Лого на YouVersion
Иконка за търсене

Ma‘ake 14

14
Ko e Alea ke Tāmate‘i ʻa Si̇̄sū
(Mātiu 26:1-5; Luke 22:1-2; Sione 11:45-53)
1Pea naʻe toe pē ʻa e ʻaho ‘e ua pea a‘u ki he Pāsová mo e Kātoanga Kai Mā Tapulēvani̇́, pea kamata alea ʻa e hou‘eiki taula‘eiki̇́ mo e kau faiako Lao ʻa Mōsesé pē ‘e anga fēfē ha‘anau puke fakafufū ʻa Si̇̄sū ‘o tāmate‘i. 2He naʻa nau pehē: ‟‘Oua te tau puke ia he lolotonga ʻa e kātoangá, na‘a hoko ai ha moveuveu ʻi he kakai̇́.”
Ko e Afe ʻa Si̇̄sū ki Pētani
(Mātiu 26:6-13; Sione 12:1-8)
3Pea lolotonga ʻa e ʻi Pētani ʻa Si̇̄sū, ʻi he ʻapi ‘o Saimone, ko e tangata na‘e kilia, ʻo fai ʻenau maʻumeʻatokoni, kuo ha‘u ha fefine mo ha hina lolo tākai. Ko e hina ʻalapasita ia, pea ko e lolo na‘ati mahu‘inga ʻaupito. Pea hanga ‘e he fefiné ‘o foa‘i ʻa e hiná, ‘o lilingi ʻa e loló ki he ʻulu ‘o Sīsuú. 4Pea felāuaki ai ʻa e ni‘ihi ‘o nau pehē: ‟Ko e maumau‘i pehe‘i ʻo e loló ke hā? 5Na‘e mei fakatau atu ia ‘o ma‘u ai ha pa‘anga siliva ‘e tolungeau ke foaki ma‘a e kau masivá!” Pea nau ʻitangiʻi lahi ai ʻa siʻi fefiné. 6Kae folofola ʻa Si̇̄sū kiate kinautolu, ‟Tuku ai pē mu‘a ʻa e fefiné ni ia! Ko e hā ‘oku mou fakalotomamahi‘i ai iá? Ko e me‘a ke fakamālōʻia kuó ne fai ma‘akú. 7Te mou nofoma‘u ai pē mo e kau masivá, pea ‘oku faingamālie pē ke mou tokoni‘i kinautolu. Ka he‘ikai te mou nofo ai pē mo au. 8Kuo fai pē ʻe he fefiné ni ʻa e meʻa totonu ke ne fai̇́. He kuó ne tākai hoku sinó ko e teuteu ki fonualoto. 9Ko hono mo‘oni̇́ ʻeni ‘oku ou talaatú, ko e feituʻu kotoa pē ‘e malanga‘i ai ʻa e Ongoongo Lelei̇́, ‘e talanoa‘i ai pē mo e me‘a kuo fai ‘e siʻi fefiné ni, ko e fakamanatu kiate ia.”
Ko e Alea ʻa Siutasi mo e Kau Taula‘eiki Pulé
(Mātiu 26:14-16; Luke 22:3-6)
10Pea toki ʻalu ʻa Siutasi ‘Isikāliote, ko e toko taha ia he toko hongofulu mā uá, ‘o lavaki‘i ʻa Si̇̄sū ki he kau taula‘eiki lahi̇́. 11Pea fiefia ai honau lotó, ʻo nau palōmesi te nau ‘oange ha‘ane pa‘anga. Ko ia, naʻe toki kumi faingamālie leva ʻa Siutasi ke ne puke ʻa Si̇̄sū ʻo tuku atu kiate kinautolu.
Ko e Taumafa ʻa Si̇̄sū mo ʻEne Kau Akó
(Mātiu 26:17-25; Luke 22:7-14,21-23; Sione 13:21-30)
12Pea ʻi heʻene a‘u ki he ʻuluaki ʻaho ‘o e Kātoanga Kai Mā Tapulēvani̇́, ʻa e ʻaho na‘e tāmate‘i ai e fanga lami̇́ ki he Pāsová, pea pehēange ‘e he kau akó kia Si̇̄sū, ‟‘Okú ke loto ke mau teuteu ʻa e Pāsová ʻifē?”
13Pea talaange ‘e Si̇̄sū ki he toko ua he‘ene kau akó, ‟Mo ō ki kolo, pea te mo fetaulaki ai mo ha tangata ‘okú ne fua ha hina vai. Mo muimui ai. 14Pea ko e ʻapi ‘e ʻalu ki ai̇́, pea mo talaange ki he toko taha ‘oku ‘o‘ona ʻa e ʻapi̇́, ‛‘Oku ʻeke mai ‘e he Tangata‘eiki̇́, pē ko e fē ʻa e loki te ne kai ai ʻa e Pāsová mo ʻene kau akó?’ 15Peá te ne fakahā atu kiate kimoua ha loki ʻi ‘olunga kuo ‘osi maau, pea mo teuteu ai ʻa e Pāsová ma‘atautolu.”
16Peá na ō atu ʻo hū ki he koló, pea ko e me‘a kotoa na‘e talaange ‘e Sīsuú, na‘e hoko. Peá na teuteu ai ʻa e Pāsová.
17Pea ʻi heʻene efiafi hifó, naʻe aʻumai ʻa Si̇̄sū mo e toko hongofulu mā uá. 18Pea lolotonga ʻenau maʻumeʻatokoni he tēpilé, naʻe folofola ʻa Si̇̄sū, ʻo pehē: ‟Ko hono mo‘oni̇́ ʻeni ‘oku ou talaatú, ‘e lavaki‘i au ‘e ha taha ʻiate kimoutolu ko ʻeni̇́; ʻIo, ʻe he toko taha ‘oku lolotonga kai fakataha mo au.”
19Pea lotomamahi ai ʻa e kau akó, ‘o nau ʻeke tahataha kia Si̇̄sū, ‟Ko au ʻapē ia?”
20Pea naʻe tali kiate kinautolu, ʻo pehē: ‟Ko e toko taha ʻiate kimoutolu, ʻa e toko hongofulu mā uá, ʻa ia ‘okú ne unu fakataha mo au ʻene konga maá, ki he ipú. 21Ko hono moʻoni̇́, ko e mate ʻa e Foha ʻo e Tangatá, ‘e hangē pē ko ia kuo tohi ʻo kau kiate iá. Ka ‘e malaʻia ʻa e tangata te ne lavaki‘i ʻa e Foha ʻo e Tangatá! Na‘e mei sai ange kapau naʻe ʻikai ke fanau‘i ʻa e tangata ko iā.”
Ko e ‘Ohomohe ʻa e ʻEiki̇́
(Mātiu 26:26-30; Luke 22:14-23; 1 Kolinitō 11:23-25)
22Pea lolotonga ʻenau kei ma‘u me‘atokoni̇́, naʻe to‘o ‘e Si̇̄sū ha fo‘i mā. Pea hili ʻene lotu fakafeta‘i̇́, naʻá ne pakipaki ia ‘o ne ‘oatu ki he‘ene kau akó. Pea naʻe toki folofola kiate kinautolu, ‟Mou to‘o ʻeni ‘o kai. Ko hoku sinó eni.”
23Pea to‘o foki ‘e Si̇̄sū mo ha ipu uaine, ‘o ne fakafeta‘i ki he ‘Otuá, pea ne toki ‘oatu ki he‘ene kau akó ʻo nau inu kotoa pē mei ai. 24Peá ne toki folofola kiate kinautolu, ‟Ko hoku totó eni, ko e toto ʻo e fuakavá, ʻa ia ʻoku lilingi ko e fetongi ʻo e tokolahi. 25Ko hono mo‘oni̇́ ʻeni ‘oku ou talaatú, ‘e ‘ikai te u toe inu mei he fua ʻo e vainé, kae‘oua ke u toki inu ai ia kuo fo‘ou, ʻi he Pule‘anga ‘o e ‘Otuá.”
26Pea hili ʻa e fai ha‘anau hiva, pea nau ō leva ki Moʻunga ‘Ōlivé.
Ko e Pole ʻa Pita
(Mātiu 26:31-35; Luke 23:31-34; Sione 13:36-38)
27Pea pehēange ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu, ‟Te mou feholaki kotoa pē ‘o li‘aki au. He hangē ko e lau ʻa e Tohitapú, ‛Te u taa‘i ʻa e tauhi sipi̇́, pea ‘e movete ai ʻa e fanga sipi̇́.’
28Ka ʻoka hili hono fokotu‘u au mei he maté, pea te u mu‘omu‘a ʻiate kimoutolu ki Kāleli.”
29Pea lea ange ʻa Pita kiate ia, ‟Hei‘ilo ki he fa‘ahinga ko eé mo ha‘anau li̇̄ʻaki koe. Ka he‘ikai pē te u li̇ʻaki ‘e au koe.”
30Pea tali ʻe Si̇̄sū, ‟Ko hono mo‘oni̇́ ʻeni ‘oku ou talaatú, ‘e te‘eki ai ke ʻuʻua tuʻo ua ʻa e moá he poó ni, kuó ke ‘osi fakafisinga‘i tuʻo tolu au.”
31Kae vilitaki atu pē ʻa Pita ʻene laú, ‟He‘ikai pē te u fakafisinga‘i ‘e au koe, neongo ʻe iku ki haʻaku mate fakataha ai mo koe!” Pea naʻe pehē mo e lau ʻa e toenga ko eé.
Ko e Lotu ʻa Si̇̄sū ʻi Ketisemani
(Mātiu 26:36-46; Luke 22:39-46)
32Pea nau ʻalu atu ki ha feituʻu naʻe ui ko Ketisemani, pea pehēange ‘e Si̇̄sū ki he‘ene kau akó, ‟Mou nofo heni, ka u ʻalu ‘o fai ʻeku lotu.”
33Pea ʻave ‘e Si̇̄sū ʻa Pita, mo Sēmisi, mo Sione, ‘o nau ō. Pea kamata leva ke mamahi fuʻu mo hoha‘a hono lotó; 34‘O ne pehēange kiate kinautolu, ‟‘Oku mātuʻaki mamahi hoku laumālié, ‘o hangē kaú ka maté. Mou nofo pē hena ‘o le‘o.”
35Pea toe tahataha atu ʻa Si̇̄sū meiate kinautolu, ‘o ne tō fo‘ohifo ki he kelekelé, ʻo fai leva ʻene lotu, ‘o kole kapau muʻa ʻe lava, pea tuku ke fakalaka atu ʻiate ia ʻa e houa ʻo e mamahi̇́. 36Pea na‘á naʻe pehē: ‟ʻApā Tamai ē, ‘okú ke malava ‘e koe ʻa e me‘a kotoa pē. Ke ke fakalaka atu mu‘a ʻa e ipú ni meiate au. Kaekehe, ‘oua na‘a fai hoku lotó, kae fai pē ho finangaló.”
37Pea ʻi he foki atu ʻa Si̇̄sū ki heʻene kau akó, kuo nau ʻosi mohe kinautolu. Pea naʻe pehēange kia Pita, ‟‘E Saimone, ‘okú ke mohe koā koe? Kuo ‘ikai koā te ke lava ke ‘ā mo au ʻi ha fo‘i houa pē ‘e taha? 38Mou ‘ā pē ‘o lotu, ke ‘oua te mou mo‘ua ʻi ha ʻahi‘ahi. He ‘oku vēkeveke fai ʻa e laumālié, ka ‘oku vaivai fuʻu ʻa e kakanó.”
39Pea toe ʻalu ʻa Si̇̄sū ‘o ne fai ʻa e lotu pē ko ē na‘á ne ʻuluaki fai̇́. 40Pea ʻi heʻene toe foki mai ki he kau akó, tā kuo nau toe mohe pē kinautolu, he na‘á nau mate he fiemoheá. Pea na‘e ‘ikai ha‘anau tali ‘e fai kia Si̇̄sū.
41Pea toe foki mai ʻa Sīsu, ko hono tuʻo tolú ia, ‘o ne pehēange kiate kinautolu, ‟ʻOku mou kei mohe pē koā mo mālōlō! Tuku ai ā! He kuo hokomai ʻeni ʻa e taimi̇́, ke tuku atu ʻa e Foha ʻo e Tangatá ki he nima ʻo e kau angahalá. 42Mou tuʻu ke tau ō! He ko eni, ko hoku lavaki̇́ ʻeni kuo a‘u mai!”
Ko hono Puke ‘o Si̇̄sū
(Mātiu 26:47-56; Luke 22:47-53; Sione 18:3-12)
43Pea lolotonga ʻa e kei lea ʻa Sīsuú, fakafokifā, kuo aʻumai ʻa Siutasi, ko e toko taha ʻi he toko hongofulu mā uá, pea mo ha kakai tokolahi ‘oku nau toʻo heletā mo e ʻakau, ko ʻenau omi mei he kau taula‘eiki lahi̇́, mo e kau faiako Lao ʻa Mōsesé, mo e kau mātuʻa ʻo e lotú. 44Pea kuo ‘osi fakahā ‘e Siutasi kiate kinautolu ha faka‘ilonga, he na‘á ne talaange, ‟Ko e toko taha ko ē te u ʻuma ki ai̇́, ko e tangatá ia. Mou puke ia ‘o taki fakamālohiʻi atu.”
45Pea ʻalu atu leva ʻa Siutasi kia Si̇̄sū, ʻo ne fakalea ange, ‟Tangata‘eiki,” pea naʻe ʻuma lolomi kiate ia. 46Pea nau ala fakamālohi kiate ia ʻo nau puke atu ia.
47Pea toki hanga ‘e he toko taha he fa‘ahinga na‘e tutuʻu ai̇́ ‘o unuhi ʻene heletaá ‘o taa‘i ʻaki ʻa e tamaio‘eiki ʻa e Taula‘eiki Lahi̇́, ‘o motu ai hono telingá.
48Pea folofola ʻa Si̇̄sū kiate kinautolu ʻo pehē: ‟Ko ho‘omou ō mai koā mo e heletā mo e ʻakaú ke puke ʻaki aú, he ko ha taki au ʻo ha kau angatuʻu? 49Ko e ʻaho ki he ʻaho mo ʻeku nofo homou lotolotongá ʻo faiako he Temipalé, kae ‘ikai ke mou puke ai au. Ka naʻe fai eni̇́, ke fakamoʻoni ʻa e me‘a kuo tohi ʻi he Tohitapú.”
50Pea toki li̇̄ʻaki ia ‘e he kau akó kātoa, ka nau feholaki.
51Pea na‘e ʻi ai ha talavou na‘e muimui atu ‘ia Si̇̄sū, kuo ʻikai te ne ʻai vala, ka na‘á ne huluhulu pē ha tupenu li̇̄neni. Pea nau feinga‘i ke puke ia; 52Pea homo ai ʻa e tupenú kae lele telefua ai pē ia.
Ko Hono Faka‘eke‘eke ‘o Si̇̄sū
(Mātiu 26:57-68; Luke 22:54-55,63-71; Sione 18:13-14,19-24)
53Pea na‘á nau taki atu ʻa Si̇̄sū ki he Taula‘eiki Lahi̇́, pea na‘e kātoa mai ki ai ʻa e kau taula‘eiki lahi̇́, mo e kau mātu‘a ʻo e lotú, mo e kau faiako Lao ʻa Mōsesé. 54Pea na‘e muimui atu kiate ia ʻa Pita mei̇ he mama‘ó, ʻo ne hū atu ki he loto‘ā ‘o e Taula‘eiki Lahi̇́, ‘o nofo fakataha atu mo e kau kaʻaté, ‘o mūmū he afi̇́.
55Pea feinga ‘e he kau taula‘eiki lahi̇́ mo e kau fakataha ʻo e Sanetalimi̇́ ke ma‘u ha ngaahi fakamo‘oni ke talatalaaki‘i ʻaki ʻa Si̇̄sū, kae lava ke nau tāmate‘i ia. Ka na‘e ‘ikai te nau ma‘u ha me‘a ‘e taha. 56Na‘e ai ha tokolahi naʻa nau tuʻu ko e fakamo‘oni loi ʻo kau kia Si̇̄sū, ka na‘e fepakipaki ʻenau ngaahi fakamatalá.
57Pea toki tuʻu hake ai mo ha ni‘ihi ‘o fai ʻa e fakamo‘oni loi ko ʻeni̇́ ʻo kau kia Si̇̄sū, ʻo nau pehē: 58‟Na‘a mau fanongo ki heʻene pehē: ‘Te u hanga ‘o holoki ʻa e Temipale ko ʻeni naʻe ngaohi pē ʻe he tangatá, peá ka hili ha ʻaho ‘e tolu, te u toe langahake ha Temipale, ‘oku ‘ikai ko e ngāue ʻa ha tangata!” 59Ka na‘á mo ia, na‘e ‘ikai tatau ai ʻenau ngaahi fakamo‘oni̇́.
60Pea toki tuʻu hake ʻa e Taula‘eiki Lahi̇́, ʻi honau lotolotongá, ‘o ne fehu‘i ange kia Si̇̄sū, ‟‘Oku ‘ikai koā ha‘o tali ki ho talatalaaki‘i kuo fai̇́? Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku lau ʻe he kau tangata ko eni̇́, ʻo kau kia koé?” 61Ka naʻe fakalongolongo pē ʻa Si̇̄sū, ‘o ‘ikai ha‘ane tali. Pea toe fehu‘i ange ‘e he Taula‘eiki Lahi̇́, ‟Ko e Mi̇̄saiá koā koe, ko e ʻAlo ‘o e ‘Otua Mohu-monūʻiá?”
62Pea pehēange ‘e Si̇̄sū, ‟Ko au ia. Pea te mou mamata kotoa pē ki he Foha ʻo e Tangatá ‘okú ne nofo mei he nima to‘omata‘u ‘o e ‘Otua Māfimafi̇́, pea ʻokú ne haʻu mo e ngaahi ʻao ‘o e langi̇́.”
63Pea toki hae ai ‘e he Taula‘eiki Lahi̇́ hono pulupulú, ‘o ne pehē ‘e ia, ‟Kaeʻumaʻaki ha‘atau toe kumi ha kau fakamo‘oni? 64Ko ena kuo mou ‘osi fanongo tonu ki heʻene lea fie-‘Otuá! Ko e hā ha‘amou lau ki ai?” Pea nau loto taha kotoa pē, ke hilifaki kiate ia ʻa e tautea maté.
65Pea kamata ʻanuhi ‘e ha ni‘ihi ʻa Si̇̄sū, pea nau fakapūlou‘i ia ʻo tuki pohu ia. Pea nau toki ʻeke ange, ‟Mate‘i mai pē kohai na‘á ne tuki koe!” Pea taki atu ia ‘e he kau ka‘até ‘o fepākaki hono matá.
Ko hono Fakafisinga‘i ‘e Pita ʻa Si̇̄sū
(Mātiu 26:69-75; Luke 22:56-62; Sione 18:15-18,25-27)
66Pea lolotonga ʻa e kei tangutu ʻa Pita ʻi he lotoʻaá mo e ha‘u ha fefine ngāue ʻa e Taula‘eiki Lahi̇́. 67Pea naʻe fakatokanga‘i atu ʻa Pita ‘oku fakamāfana mai he ve‘e afi̇́, pea naʻe sio ke fakapapauʻi ko ia, ʻo ne toki pehēange, ‟Na‘á ke kau foki mo koe he faʻa ʻalu holo mo e tangata Nāsaleti ko ená, ʻa Si̇̄sū!”
68Kae talaange ‘e Pita, ‟‘Ikai ʻaupito! ʻOku ʻikai te u ʻilo pē mahino kiate au ʻa e meʻa ʻokú ke lau ki ai̇́!” Pea ʻalu ia ki he matapaá. Pea feʻunga tonu mo iá mo e ‘u‘ua ʻa e moá.
69Pea toe fakatokanga‘i atu ia ‘e he kaunangá, pea naʻe kamata fakahā ange ki he kakai na‘a nau tuʻu holo ai̇́, ‟Ko e siana ko ʻeni̇́ naʻe faʻa kau mo kinautolu!”
70Ka naʻe toe fakaʻikaiʻi pē ʻe Pita. Pea fuoloa si‘i pē mei ai, kuo toe pehēange ‘e he ni‘ihi naʻe tuʻu holo ai̇́ kia Pita, ‟Ko e mo‘oni, naʻá ke faʻa kau mo kinautolu, he ko e Kāleli foki mo koe!”
71Pea toki kamata hikinima ʻa Pita mo fakapapau, ‟‘Oku ‘ikai ʻaupito te u ‘ilo ‘e au ʻa e toko taha ko ena ‘oku mou lau ki ai̇́.”
72Pea ʻiloangé, naʻe ‘u‘ua ʻa e moá, ko hono tuʻo uá ia. Pea toki manatu‘i ‘e Pita ʻa e folofola ange ʻa Si̇̄sū ki ai, ‟‘E te‘eki ke ‘u‘ua tuʻo ua ʻa e moá, kuo tuʻo tolu hoʻo fakafisingaʻi au.” Pea naʻe fifili ki ai ʻo ne toki tangi mamahi.

Избрани в момента:

Ma‘ake 14: TCNT

Маркирай стих

Споделяне

Копиране

None

Искате ли вашите акценти да бъдат запазени на всички ваши устройства? Регистрирайте се или влезте