YouVersion Logo
Search Icon

Luke 8

8
Ko e Kau Fefine Na‘e Tokoni Kia Si̇̄suú
1Pea fuoloa si‘i pē mei ai, pea ʻalu ʻa Si̇̄sū ki he ngaahi kolo lalahi̇́ mo e ngaahi kolo iiki̇́ ʻo malanga‘i ai ʻa e Ongoongo Lelei ʻo kau ki he Pule‘anga ʻo e ‘Otuá. Pea naʻa ne fononga holo ai pē mo ʻene kau ʻApositolo ‘e toko hongofulu mā uá; 2Pea naʻe ai foki mo ha kau fefine naʻá ne kapusi mei ai ha fanga tēvolo mo fakamo‘ui honau ngaahi alanga mahaki: Ko Mele Mākitala, ʻa ia naʻe kapusi meiate ia ‘e Si̇̄sū ha tēvolo ʻe fitu. 3Peá mo Sōana foki, ko e mali ʻo Kusá, ʻa ia naʻe pule ki he koloa ʻa Hēlotá; ko Sūsana, pea mo ha kau fefine kehe, naʻa nau tokoni‘i ʻa Si̇̄sū mo ʻene kau akó, ʻaki ʻa e koloa naʻa nau maʻú.
Ko e Talanoa ki he Tangata Ngoué
(Mātiu 13:1-9; Ma‘ake 4:1-9)
4Pea na‘e holo mai kia Si̇̄sū ha tokolahi mei he ngaahi kolo kotoa pē, pea naʻe fai kiate kinautolu ʻa e talanoa ko ʻeni̇́:
5‟Na‘e ʻalu atu ha tangata ngoue ke laku ʻene pulopula. Pea ʻi heʻene lakú, naʻe ngangana ʻa e pulopula ‘e ni‘ihi he veʻehalá, pea tā moloki ia ʻe he kakai̇́, mo kai ‘e he fanga manupuná. 6Pea ngangana ʻa e pulopula ‘e ni‘ihi ki he kelekele makamaká, pea kamata tupu hake ia, ka ko e meʻa ʻi he si‘isi‘i ai ʻa e vai̇́, naʻe toe mae hifo ai pē ʻa e pulopula ko iā. 7Pea ngangana ʻa e pulopula ‘e ni‘ihi he pota vao talatala. Pea tupu fakataha hake ai pē ʻa e vao talatalá mo e pulopula ko iā ʻo malumalungia ai ʻa e pulopula lelei̇́.
8Ka na‘e ngangana ʻa e pulopula ‘e ni‘ihi ki he kelekele lelei, pea na‘e tupu hake ʻa e pulopula ko iā ʻo fua teau.” Pea naʻe toki pehēange ki he kakaí: ‟Ko kimoutolu ‘oku lava ʻo fanongó, pea mou fanongo lelei mai!”
Ko e ‘Uhinga ʻo e Fai Talanoa Fakatātā ʻa Si̇̄suú
(Mātiu 13:10-17; Ma‘ake 4:10-12)
9Pea na‘e toki fehuʻi ange ‘e he kau akó kia Si̇̄sū ʻa e ‘uhinga ʻo e talanoa ki he pulopulá. 10Pea naʻe pehēange: ‟Kuó u ‘osi fakamahino atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻafufū ʻo e Pule‘anga ʻo e ‘Otuá, ka ki he kakai kehé, ʻoku ou fai ʻaki ʻa e ngaahi talanoa fakatātā koeʻuhi̇̄ ke nau sio mai, kae ʻikai ke nau fakatokanga‘i ha meʻa, pea nau fanongo mai, kae ʻikai ke nau ongo‘i ha meʻa.”
Ko e Faka‘uhinga ‘e Si̇̄sū ʻEne Talanoa Fakatātaá.
(Mātiu 13:18-23; Ma‘ake 4:13-20)
11Ko e ‘uhinga leva ʻeni ʻo e talanoá: Ko e pulopulá, ko e Folofola ia ʻa e ‘Otuá. 12Pea ko e pulopula na‘e ngangana he veʻehalá, ko e kakai ia kuo nau fanongo ki he Folofolá, pea ‘oku ha‘u ʻa e tēvoló ʻo fa‘ao ʻa e Folofolá mei honau lotó, naʻa faifai ka nau tui ki ai ʻo mo‘ui. 13Ko e pulopula na‘e ngangana ki he kelekele makamaká, ko e kakai ia naʻa nau fanongo fiefia ki he Folofolá, pea nau tali, ka ko e meʻa ʻi he ʻikai ke aka loloto ʻi he‘enau mo‘ui̇́, ko ia ʻoku fuonounou pē ʻenau tui̇́ peá ka hokosia ha ʻahiʻahi pea ʻoku nau holomui leva. 14Pea ko e pulopula na‘e ngangana he pota vao talatalá, ko e kakai mo kinautolu kuo nau fanongo ki he Folofolá, ka koe‘uhi̇̄ ko e lahi ʻenau tokanga ki he koloá mo e ngaahi mālie ʻo māmani̇́, pea ko ia ai ʻoku ʻikai ke motuʻa honau fuá. 15Ka ko e pulopula na‘e ngangana he kelekele lelei̇́, ko e kakai ia kuo nau fanongo ki he Folofolá, pea nau puke loto lelei ia mo loto maʻa, pea ko e meʻa ʻi heʻenau faʻa kātaki̇́, ʻoku fua lelei ʻa e Folofolá ʻi he‘enau mo‘ui̇́.
Ko e Māamá
(Ma‘ake 4:21-25)
16‘E ʻikai faifai angé pea tutu ‘e ha taha ha maama ʻo fakapūlou‘i ʻaki ha puha, pē te ne ‘ave ʻo fokotu‘u ʻi ha lalo mohenga. Ko e māamá, ke tutu ʻo fokotu‘u ki ha tu‘unga maamá, koe‘uhi̇̄ ʻoka hū mai ha taha ki lotofale, ‘okú naʻe maamangia ai. 17He ko e meʻa kotoa pē kuo fufuú, kuo pau ke hā. Pea ko e fakapulipuli kotoa pē, kuo pau ke ʻilo. 18‟Ko ia, mou tokanga lelei ki he anga ho‘omou fanongó! ʻIlonga ha taha ‘oku ʻi ai ha‘ane meʻa ‘oku ma‘u, ‘e toe ‘oange ki ai mo ha meʻa. Pea ʻilonga ha taha ‘oku hala mo ha meʻa, naʻá mo ʻene ki‘i meʻa ‘oku ma‘ú, ‘e fa‘ao mo ia meiate ia.”
Ko e Fa‘ē mo e Kāinga ʻo Si̇̄suú
(Mātiu 12:46-50; Ma‘ake 4:31-35)
19Pea na‘e kumi mai kia Si̇̄sū ʻa ʻene fa‘eé mo hono ngaahi tokouá, ka na‘e fu‘u tokolahi ʻa e kakai̇́, ʻo nau fiu feinga ai ke aʻu mai kiate ia. 20Pea pehēange ‘e ha toko taha kia Si̇̄sū: ‟Ko ho‘o fa‘eé ē ʻi tuʻa, mo ho ngaahi tokouá. ‘Oku nau fie feʻiloaki mo koe.”
21Pea talaange ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟Ko ʻeku fa‘eé mo hoku ngaahi tokouá ʻa e kakai kuo fanongo ki he Folofola ʻa e ‘Otuá pea talangofua ki ai.”
Ko e Vaka Afāngiá
(Mātiu 8:23-27; Ma‘ake 4:35-41)
22Pea ko e ʻaho ʻe taha, naʻá ne heka ʻi ha vaka mo ʻene kau akó pea naʻe pehēange kiate kinautolu: ‟Tau folau ki he kauvai̇́.” Pea nau tuku folau atu. 23Pea lolotonga ʻenau folaú, pea tō hifo ʻa Si̇̄sū ʻo mohe. Fakafokitā naʻe tō mai ha ʻahiohio ki he tahi̇́, pea kamata ke ngoto ʻa e vaká, pea kuo nau mei tuʻutāmaki.
24Pea feinga ʻa e kau akó ke fafangu ʻo Si̇̄sū mo nau kaikaila: ‟Tangata‘eiki! Tangata‘eiki! Te tau ‘auha!” Pea malanga hake ʻa Si̇̄sū ʻo fekau ʻa e matangi̇́ mo e tahi̇́ ke nonga. Pea na‘e tuku ai ʻa e hou ʻa e tahi̇́, ʻo tofu ʻa e meʻa kotoa. 25Pea pehēange ‘e Si̇̄sū ki he kau akó: ‟Kuo hā ho‘omou tui̇́?” Pea naʻa nau manavahē ‘aupito mo ‘ohovale, ʻo nau pehē: ‟Ko hai nai ʻa e tangatá ni? He ʻoku fakaongo ʻa e tahi̇́ mo e matangi̇́ ki heʻene fekaú!”
Ko e Tangata Na‘e Ma‘u ‘e ha Tēvolo
(Mātiu 8:28-34; Ma‘ake 5:1-20)
26Pea na‘e tau atu ʻa e folau ʻa Si̇̄suú mo ʻene kau akó ki he fonua ʻo e kau Kelasini̇́, ʻa ē ʻoku hanga mai ki Kāleli̇́, mei he kauvai ʻe tahá.
27Pea ʻi he hifo atu ʻa Si̇̄sū ki ‘utá, naʻe fakafetaulaki mai ha tangata mei he koló, ʻa ia na‘e ma‘u ‘e ha tēvolo. Pea kuo fuoloa mai mo e ʻikai ke ne toe tui hano vala, pē nofo ʻi ha fale, kae nofo holo pē ʻi he ngaahi fa‘itoká.
28Pea ʻi he sio atu ʻa e tangatá kia Sīsuú, naʻá ne kekē, ʻo ne tō tū‘ulutui atu kia Si̇̄sū mo kaila: ‟‘E Si̇̄sū! ʻAlo ʻo e ‘Otua ʻo Langi̇́! Ko e hā ‘okú ke tokanga mai ai kiate aú? ‘Oua muʻa te ke fakamamahi‘i au!” 29Naʻá ne lea peheé, he kuo ‘osi fekau ‘e Si̇̄sū ʻa e tēvoló, ke mavahe meiate ia. He kuo tā tu‘o lahi ʻa e faʻa ‘ohofi ʻo e tangatá ni ‘e he tēvoló. Peá neongo hono faʻa ha‘i sēini he nima mo e va‘e, mo le‘ohi ia, ka naʻe laiki pē ‘e ia ʻa e meʻa kotoa, pea toki takilele atu ia ‘e he tēvoló ki he ngaahi feitu‘u toafá.
30Pea pehēange ‘e Si̇̄sū ki he tangatá: ‟Ko hai ho hingoá?” Pea naʻe tali mai: ‟Ko Kongakau au!” He ko e fanga tēvolo tokolahi naʻa nau ma‘u iá. 31Pea naʻa nau kole fakamātoato kia Si̇̄sū ke ‘oua muʻa te ne kapusi kinautolu ki Lalofonuá.
32Pea naʻe huohua ha fanga puaka he tafatafa mo‘unga ofi mai̇́. Pea kole ange ʻe he fanga tēvoló kia Si̇̄sū ke tukuange muʻa ke nau hū he fanga puaká, pea naʻá ne fakangofua kinautolu. 33Pea nau mahu‘i mai leva mei he tangatá ʻo hū he fanga puaká. Pea ‘oho ai ʻa e fanga puaká ʻo nau felelei hifo he tahifohifó ki tahi, ʻo ngangana ai pē ki ai ʻo melemo.
34Pea ʻi he sio ki ai ʻa e kau tauhi puaká, naʻa nau felelei atu ki he koló mo e ngaahi nofo vaó, ʻo tala ki he kakai̇ ʻi he koló mo e feituʻu ʻutá, ʻa e meʻa kuo hokó. 35Pea toki fakaholo mai ʻa e kakai̇́ ke mamata ki he meʻa kuo hokó. Pea ʻi heʻenau aʻu mai kia Sīsuú, naʻa nau ʻilo ai ʻa e tangatá, kuo mavahe mei ai ʻa e fanga tēvoló, pea kuó ne ta‘utu he tafatafa ʻaki ʻo Si̇̄suú kuo ʻosi tui hono valá pea kuo ʻatamai lelei. Pea na‘e manavahē ‘aupito ai ʻa e kakai̇́.
36Pea ko e kakai na‘e sio tonu he fakamo‘ui ʻo e tangatá, naʻa nau talanoa ange ki he faʻahinga na‘e toki aʻu mai̇́, ʻa e anga hono fakamoʻui̇́. 37Pea kole ange leva ʻe he kakai ʻo e ngaahi feituʻu kotoa ʻo Kelasini̇́ kia Si̇̄sū, ke ʻalu atu muʻa mei honau fonuá, he naʻa nau fu‘u manavahē ‘aupito. Pea heka leva ʻa Si̇̄sū ki he vaká ke tuku folau atú, 38Ka naʻe kole ange ‘e he tangata na‘e fakamo‘ui̇́ ke nau ō muʻa mo ia. Kae fekau ‘e Si̇̄sū ki ai ke foki, ʻo ne pehēange, 39‟Foki koe ki ʻapi ʻo tala ki he kakai kotoa pē ʻa e ngaahi meʻa kuo fai ‘e he ‘Otuá ma‘aú.” Ko ia, naʻe ʻalu ʻa e tangatá ki he tukui koló kotoa, ʻo talanoa holo ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuo fai ‘e Si̇̄sū ma‘aná.
Ko e Finemui Na‘e Tei Maté mo e Fefine ‘Au Totó
(Mātiu 9:18-26; Ma‘ake 5:21-43)
40Pea kuo tatali ʻa e kakai kotoa pē he kauvai̇ ʻe tahá ke aʻu ange ʻa Si̇̄sū. Ko ia, ʻi he tū‘uta atu ʻa e folaú, naʻe talitali fiefia ia ‘e ha fu‘u kakai tokolahi. 41Pea ʻiloangé kuo aʻu mai ʻa e tangata naʻá ne tauhi ʻa e falelotu ʻo e kakai Siú, he feitu‘u ko iá, ko hono hingoá ko Sailosi, ʻo ne tō tū‘ulutui atu kia Si̇̄sū ʻo kole fakamātoato ke ne ʻalu ange muʻa ki hono ‘api̇́. 42He ko hono kiʻi ʻōfefine, ʻa ia naʻe toko taha pē, pea naʻe ta‘u hongofulumāua, ka kuo mei mate. Pea ʻi he fononga atu ʻa Si̇̄sū he halá, naʻe feta‘ota‘omi mai kiate ia ha fuʻu kakai tokolahi.
43Pea tā naʻe ʻi ai siʻa fefine he kakai na‘e feta‘ota‘omi mai kia Sīsuú, kuo fe‘unga mo ha ta‘u ‘e hongofulumāua ʻene puke he ‘au totó. Pea kuo ‘osi‘osingamālie ʻene pa‘angá hono totongi ʻa e kau fai faito‘ó, mo e ʻikai pē ke sai.
44Pea tutui mai siʻi fefiné he tuʻa ʻo Si̇̄suú ʻo ala ki he tapa hono kofú, pea fakafokifā naʻe matu‘u ai pē ʻene ‘au totó.
45Pea pehē mai ‘e Si̇̄sū: ‟Ko hai na‘e ala mai kiate aú?” Ka naʻe ʻikai ha taha te ne fakahā mai ko ia. Pea lea ange ai ʻa Pita kia Si̇̄sū: ‟Tangata‘eiki! Kuo feteketekeʻi mai ʻa e kakai̇́ kiate koe mo pā atu mei he tafa‘aki kotoa pē!”
46Kae pehēange ‘e Si̇̄sū: ‟Na‘e ʻi ai pē ʻa e toko taha na‘e ala kiate au. He naʻá ku ongo‘i ‘oku tafe atu ha ivi fakamo‘ui meiate au.” 47Pea ʻi he mahino ki he fefiné he‘ikai te ne lava ʻo fufuu‘i ʻa e meʻa naʻá ne fai̇́, naʻá ne haʻu tetetete ki muʻa ʻo tō tū‘ulutui atu kia Si̇̄sū, pea naʻe toki fakamatalaange kiate kinautolu kotoa ʻa e ‘uhinga ʻo ʻene ala kia Sīsuú, pea mo e mo‘ui fakafokifā ai hono alanga mahaki̇́.
48Pea pehēange ‘e Si̇̄sū ki ai: ‟Fefine, ko ho‘o tui̇́ kuó ke mo‘ui ai̇́. ʻAlu ʻo fiemālie ā!”
49Pea lolotonga ʻa e kei lea ʻa Sīsuú, mo e aʻu mai ha taha mei he ʻapi ʻo Sailosi̇́ ʻo talaange kia Sailosi: ‟Kuo pekia ho ‘ōfefiné! ‘Oua te ke toe fakahoha‘asi e Tangata‘eiki̇́!”
50Pea ʻi he fanongo ki ai ʻa Sīsuú, naʻá ne pehēange kia Sailosi: ‟‘Oua te ke lotosi‘i! Tui pē koe, pea ‘e mo‘ui ai ho ‘ōfefiné.”
51Pea ʻi he aʻu atu ʻa Si̇̄sū ki he ‘api̇́, na‘e ʻikai te ne tali ke hū atu ha taha mo ia, tukukehe pē ʻa Pita mo Sione mo Sēmisi, pea mo e ongo mātuʻa ʻa e ki‘i taʻahiné.
52Pea kuo fetāngihi ʻa e kakai kotoa pē koeʻuhi̇̄ ko e ki‘i taʻahiné. Pea pehēange ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟Tuku ho‘omou tangi̇́, he ‘oku ʻikai mate ʻa e ki‘i taʻahiné, ka ʻoku mohe pē ia.” 53Pea kata manuki kiate ia ‘e he kakai̇́, koe‘uhi̇̄ ko ʻenau fakakaukau kuo ‘osi mate ʻa e ki‘i taʻahiné. 54Ka naʻe folofola ʻa Si̇̄sū ki he ki‘i taʻahiné mo ne ala atu ʻo puke hono nimá, ʻo ne pehē: ‟Taʻahine, tu‘u hake!” 55Pea toe mo‘ui ai pē ʻa e ki‘i taʻahiné, ʻo ta‘utu hake. Pea fekau ‘e Si̇̄sū ke ‘oange ha me‘atokoni ke ne kai.
56Pea ‘ohovale ‘aupito ai ʻa e ongo mātuʻa ʻa e ki‘i taʻahiné. Ka na‘e fekau ‘e Si̇̄sū ke ‘oua te na talanoa ki ha taha ʻa e meʻa kuo hokó.

Currently Selected:

Luke 8: TCNT

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in