SAN LUCAS 4
4
Tentación de Jesús
(Mateo 4.1-11; Marcos 1.12-13)
1Juan Jesúre cʉ̃ ca-bautisaro bero Dio Espíritu Santo seeto majuu ca-anicõañupʉ Jesú mena. To bairi Jesúre Jordán na ca-ĩri ya ca-ãnacʉre camaja na ca-manopʉ, ca-yucʉ manopʉ cʉ̃ ca-jʉgo aájupʉ Espíritu Santo yua. 2Topʉ ca-añupʉ Jesú cuarenta rʉmʉri majuu. Topʉ ca-ñee unie mani paʉpʉ cʉ̃ ca-ano Sataná caroorije cʉ̃ cá-áti rotibajupʉ. To bairo cʉ̃ ca-bairi rʉmʉrire Jesú ca-ʉgaquẽjupʉ. To bairi seeto ca-ñigo riabʉjayupʉ. 3To bairo ca-ñigo riaʉre tʉjʉʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Sataná:
—Dio Macʉ mʉ ca-ãmata atia ʉ̃taarena ʉgarique jeeñoori ʉgaya, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
4To bairo cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩiro:
—Yʉ átiquẽe. Dio ye queti ucarica pũuripʉ oco bairo ĩi ucarique ãa: “Camaja ʉgarique jeto mena caroaro mani catí majiquẽe. Dio Wadarique macare tʉgooñacõari caroaro mani catí ani maji,” cʉ̃ ca-boca ĩiñupʉ Jesú maca.
5Cabero Sataná cʉ̃ ca-jʉgo aájupʉ ca-ʉmʉaricʉ ʉ̃taʉpʉ. Cʉ̃ jʉgo aá, tii buipʉ yoaro mee cʉ̃ ca-iñoo peocõañupʉ ati yepa macaje nipetirore. To canacã maca cʉ̃ ca-iñooñupʉ. Tiere cʉ̃ iñoʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Sataná:
6-7—Atie mʉ yʉ ca-iñoorije caroa majuu ati yepa macaje yʉ ye jeto ãa. To bairi noo yʉ ca-joogaʉre cʉ̃ yʉ joogʉ. Mʉrena mʉ ca-booata mʉ yʉ joogʉ. To bairi nipetiri macari macanare caʉpaʉ mʉ yʉ jõogʉ yʉ tʉpʉ rʉpopatuapʉ numu cumuri yʉre mʉ ca-jeni nʉcʉbʉgoata. Jaʉ, mʉ ĩiwã, Jesúre cʉ̃ ca-ĩibajupʉ Sataná.
8To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—¡Aácʉja! Dio ye quetire ucarica pũuripʉ ca-ĩirore bairo jeto yʉ átigʉ. Oco bairo ĩi ucarique ãa: “Dio jicãʉna ãmi Caʉpaʉ mani cá-áti nʉcʉbʉgopaʉ. Cʉ̃ ca-rotirije jetore ája,” Satanáre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
9Cabero Sataná tunu cʉ̃ jʉgo aá, Jerusalén'pʉ Dio wii buipʉ cʉ̃ ca-jʉgo aájupʉ. Topʉ cʉ̃ jʉgo aá, oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Cariapena Dio Macʉna yʉ ãa mʉ ca-ĩata atopʉi bapa ñaa rui aácʉja yepapʉre. Cariapena Dio Macʉ mʉ ca-ãmata mʉ riaquetigʉ. 10Dio ye queti ucarica pũuripʉ oco bairo ĩi:
Ángel majare mʉ cote rotigʉmi Dio. 11Nare mʉ boca ñee rotigʉmi ʉ̃ta rupaapʉre mʉ ca-ñaa roca peaquetiparore bairo ĩi.#Salmo 91.11-12 Ti wame ĩi ucarique ãa, cʉ̃ ca-ĩibajupʉ Sataná Jesúre.
12To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Oco bairo ĩi Dio Wadarique, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú tunu: “Mʉja Ʉpaʉ Diore, ‘Mʉ ca-majirijere áti iñooña,’ ĩi nʉcʉbʉgorique manona apeye uniere cʉ̃ áti rotiquẽja,” cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
13To bairo Sataná ca-ĩitobajupʉ Jesúre, caroorijere cʉ̃ cá-áto boobacʉ. Apeye cʉ̃ ca-ĩitope majiquetibacʉ cʉ̃ cá-aáweoyupʉ. “Ape rʉmʉ cʉ̃ yʉ ĩitogʉ tunu caroorijere cʉ̃ cá-átiparore bairo,” ca-ĩi tʉgooñabajupʉ Sataná.
Jesús comienza su trabajo en Galilea
(Mateo 4.12-17; Marcos 1.14-15)
14Cabero Jesú camaja manopʉ ca-ãnacʉ Galilea yepapʉ ca-tunucoajupʉ. Seeto majuu Dio Espíritu Santore cʉgori ca-tunucoajupʉ. Topʉre cʉ̃ ca-bairijere camaja nipetirã ca-ame buio jeja peticoajuparã. 15Topʉre to canacã maca na ca-neñapo buenucuri wiiripʉre camajare na ca-buio jʉgoyupʉ Jesú. Nipetiro cʉ̃re ca-apirã caroaro cʉ̃ ca-ĩi wariñuu nʉcʉbʉgoyuparã.
Jesús en Nazaret
(Mateo 13.53-58; Marcos 6.1-6)
16Cabero Nasarépʉ ca-tunu ejayupʉ Jesú, cʉ̃ ca-bʉtirica macapʉ. Topʉ eja, judío maja na yerijãrica rʉmʉ sábado ca-ano na ca-neñapo bueri wiipʉ ca-jãañupʉ. To bairo jeto cá-átinucuñupʉ ti rʉmʉ unore. To bairi ti wiipʉ jãa, ca-wamʉ nʉcañupʉ, Dio Wadariquere to ca-ãnare bue apiogʉ. 17To bairo cʉ̃ ca-bairo Isaía, Dio ye quetire ca-buiori majocʉ ãnacʉ cʉ̃ ca-ucariquere bue rotirã cʉ̃ ca-jooyuparã Jesúre. Jesú ti pũurore nee, pãa maca, cʉ̃ ca-buegari paʉ bʉga átiri ca-tʉjʉyupʉ. Isaía ãnacʉ cʉ̃ ca-ucariquere oco bairo na ca-ĩi bue apio jʉgoyupʉ:
18Dio Espíritu Santo yʉpʉ ãmi, ca-bopacoorãre caroa quetire yʉre buio rotii. Ca-tʉgooñarique pairãre na ca-ani wariñuuro yʉ áti rotimi Dio. Presopʉ ca-ãnare bairo ca-ãnare na buu rotii yʉ joomi Dio. Noa ca-cape tʉjʉquẽnare tʉjʉrique nare yʉ joo rotimi Dio. Aperã rooro ca-popiyeye ecoorãre na yʉ mataboja rotimi Dio.
19“Yucʉ Dio caroaro na átibojagʉmi,” camajare yʉ ĩi buio rotimi Dio.#Isaías 61.1-2
Tiere Isaía ãnacʉ Dio ye quetire cʉ̃ ca-ĩi ucariquere na ca-ĩi bue apioyupʉ Jesú ti wiipʉ ca-ãnare.
20Na ĩi bue apio yaparo ti pũurore bʉgá, ti wii papera pũurire ca-coteire cʉ̃ tunuo joo, ca-ejanumucoajupʉ tunu. Cʉ̃ ca-ejanumu áto seeto cʉ̃ ca-tʉjʉyuparã nipetirã. 21To bairi oco bairo na ca-ĩi buio jʉgoyupʉ Jesú:
—Yucʉra mʉja ca-apiropʉ yʉ ca-bue apioeje cõo Isaía cʉ̃ ca-ĩi ucariquere bairona bai, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
22To bairo caroaro Jesú cʉ̃ ca-buioro apirã ca-api acʉacoajuparã.
—¿Nope ĩi to cõo caroaro cʉ̃ buio majití mani mena ca-ãnacʉ anibacʉ quena? José macʉna ãmi, ca-ame ĩiñuparã, Jesúre nʉcʉbʉgogaquẽna.
23To bairo na ca-ame ĩrijere tʉjʉʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Yʉre nʉcʉbʉgoquẽna oco bairi wame mani ñicʉ jãa na ca-ĩinucurica wame, “ ‘Ʉcoyeri majocʉ, riayere ca-netoo majii mʉ ca-ãmata mʉ majuuna mʉ ca-riaye cʉtiere netooña. Caroaro ca-netoo majii ãcʉmi, na ĩato ĩi to bairona ája.’ To bairi Capernaumpʉ mʉ cá-áti iñooriquere jã queti apiwʉ. To bairi topʉ mʉ cá-átatore bairona atopʉ mʉ ya macapʉ quenare áti iñooña,” yʉre mʉja ĩirã, na ca-ĩiñupʉ.
24Cabero na ca-ĩinemowĩ Jesú:
—Dio ye queti buiori majocʉre cʉ̃ ya maca macana cʉ̃ nʉcʉbʉgoquẽnama. 25Tirʉmʉpʉre Elías ca-wamecʉcʉ Dio ye quetire buiori majocʉ ca-añupʉ Israelpʉ. Cʉ̃ ca-ani yʉteapʉ ca-wapearicarã romiri capaarã ca-añuparã Israelpʉ. Ti paʉ ca-ano itia cʉma ape cʉma recomaca ca-ocaquẽjupe. To bairi ʉgarique ca-maañupe. Camaja ca-ñigo tamuoñuparã. 26To bairi ca-wapearicarã romiri capaarã ca-tamuorã Israelpʉre na ca-anibato quena Elíare na cá-átinemo rotiquẽjupʉ Dio. Ape macapʉ ca-ãcõ jetore cá-átinemo rotiyupʉ Dio Elíare, Sidón ca-wamecʉtopʉ Sarepta macacore, na ca-ĩiñupʉ Jesú. 27—Apeĩ Eliseo Dio ye quetire buiori majocʉ cʉ̃ ca-ani yʉteapʉ to bairona ca-baiyupe tunu. Israelpʉ capaarã ca-ajeri boarã ca-añuparã. Israelpʉ capaarã na ca-anibato quena Eliseo na riayere na ca-netoobojaquẽjupʉ. Ape yepa macacʉre Siria macacʉ jetore cʉ̃ ca-riarije cʉ̃ ca-netoobojayupʉ Eliseo, na ca-ĩi buioyupʉ Jesú ti wiipʉ ca-ãnare.
28To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã ti wii neñapo buerica wiipʉ ca-ãna seeto cʉ̃ ca-punijiniñuparã. 29To bairi cʉ̃ punijinirã Jesúre cʉ̃ ca-ñeecoajuparã. Cʉ̃ ñee, na ca-ani maca tʉjaropʉ ʉ̃taʉ buipʉ cʉ̃ ne aá, cʉ̃ ca-tune roca ñoogabajuparã. 30Cʉ̃ na ca-tune roca ñoogari paʉna Jesú maca ca-majiña manona na watoapʉ cá-aá netocoajupʉ yua.
Un hombre que tenía un espíritu malo
(Marcos 1.21-28)
31Cabero Jesú cá-aácoajupʉ Capernaumpʉ tunu, Galilea yepapʉ ca-ani maca. Topʉ ãcʉ̃ to canacã semana judío maja na yerijãrica rʉmʉri sábado ca-ano to macanare Dio yere na ca-buionucuñupʉ. 32Ca-roti majiire bairo na ca-buioyupʉ. To bairi ca-api acʉacoajuparã to macana.
33Na neñapo buerica wiipʉ jicãʉ ca-yeri wãticʉcʉ ca-añupʉ. To bairi Jesúre seeto cʉ̃ ca-ĩi awajayupʉ cʉ̃a:
34—¡Jesú, Nasaré macacʉ! ¡Jã patowãcooqueticõaña! ¿Jãare rei acʉ́ mʉ bairí? Mʉre yʉ maji. Mʉa Dio Macʉ majuu caroaʉ cʉ̃ ca-jooricʉ mʉ ãa, cʉ̃ ca-ĩi awajayupʉ.
35To bairo cʉ̃ ca-ĩirona Jesú maca oco bairo ca-ĩi tutiyupʉ wãtire camajocʉpʉre ca-jañaʉre:
—¡Janacõaña! ¡Cʉ̃ buti aácʉja!
To bairo cʉ̃ ca-ĩirona camajocʉpʉre wãti cʉ̃ ca-tune roca cũucõa buti aájupʉ, camaja nipetirã na ca-tʉjʉropʉ. Wãti cʉ̃ ca-butiro bero camajocʉ jĩacã cami cʉtiquẽcʉ, ca-ñuʉna ca-añupʉ.
36To bairo cʉ̃ ca-ñuuro tʉjʉrã Jesúre ca-tʉjʉ acʉacoajuparã camaja nipetirã.
—¿Ñee unie wadarique to ãtí atie cʉ̃ ca-wadarije? Tie cʉ̃ ca-wadarije menana acu buu majimi wãtia quenare. Nare cʉ̃ ca-buti rotiro nemoo buticoapa, ca-ame ĩiñuparã.
37To bairi ti maca tʉjarori macana nipetiro Jesú cʉ̃ cá-átiere ca-queti api peticoajuparã yua.
Jesús sana a la suegra de Simón Pedro
(Mateo 8.14-15; Marcos 1.29-31)
38Jesú neñapo buerica wiipʉ ca-ãnacʉ ca-buti aájupʉ. Buti, Simón Pedro ya wiipʉre ca-ejayupʉ. Topʉ cʉ̃ ca-ejaro Simón Pedro mañico seeto ca-bʉgoye riayupo. To bairi to ca-ãna ca-bʉgoye riaore cõ ca-riarijere Jesúre ca-netoo rotiyuparã. 39Jesú cõ tʉ ejanʉca, bʉgoyere ca-jana rotiyupʉ. Cʉ̃ ca-jana rotirona, “¡Janaña!” cʉ̃ ca-ĩirona ca-janacoajupe cõre ca-bʉgorije. Seeto ca-riabatacona yua wamʉnʉca átiri na ca-ʉgarique peobojayupo Simón Pedro mañico yua.
Jesús sana a muchos enfermos
(Mateo 8.16-17; Marcos 1.32-34)
40Muipu cʉ̃ ca-roca jãari paʉ ca-ano camaja nipetirã na yarã ricatiri ca-riaye cʉnare na ca-jee ajuparã Jesú tʉpʉ. Na ca-ano canacãʉpʉrena na ca-ñiga peoyupʉ Jesú cʉ̃ wamo mena, na riaye netooʉ. 41Capaarã wãtia camajare ca-jañarã quenare na ca-buuyupʉ Jesú. Nare cʉ̃ ca-buurona cʉ̃ ca-ĩi awajayuparã wãtia:
—¡Mʉna Dio Macʉ mʉ ãa! cʉ̃ ca-ĩi awajayuparã.
Wãtia maca Dio cʉ̃ ca-jooricʉ Jesú cʉ̃ ca-aniere ca-majicõañuparã. To bairi Jesú maca na jana rotiri na ca-wada rotiquẽjupʉ wãtiare yua.
Jesús predica en Galilea
(Marcos 1.35-39)
42Ape rʉmʉ ca-bujuri paʉ yupi, maca tʉjaropʉ camaja na ca-manopʉ cá-aájupʉ Jesú. To bairo cʉ̃ ca-bairo camaja capaarã cʉ̃ maca, cʉ̃ ca-ʉja ejayuparã. Aperopʉ cʉ̃ cá-aá rotigaquetibajuparã. 43To bairo na ca-ĩibato quena:
—Ape macari macana quenare Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie quetire na ca-buiopaʉ yʉ ãa. To bairo na buioya ĩi, yʉ ca-joowĩ Dio, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
44To bairi ca-buionemo aájupʉ Jesú judío maja na ca-ani macaripʉre na neñapo buerica wiiripʉ.
Currently Selected:
SAN LUCAS 4: TAVNT2
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
SAN LUCAS 4
4
Tentación de Jesús
(Mateo 4.1-11; Marcos 1.12-13)
1Juan Jesúre cʉ̃ ca-bautisaro bero Dio Espíritu Santo seeto majuu ca-anicõañupʉ Jesú mena. To bairi Jesúre Jordán na ca-ĩri ya ca-ãnacʉre camaja na ca-manopʉ, ca-yucʉ manopʉ cʉ̃ ca-jʉgo aájupʉ Espíritu Santo yua. 2Topʉ ca-añupʉ Jesú cuarenta rʉmʉri majuu. Topʉ ca-ñee unie mani paʉpʉ cʉ̃ ca-ano Sataná caroorije cʉ̃ cá-áti rotibajupʉ. To bairo cʉ̃ ca-bairi rʉmʉrire Jesú ca-ʉgaquẽjupʉ. To bairi seeto ca-ñigo riabʉjayupʉ. 3To bairo ca-ñigo riaʉre tʉjʉʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Sataná:
—Dio Macʉ mʉ ca-ãmata atia ʉ̃taarena ʉgarique jeeñoori ʉgaya, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
4To bairo cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩiro:
—Yʉ átiquẽe. Dio ye queti ucarica pũuripʉ oco bairo ĩi ucarique ãa: “Camaja ʉgarique jeto mena caroaro mani catí majiquẽe. Dio Wadarique macare tʉgooñacõari caroaro mani catí ani maji,” cʉ̃ ca-boca ĩiñupʉ Jesú maca.
5Cabero Sataná cʉ̃ ca-jʉgo aájupʉ ca-ʉmʉaricʉ ʉ̃taʉpʉ. Cʉ̃ jʉgo aá, tii buipʉ yoaro mee cʉ̃ ca-iñoo peocõañupʉ ati yepa macaje nipetirore. To canacã maca cʉ̃ ca-iñooñupʉ. Tiere cʉ̃ iñoʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Sataná:
6-7—Atie mʉ yʉ ca-iñoorije caroa majuu ati yepa macaje yʉ ye jeto ãa. To bairi noo yʉ ca-joogaʉre cʉ̃ yʉ joogʉ. Mʉrena mʉ ca-booata mʉ yʉ joogʉ. To bairi nipetiri macari macanare caʉpaʉ mʉ yʉ jõogʉ yʉ tʉpʉ rʉpopatuapʉ numu cumuri yʉre mʉ ca-jeni nʉcʉbʉgoata. Jaʉ, mʉ ĩiwã, Jesúre cʉ̃ ca-ĩibajupʉ Sataná.
8To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—¡Aácʉja! Dio ye quetire ucarica pũuripʉ ca-ĩirore bairo jeto yʉ átigʉ. Oco bairo ĩi ucarique ãa: “Dio jicãʉna ãmi Caʉpaʉ mani cá-áti nʉcʉbʉgopaʉ. Cʉ̃ ca-rotirije jetore ája,” Satanáre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
9Cabero Sataná tunu cʉ̃ jʉgo aá, Jerusalén'pʉ Dio wii buipʉ cʉ̃ ca-jʉgo aájupʉ. Topʉ cʉ̃ jʉgo aá, oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Cariapena Dio Macʉna yʉ ãa mʉ ca-ĩata atopʉi bapa ñaa rui aácʉja yepapʉre. Cariapena Dio Macʉ mʉ ca-ãmata mʉ riaquetigʉ. 10Dio ye queti ucarica pũuripʉ oco bairo ĩi:
Ángel majare mʉ cote rotigʉmi Dio. 11Nare mʉ boca ñee rotigʉmi ʉ̃ta rupaapʉre mʉ ca-ñaa roca peaquetiparore bairo ĩi.#Salmo 91.11-12 Ti wame ĩi ucarique ãa, cʉ̃ ca-ĩibajupʉ Sataná Jesúre.
12To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Oco bairo ĩi Dio Wadarique, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú tunu: “Mʉja Ʉpaʉ Diore, ‘Mʉ ca-majirijere áti iñooña,’ ĩi nʉcʉbʉgorique manona apeye uniere cʉ̃ áti rotiquẽja,” cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
13To bairo Sataná ca-ĩitobajupʉ Jesúre, caroorijere cʉ̃ cá-áto boobacʉ. Apeye cʉ̃ ca-ĩitope majiquetibacʉ cʉ̃ cá-aáweoyupʉ. “Ape rʉmʉ cʉ̃ yʉ ĩitogʉ tunu caroorijere cʉ̃ cá-átiparore bairo,” ca-ĩi tʉgooñabajupʉ Sataná.
Jesús comienza su trabajo en Galilea
(Mateo 4.12-17; Marcos 1.14-15)
14Cabero Jesú camaja manopʉ ca-ãnacʉ Galilea yepapʉ ca-tunucoajupʉ. Seeto majuu Dio Espíritu Santore cʉgori ca-tunucoajupʉ. Topʉre cʉ̃ ca-bairijere camaja nipetirã ca-ame buio jeja peticoajuparã. 15Topʉre to canacã maca na ca-neñapo buenucuri wiiripʉre camajare na ca-buio jʉgoyupʉ Jesú. Nipetiro cʉ̃re ca-apirã caroaro cʉ̃ ca-ĩi wariñuu nʉcʉbʉgoyuparã.
Jesús en Nazaret
(Mateo 13.53-58; Marcos 6.1-6)
16Cabero Nasarépʉ ca-tunu ejayupʉ Jesú, cʉ̃ ca-bʉtirica macapʉ. Topʉ eja, judío maja na yerijãrica rʉmʉ sábado ca-ano na ca-neñapo bueri wiipʉ ca-jãañupʉ. To bairo jeto cá-átinucuñupʉ ti rʉmʉ unore. To bairi ti wiipʉ jãa, ca-wamʉ nʉcañupʉ, Dio Wadariquere to ca-ãnare bue apiogʉ. 17To bairo cʉ̃ ca-bairo Isaía, Dio ye quetire ca-buiori majocʉ ãnacʉ cʉ̃ ca-ucariquere bue rotirã cʉ̃ ca-jooyuparã Jesúre. Jesú ti pũurore nee, pãa maca, cʉ̃ ca-buegari paʉ bʉga átiri ca-tʉjʉyupʉ. Isaía ãnacʉ cʉ̃ ca-ucariquere oco bairo na ca-ĩi bue apio jʉgoyupʉ:
18Dio Espíritu Santo yʉpʉ ãmi, ca-bopacoorãre caroa quetire yʉre buio rotii. Ca-tʉgooñarique pairãre na ca-ani wariñuuro yʉ áti rotimi Dio. Presopʉ ca-ãnare bairo ca-ãnare na buu rotii yʉ joomi Dio. Noa ca-cape tʉjʉquẽnare tʉjʉrique nare yʉ joo rotimi Dio. Aperã rooro ca-popiyeye ecoorãre na yʉ mataboja rotimi Dio.
19“Yucʉ Dio caroaro na átibojagʉmi,” camajare yʉ ĩi buio rotimi Dio.#Isaías 61.1-2
Tiere Isaía ãnacʉ Dio ye quetire cʉ̃ ca-ĩi ucariquere na ca-ĩi bue apioyupʉ Jesú ti wiipʉ ca-ãnare.
20Na ĩi bue apio yaparo ti pũurore bʉgá, ti wii papera pũurire ca-coteire cʉ̃ tunuo joo, ca-ejanumucoajupʉ tunu. Cʉ̃ ca-ejanumu áto seeto cʉ̃ ca-tʉjʉyuparã nipetirã. 21To bairi oco bairo na ca-ĩi buio jʉgoyupʉ Jesú:
—Yucʉra mʉja ca-apiropʉ yʉ ca-bue apioeje cõo Isaía cʉ̃ ca-ĩi ucariquere bairona bai, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
22To bairo caroaro Jesú cʉ̃ ca-buioro apirã ca-api acʉacoajuparã.
—¿Nope ĩi to cõo caroaro cʉ̃ buio majití mani mena ca-ãnacʉ anibacʉ quena? José macʉna ãmi, ca-ame ĩiñuparã, Jesúre nʉcʉbʉgogaquẽna.
23To bairo na ca-ame ĩrijere tʉjʉʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Yʉre nʉcʉbʉgoquẽna oco bairi wame mani ñicʉ jãa na ca-ĩinucurica wame, “ ‘Ʉcoyeri majocʉ, riayere ca-netoo majii mʉ ca-ãmata mʉ majuuna mʉ ca-riaye cʉtiere netooña. Caroaro ca-netoo majii ãcʉmi, na ĩato ĩi to bairona ája.’ To bairi Capernaumpʉ mʉ cá-áti iñooriquere jã queti apiwʉ. To bairi topʉ mʉ cá-átatore bairona atopʉ mʉ ya macapʉ quenare áti iñooña,” yʉre mʉja ĩirã, na ca-ĩiñupʉ.
24Cabero na ca-ĩinemowĩ Jesú:
—Dio ye queti buiori majocʉre cʉ̃ ya maca macana cʉ̃ nʉcʉbʉgoquẽnama. 25Tirʉmʉpʉre Elías ca-wamecʉcʉ Dio ye quetire buiori majocʉ ca-añupʉ Israelpʉ. Cʉ̃ ca-ani yʉteapʉ ca-wapearicarã romiri capaarã ca-añuparã Israelpʉ. Ti paʉ ca-ano itia cʉma ape cʉma recomaca ca-ocaquẽjupe. To bairi ʉgarique ca-maañupe. Camaja ca-ñigo tamuoñuparã. 26To bairi ca-wapearicarã romiri capaarã ca-tamuorã Israelpʉre na ca-anibato quena Elíare na cá-átinemo rotiquẽjupʉ Dio. Ape macapʉ ca-ãcõ jetore cá-átinemo rotiyupʉ Dio Elíare, Sidón ca-wamecʉtopʉ Sarepta macacore, na ca-ĩiñupʉ Jesú. 27—Apeĩ Eliseo Dio ye quetire buiori majocʉ cʉ̃ ca-ani yʉteapʉ to bairona ca-baiyupe tunu. Israelpʉ capaarã ca-ajeri boarã ca-añuparã. Israelpʉ capaarã na ca-anibato quena Eliseo na riayere na ca-netoobojaquẽjupʉ. Ape yepa macacʉre Siria macacʉ jetore cʉ̃ ca-riarije cʉ̃ ca-netoobojayupʉ Eliseo, na ca-ĩi buioyupʉ Jesú ti wiipʉ ca-ãnare.
28To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã ti wii neñapo buerica wiipʉ ca-ãna seeto cʉ̃ ca-punijiniñuparã. 29To bairi cʉ̃ punijinirã Jesúre cʉ̃ ca-ñeecoajuparã. Cʉ̃ ñee, na ca-ani maca tʉjaropʉ ʉ̃taʉ buipʉ cʉ̃ ne aá, cʉ̃ ca-tune roca ñoogabajuparã. 30Cʉ̃ na ca-tune roca ñoogari paʉna Jesú maca ca-majiña manona na watoapʉ cá-aá netocoajupʉ yua.
Un hombre que tenía un espíritu malo
(Marcos 1.21-28)
31Cabero Jesú cá-aácoajupʉ Capernaumpʉ tunu, Galilea yepapʉ ca-ani maca. Topʉ ãcʉ̃ to canacã semana judío maja na yerijãrica rʉmʉri sábado ca-ano to macanare Dio yere na ca-buionucuñupʉ. 32Ca-roti majiire bairo na ca-buioyupʉ. To bairi ca-api acʉacoajuparã to macana.
33Na neñapo buerica wiipʉ jicãʉ ca-yeri wãticʉcʉ ca-añupʉ. To bairi Jesúre seeto cʉ̃ ca-ĩi awajayupʉ cʉ̃a:
34—¡Jesú, Nasaré macacʉ! ¡Jã patowãcooqueticõaña! ¿Jãare rei acʉ́ mʉ bairí? Mʉre yʉ maji. Mʉa Dio Macʉ majuu caroaʉ cʉ̃ ca-jooricʉ mʉ ãa, cʉ̃ ca-ĩi awajayupʉ.
35To bairo cʉ̃ ca-ĩirona Jesú maca oco bairo ca-ĩi tutiyupʉ wãtire camajocʉpʉre ca-jañaʉre:
—¡Janacõaña! ¡Cʉ̃ buti aácʉja!
To bairo cʉ̃ ca-ĩirona camajocʉpʉre wãti cʉ̃ ca-tune roca cũucõa buti aájupʉ, camaja nipetirã na ca-tʉjʉropʉ. Wãti cʉ̃ ca-butiro bero camajocʉ jĩacã cami cʉtiquẽcʉ, ca-ñuʉna ca-añupʉ.
36To bairo cʉ̃ ca-ñuuro tʉjʉrã Jesúre ca-tʉjʉ acʉacoajuparã camaja nipetirã.
—¿Ñee unie wadarique to ãtí atie cʉ̃ ca-wadarije? Tie cʉ̃ ca-wadarije menana acu buu majimi wãtia quenare. Nare cʉ̃ ca-buti rotiro nemoo buticoapa, ca-ame ĩiñuparã.
37To bairi ti maca tʉjarori macana nipetiro Jesú cʉ̃ cá-átiere ca-queti api peticoajuparã yua.
Jesús sana a la suegra de Simón Pedro
(Mateo 8.14-15; Marcos 1.29-31)
38Jesú neñapo buerica wiipʉ ca-ãnacʉ ca-buti aájupʉ. Buti, Simón Pedro ya wiipʉre ca-ejayupʉ. Topʉ cʉ̃ ca-ejaro Simón Pedro mañico seeto ca-bʉgoye riayupo. To bairi to ca-ãna ca-bʉgoye riaore cõ ca-riarijere Jesúre ca-netoo rotiyuparã. 39Jesú cõ tʉ ejanʉca, bʉgoyere ca-jana rotiyupʉ. Cʉ̃ ca-jana rotirona, “¡Janaña!” cʉ̃ ca-ĩirona ca-janacoajupe cõre ca-bʉgorije. Seeto ca-riabatacona yua wamʉnʉca átiri na ca-ʉgarique peobojayupo Simón Pedro mañico yua.
Jesús sana a muchos enfermos
(Mateo 8.16-17; Marcos 1.32-34)
40Muipu cʉ̃ ca-roca jãari paʉ ca-ano camaja nipetirã na yarã ricatiri ca-riaye cʉnare na ca-jee ajuparã Jesú tʉpʉ. Na ca-ano canacãʉpʉrena na ca-ñiga peoyupʉ Jesú cʉ̃ wamo mena, na riaye netooʉ. 41Capaarã wãtia camajare ca-jañarã quenare na ca-buuyupʉ Jesú. Nare cʉ̃ ca-buurona cʉ̃ ca-ĩi awajayuparã wãtia:
—¡Mʉna Dio Macʉ mʉ ãa! cʉ̃ ca-ĩi awajayuparã.
Wãtia maca Dio cʉ̃ ca-jooricʉ Jesú cʉ̃ ca-aniere ca-majicõañuparã. To bairi Jesú maca na jana rotiri na ca-wada rotiquẽjupʉ wãtiare yua.
Jesús predica en Galilea
(Marcos 1.35-39)
42Ape rʉmʉ ca-bujuri paʉ yupi, maca tʉjaropʉ camaja na ca-manopʉ cá-aájupʉ Jesú. To bairo cʉ̃ ca-bairo camaja capaarã cʉ̃ maca, cʉ̃ ca-ʉja ejayuparã. Aperopʉ cʉ̃ cá-aá rotigaquetibajuparã. 43To bairo na ca-ĩibato quena:
—Ape macari macana quenare Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie quetire na ca-buiopaʉ yʉ ãa. To bairo na buioya ĩi, yʉ ca-joowĩ Dio, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
44To bairi ca-buionemo aájupʉ Jesú judío maja na ca-ani macaripʉre na neñapo buerica wiiripʉ.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.