YouVersion Logo
Search Icon

SAN LUCAS 2

2
Nacimiento de Jesús
(Mateo 1.18-25)
1Ti paʉ ca-ano César Augusto ca-wamecʉcʉ nipetiro yepa ʉpaʉ ca-añupʉ. Ʉpaʉ majuu ãcʉ̃ camaja nipetirãre cõoñagʉ na wamerire ca-uca tuura aá rotiyupʉ cʉ̃ ẽoro macana ʉparã tʉpʉ. 2Siria ca-wamecʉti yepa macana “Sirenio” ca-wamecʉcʉ na ʉpaʉ cʉ̃ ca-ani yʉteapʉre camajare na ca-cõoña roti jʉgoyupʉ. 3To bairi camaja na ca-ano cõo na ñicʉ jãa na ca-ãna macaripʉ César Augusto cʉ̃ ca-cũricarãre ʉparãre na wamere ca-buiora aájuparã. 4To bairi José quena Nasaré na ca-ĩri maca Galilea yepapʉ ca-ãnacʉ cá-aácoajupʉ cʉ̃ quena. David ãnacʉ pãrami aniri David cʉ̃ ca-buiaricaropʉ aácʉ cá-ájupʉ Belén na ca-ĩri macapʉ, Judea yepapʉ. 5Cʉ̃ nʉmo ca-anipao María mena Belén'pʉ cá-aácoajupʉ José, ʉparãre cʉ̃ wamere buioʉ aácʉ. Ti paʉre seeto majuu ʉta ca-añupo María, meere. 6To bairi Belén'pʉ na ca-ano, meere, buiagʉpʉ cá-ájupʉ cõ macʉ. 7Topʉ camaja ca-teñarã ejarã na ca-caniri wii ca-jiracoajupe. Ca-jiraro tʉjʉrã wecʉare na ca-nuuri wiipʉ cá-aácoajuparã, ape paʉ canirica paʉ bʉgaquetibana. Ti wiipʉ na ca-ano ca-buiayupʉ María Macʉ yua, ca-ani jʉgoʉ. Cʉ̃ ca-buiaro María cʉ̃re juti ajero mena cʉ̃ uma, cʉ̃ ca-jãañupo wecʉare na ca-nuuri coropʉ yua.
Los ángeles y los pastores
8Belén maca tʉacã tataboaropʉ waibʉcʉrã oveja ca-wamecʉnare ca-coterã ca-añuparã. Ñami quena ovejare to bairona ca-tʉjʉ cote bujucoanucuñuparã. 9To bairo na ca-bairo na ca-tʉgooñaqueti paʉna na tʉpʉre ca-buia ejayupʉ ángel, Dio tʉ macacʉ. 10To bairo na ca-bairo ángel maca:
—Uwiqueticõaña, na ca-ĩiñupʉ. —Caroa quetire mʉja buio acʉ́ yʉ baiwʉ, camaja nipetirã na ca-wariñuupa wame majuure. 11Ati ñami David ãnacʉ ya macapʉre buiami Dio cʉ̃ ca-joʉ Cristo, mani Ʉpaʉ, mʉjaare ca-netoo catíopaʉ. 12Topʉ aána wecʉa wiipʉ camaja wecʉare na ca-ʉgarique nuuri coropʉ juti ajero mena umaricʉ cʉ̃ mʉja bʉgagarã. To bairo átacʉre cʉ̃ tʉjʉrã cariapena, “Cʉ̃na ãmi,” mʉja ĩi majigarã, na ca-ĩiñupʉ ángel.
13To bairo cʉ̃ ca-ĩiro cʉ̃ mena capaarã ca-buia eja nʉcanemoñuparã Dio tʉ macana. Na bau eja, oco bairo Diore ca-ĩi baja wariñuuñuparã:
14¡Ca-ñuu netoʉ ãmi Dio, ʉmʉrecóo macacʉ! ¡Wariñuurique cʉ̃ joato noa cʉ̃ ca-boorijere cá-ánare!
15To bairo Diore ĩi wariñuu baja yaparo ʉmʉrecóopʉ ca-tunucoajuparã. Ʉmʉrecóopʉ na ca-tunu aáto bero oco bairo ca-ame ĩiñuparã oveja coteri maja yua:
—¡Jitá! ¡Belén'pʉ mani aáparo! Atie queti Dio manire cʉ̃ ca-buioejere mani tʉjʉra aáparo.
16To bairo ame ĩi, nemoo yoaro mee ca-tʉjʉra aácoajuparã. Aá, macapʉ piya ejarã, na ca-bʉgayuparã Maríare, Josére. Cawimaʉ quenare wecʉare na ca-nuuri coropʉ ca-jañaʉre cʉ̃ ca-tʉjʉyuparã. 17Cʉ̃ tʉjʉ, to cõona Dio tʉ macacʉ ángel, “Cadaquei buiami,” na cʉ̃ ca-ĩi buioriquere ca-buio bateyuparã aperãre. 18To bairi camaja nipetirã oveja coteri maja na ca-ĩi buiorijere apirã seeto ca-tʉgooñañuparã. 19María maca cõ yeripʉ caroaro ca-tʉgooñañupo tiere na ca-ĩi buiorijere. Seeto majuu tiere ca-tʉgooñañupo. 20Cabero oveja coteri maja wariñuuri ca-tunucoajuparã. “Dio tʉ macacʉ manire cʉ̃ ca-ĩi buiorore bairona cariape mani tʉjʉwʉ. Ca-ñuu netoʉ ãmi Dio,” ca-ĩiñuparã tunu aána yua.
El niño Jesús es presentado en el templo
21Ocho canacã rʉmʉ bero cʉ̃re wameyerica rʉmʉ, circuncisión cʉ̃re na cá-átipa rʉmʉ ca-añupe. To bairi ʉta María cõ ca-aniparo jʉgoyepʉna Dio tʉ macacʉ na cʉ̃ ca-wameye rotirica wamere bairona JESÚ cʉ̃ ca-wameyeyuparã yua.
22Cabero María cõ ca-catí petiri rʉmʉri bero Moisé, Israel maja ñicʉ ãnacʉ cʉ̃ ca-rotiricarore bairona átigarã cá-aájuparã Jerusalén'pʉ. María macʉacãre, “Dio yaʉ anigʉmi,” ĩi nʉcʉbʉgorã aána cá-aácoajuparã Dio wiipʉ Jerusalén'pʉ. 23-24Oco bairo ca-ĩi ucayupi Dio cʉ̃ ca-rotirijere Moisé: “Nipetirã ca-buia jʉgorã caʉmʉare, Dio yarã majuu ãma ĩirã ca-joe buje mʉgoparãre na jooya sacerdote majare buaare jicã bapa. Na ca-mamata buaacãrena na jooya,” ca-ĩi ucayupi Moisé. To bairona átira aána cá-aácoajuparã José, María Jerusalén'pʉ Dio wiipʉre.
25Ti paʉ ca-ano jicãʉ ca-añupʉ Jerusalén'pʉ Simeón ca-wamecʉcʉ. Ca-ñuʉ ca-añupʉ, Diore ca-nʉcʉbʉgoʉ. Israel macanare ca-netoo catíopaʉre cá-acʉ́re ca-yuʉ ca-añupʉ. Dio Catírique Espíritu Santo Simeón mena ca-añupʉ. 26To bairi Espíritu Santo ca-jʉgoyepʉna cʉ̃ ca-ĩi buioyupʉ Simeón're: “Mʉ ca-bai yajiparo jʉgoye Cristore, Dio cʉ̃ ca-joʉre mʉ tʉjʉgʉ.” 27To bairi Jesú pacʉa na ca-ejapa rʉmʉ majuuna Simeón're Dio wiipʉre cʉ̃ cá-aá rotiyupʉ Dio Espíritu Santo. To bairi ti wiipʉ cʉ̃ ca-ano María, José jãa ca-jãajuparã, Moisé cʉ̃ ca-rotiricarore bairona átira anaa. To bairi na ca-jãa atí paʉna cawimaʉre Jesúre cʉ̃ neeñupʉ Simeón. 28Cʉ̃ boca nee, oco bairo Diore ca-ĩi wariñuuñupʉ:
29-30Yʉ mʉ ca-buioepere bairona, meere, yʉ majuuna yʉ tʉjʉ camajare ca-netoo catíopaʉre. To bairi wariñuurique mena yʉ bai yajigʉ, yʉ Ʉpaʉ Dio.
31Cʉ̃ mʉ jooyupa camaja nipetirã na ca-majipaʉre.
32Mʉ yarã Israel macanare caroaro mʉ ca-aniere majiogʉmi ani cawimaʉ. To bairo cʉ̃ cá-áto aperã Israel macana mee quena caroaro mʉ ca-aniere tʉjʉ majigarãma, ca-ĩiñupʉ Simeón.
33To bairi José, María jãa ca-api acʉacoajuparã Jesú cʉ̃ ca-baipere Simeón cʉ̃ ca-ĩi buiorijere apirã. 34-35To bairo na ca-api acʉarona Simeón, “Mani Pacʉ Dio caroa wariñuurique mʉjaare cʉ̃ joato,” na ca-ĩiñupʉ. To bairo na ĩi, oco bairo Maríare cõ ca-ĩiñupʉ tunu:
—Ani mʉ Macʉre cʉ̃ ca-jooyupi Dio camaja na yeripʉ macajere ca-bejepaʉre. To bairi Israel macana capaarã cʉ̃ tʉjʉrã cʉ̃ teebʉjagarãma. To bairi seeto tutuarije majuu mʉ yeripʉ tʉgooñarique pairique mʉre anigaro. Aperã maca Israel macana cʉ̃ boogarãma mʉ Macʉre.
36-37Apeo Ana ca-wamecʉco Dio ye quetire buiori majoco ti wiipʉre ca-añupo cõ quena. Fanuel maco, Aser ãnacʉ pãrameopʉ ca-añupo. Cawamao ãcõpʉ ca-manapʉ cʉtibataco ca-añupo. Cõ manapʉ siete cʉmari anibacʉ ca-yaji weoyupʉ. Cʉ̃ ca-bai yajiro bero ca-wapearico ca-anicõañupo yua. To bairi seeto cabʉcʉo ca-añupo, ochenta y cuatro cʉmari majuu ca-cʉgoo ti wiipʉ Jesúre cʉ̃ pacʉa cʉ̃ na ca-ne ejari paʉre. Tona Dio wiipʉ ca-anicõa aninucuñupo, Diore jeni nʉcʉbʉgo ãcõ. To canacã rʉmʉ, ñami quenare Diore ca-jeni nʉcʉbʉgonucuñupo. Nairoacã ʉgaquẽcona Diore ca-jeni nʉcʉbʉgonucuñupo. 38To bairi Simeón cʉ̃ ca-wadari paʉna ca-ejanʉcao ejayupo cõ quena. Ejanʉca, Jesúacãre tʉjʉri, “Ñuu majuucõa,” Diore cʉ̃ ca-ĩi wariñuuñupo. Cabero Jerusalén macanare, “Jicãʉ manire ca-netoo catíopaʉ atígʉmi,” ca-ĩi tʉgooñanucurãre na ca-ĩi buioyupo Jesú cʉ̃ ca-buiarije nipetiro. “Cawimaʉ yʉ ca-tʉjʉecʉ mani ca-yuuricʉ ãmi,” na ca-ĩi buionucuñupo Ana ca-wamecʉco cabʉcʉo.
El regreso a Nazaret
39To bairi María, José cawimaʉ cʉ̃ ca-buiaro bero macaje, Dio cʉ̃ ca-rotiricarore bairo áti yaparo, ca-tunucoajuparã na ya maca Nasarépʉ, Galilea na ca-ĩri yepapʉ. 40Topʉ cawimaʉ ca-ocabʉtii, ca-majii ca-ani bʉtiyupʉ. Dio caroaro cʉ̃ cá-ájupʉ yua.
El niño Jesús en el templo
41To canacã cʉma Jesú paco María, José Jerusalén'pʉ cá-aánucuñuparã, pascua boje rʉmʉ tʉjʉra aána. 42To bairi Jesú doce cʉmari ca-cʉgoʉ cʉ̃ ca-ano na cá-aánucuricarore bairona cá-aájuparã tunu. To bairi Jesú quenare cʉ̃ ca-ne aájuparã Jerusalén'pʉ. 43Topʉ eja, ani, pascua boje rʉmʉ ca-petiro ca-tunu aájuparã na ya macapʉ. Na ca-tunu aáto na ca-ʉja tunu aáquẽjupʉ Jesú na mena. Cʉ̃ pacʉa maca, “Tuacõaʉmi,” ca-ĩi majiquẽjuparã. 44“Aperã mani yarã cá-aáteñarã mena aácʉmi,” ca-ĩi tʉgooñañuparã. To bairo ĩi tʉgooñarã jicã rʉmʉ aátato cõo ca-tʉja aájuparã. Jicã rʉmʉ aá tʉjabanana cʉ̃ ca-macañuparã yua. 45Na yarã mena cʉ̃ ca-mano tʉjʉrã Jerusalén'pʉ ca-tunucoajuparã tunu, cʉ̃ macara aána. 46Itia rʉmʉ Jerusalén'pʉ cʉ̃ macabana majuu cʉ̃ ca-bʉgayuparã Dio wiipʉre. Judío majare cabuerã mena ca-ruiyupʉ. Na ca-buiorijere apiri cʉ̃ quena na ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú. 47Cʉ̃re ca-apirã nipetiro cʉ̃ ca-ĩi majirijere apirã, nare cʉ̃ ca-ĩi yʉʉrije quenare apirã ca-api acʉacoajuparã. 48To bairi cʉ̃ paco, José mena topʉ cʉ̃ ca-bʉgayuparã. Cʉ̃ bʉgarã, ca-tʉjʉ acʉacoajuparã. Cʉ̃ paco maca oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupo:
—¿Nope ĩi to bairo jãare mʉ bai tua weoyarí? Mʉ pacʉ, yʉ yoaro mʉre jã macabapʉ. Seeto mʉre jã tʉgooñarique paiwʉ, cʉ̃ ca-ĩiñupo.
49To bairo cõ ca-ĩiro oco bairo cõ ca-ĩi yʉʉyupʉ Jesú:
—¿Nope ĩirã ape paʉripʉ tʉgooñarique pairi yʉ mʉja macarí? Yʉ Pacʉ yere cá-átipaʉ yʉ ãa. “Tiere ácʉmi,” yʉ mʉja ca-ĩi majipe anibajupa.
50Na maca to bairo cʉ̃ ca-ĩri wamere ca-api majiquẽjuparã.
51Cabero na mena ca-tunucoajupʉ Jesú Nasarépʉ tunu. Nasarépʉ tunu aácʉ ca-jʉgoye cʉ̃ cá-átinucuricarore bairona na ca-rotirijere caroaro cá-áticõa aninucuñupʉ. Jerusalén'pʉ cʉ̃ ca-bairique nipetirore ca-tʉgooñanucuñupo cʉ̃ paco maca.
52Atie bero Jesú ca-bʉtinemoñupʉ. Bʉti, ca-tʉgooña majii bʉtinemoñupʉ. Dio caroaro cʉ̃ ca-tʉjʉ wariñuuñupʉ. Camaja quena caroaro cʉ̃ ca-tʉgooñañuparã.

Currently Selected:

SAN LUCAS 2: TAVNT2

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in