45Pea hūatu ʻa Si̇̄sū ki he Temipalé ‘o ne kamata ke tuli ki tuʻa ʻa e kakai na‘e fefakatauʻaki ai̇́. 46ʻO ne talaange kiate kinautolu: ‟Kuo tohi ʻi he Tohitapu, Ko hoku falé, ko e fale faiʻanga lotu! Ka kuo mou ngaohi ia ko e tānaki‘anga ‘o ha kau kaihaʻa.”
47Pea faiako ʻa Si̇̄sū ʻi he Temipalé he ʻaho kotoa pē. Ka na‘e loto ʻa e kau taulaʻeiki lahi̇́ mo e kau faiako Lao ʻa Mōsesé mo e kau taki̇́ ke tāmate‘i ia. 48Ka neongo iá, naʻa nau fiu lama ha faingamālie, he na‘e kei fie fanongo ʻa e kakai̇́ kotoa, ki heʻene ngaahi akonaki̇́.

Избрани в момента:

Luke 19: TCNT

Маркирай стих

Споделяне

Копиране

None

Искате ли вашите акценти да бъдат запазени на всички ваши устройства? Регистрирайте се или влезте