YouVersion Logo
Search Icon

Mark 1

1
Johan bạbạptisicʼakʼ porcar
(Mathae 3:1-12; Luk 3:1-17; Johan 1:19-28)
1Isorren Hopon Jisu Mạsiakʼ bisoetege bhage sombat reakʼ etohopʼ do hoeakana.
2Jesaea nạbiakʼ puthire noa katha ol akana;
Ńelme, ińren goḍet do
am lahateń kolekana.
Uni do amakʼ hore teara.
3Hahaṅkarre mitʼṭen hohokạnicʼ reaṅ aṛaṅ,
Probhuakʼ hor tearkataepe,
Uniakʼ suṛucʼ horko sojhekataepe.
4Ona katha lekage Johan bạbạptisicʼ do hahaṅkarre senkate hoṛkoe bạptisetʼko tahẽkana ar kại khon ikạ ńam lạgitʼe porcaretʼ tahẽkana jemon hoṛko do mon ạcurkate bạptismako ataṅ. 5Onate Jihudạ disạm ar Jerusalem nagraharen sanamkoko oḍok hecʼente Johan ṭhen hijukʼko ehopʼena. Ar tinre akoakʼ kạikoko aṅgocketʼa unre Johan do Jordan gaḍare onkoe bạptisketʼkoa.
6Johan do ũṭ upʼ reakʼ aṅgrop ar ḍanḍare harta reakʼ paṭheakʼ tahẽkantaea. Uni do pohoko ar bir dumur rasae jometʼ tahẽkana. 7Ar nonka menkateye porcaretʼ tahẽkana, “Iń tayomte mitʼ hoṛe darae kana. Uni do iń khone daṛeangea. Uniakʼ panahi reakʼ phitạ eṅgotʼkate raṛaetae lek hõń baṅkana. 8Iń do dakʼteń bạptisetʼpea menkhan uni do sonot Jiuteye bạptispea.”
Probhu Jisuakʼ bạptisma ar biḍạu
(Mathae 3:13—4:11; Luk 3:21,22; 4:1-13)
9Onako oktere Jisu do Gạlil Prodesh reakʼ Nasaret ato khone hecʼena, ar Johan do Jordan gaḍare uniye bạptiskedea. 10Ar dakʼ khone rakapʼtʼen são sãote Jisu do serma oṛejokʼkan ar sonot Jiu parwa leka acʼ cetanre pheḍ hijukʼkane ńelkedea. 11Unre serma khon mitʼṭen aṛaṅ ańjomena, “Amge ińren dulạṛiạ Hopon, iń do amreń kusi akana.”
12Noa tayom Jisu do sonot Jiu hotete hahaṅkarteye idiocoyena. 13Ar pongel din hạbicʼ Soetan do Jisu laloce udukʼadete kạire ńurhạye lạgitʼe kurumuṭukeda. Onḍe do aema bir janwarko tahẽkana, ar serma goḍetko hõ uniko sapʼsorae kan tahẽkana.
Celakoe ńametʼko
(Mathae 4:12-22; Luk 4:14,15; 5:1-11)
14Johan hajotreye bhorao ocoyen khan Jisu do Gạlil Prodeshteye calaoena. Ar noa katha menkate uni do Isorakʼ bhage sombat porcare ehopʼena, 15“Okte purạu akana, Isorakʼ raj do sorakana. Kại khon mon ạcurtape ar bhage sombatre pạtiạukʼpe.”
16Mitʼ din Jisu do Gạlil doreão aṛeteye parom calakʼkan tahẽkana. Unre Simon ar uniren boeha Andreas do doreãore jhạlikin oḍaokan tahẽkana. Ente unkin do jạilạkin tahẽkana. 17Jisui metatʼkinạ, “Dela iń sãote hijukʼben. Iń do hoṛ sasapʼ hoṛiń benao bena.” 18Unkin do unrege jhạlikin bạgi oṭowatʼte Jisukin pańjakedea.
19Ado onḍe khon laha ńokʼe sen idiyen khan Sabdaeren hopon Jakob ar Johan tạkine ńel ńamketʼkinạ. Unkin do lạukạre duṛupʼkate jhạlikin jujutkan tahẽkana. 20Jisu do unkin hõe hohoatʼkinạ, ar unrege ạkinren apat Sabdae do kạmiạko sãote lạukạrekin bạgi oṭoadete Jisukin pańjakedea.
Bạṛicʼ jiu capaṛ akawade hoṛ
(Luk 4:31-37)
21Jisu ar acʼren cela do Kapharnạhum nagrahateko calaoena. Ar jirạukʼ mãhãre uni do sunạgogre bolokate cetʼakoe ehopʼena. 22Ar uniakʼ cecetʼakʼte hoṛko do ạḍiko hahaṛayena, ente sostor baḍaeko leka do baṅ, bickom ạidạri menakʼtae hoṛ lekae cetʼakokan tahẽkana.
23Ona jokhecʼ sunạgogre bạṛicʼ jiu capaṛ akawade mitʼ hoṛe tahẽkana. 24Uni do ãṭ aṛaṅte hohoateye menkeda, “E Nasaretren Jisu, ale tulucʼ amakʼ do cetʼ? Nosṭole lạgitʼem hecʼ akana? Baḍaegeạń am dom okoe kana; am do Isorren uni sonoticʼ kanam.”
25Unre Jisu do bạṛicʼ jiu dhomkao kedeteye metadea, “Thirokʼme ar uni khon oḍok calakʼme.”
26Khange bạṛicʼ jiu do uni hoṛe mocṛa mucṛikedea ar kikiạuate uni khone oḍok calaoena. 27Noa ńelte hoṛko do hahaṛayente ako akore menjoṅko ehopʼena. “Noako do cetʼ kana? Ar noa ạidạrite perecʼ nawa cecetʼakʼ baṅ cetʼkan? Ente uni do bạṛicʼ jiukoe hukumako kana ar onko do uniakʼ kathako bataoetʼtaea.”
28Ar noa iạte Gạlil Prodesh reakʼ joto jaegakore Jisuakʼ katha do ạḍi usạra pasnao idiyena.
Ḍher hoṛko bogeyen
(Mathae 8:14-17; Luk 4:38-41)
29Ado sunạgog khonko oḍoken khan onko do Simon ar Andreas tạkinakʼ oṛakʼteko calaoena. Onko sãote Jakob ar Johan hõkin tahẽkana. 30Unre Simon hanhartetʼ do ruạ iạteye giticʼ akan tahẽkana. Ar Jisui hecʼen khan uni reaṅko lạiadea 31Jisu do uni ṭhen senkate ti sapʼkedeteye beretʼkedea. Ar inạtege uniakʼ ruạ do chuṭạuentaea ar jom ocoko lạgitʼe sapʼ soratʼkoa.
32Ado enhilokʼ candoe hạsuren khan ạyupʼ jokhecʼ hoṛko do joto lekan rugi ar bhut capaṛ hoṛko Jisu ṭhenko ạguketʼkoa. 33Unre nagraharen hoṛ do ona oṛakʼ reakʼ duạr ṭhen hecʼkateko jarwayena. 34Ar Jisu do ạḍi lekan rogte jạbun akan hoṛkoe bogeketʼkoa ar aema bhut capaṛ akatʼko hõe oḍok giḍiketʼkoa. Uni do bhutko bae roṛ ocoatʼkoa, ente onko doko baḍae akade tahẽkana acʼ doe okoe kana mente.
Gạlil Prodeshreye porcaretʼkan
(Luk 4:42-44)
35Dosar hilokʼ setakʼ ńut tahẽkanre Jisu doe beretʼena ar oṛakʼ bạgikate mitʼṭen nisun jaegare senkate koejoṅe ehopʼena. 36Unre Simon ar uniren sãotenko do Jisu sendra baṛayeko ehopʼena. 37Arko ńamkede khan uniko metadea, “Sanamkoge amko ńam baṛayetʼmea.”
38-39Jisui metatʼkoa, “Dela bon, sorteakʼ atokote bon calakʼa jemon onakore hõń porcar daṛeakʼ, ente ona lạgitʼgeń hecʼakana.” Nonkage Jisu do Gạlil reakʼ joto jaegakore senkate Jihudikoakʼ sunạgogreye porcarkeda ar bhutkoe oḍok giḍiketʼkoa.
Mitʼṭen murhucʼ jom rugiye bogeyen
(Mathae 8:1-4; Luk 5:12-16)
40Mitʼṭen murhucʼ jom rugi do Jisu ṭhen hecʼkate ikhṛumenteye menkeda, “Sanalem khanem boge daṛeạńạ.”
41Jisu do uni hoṛre mãyã hecʼadea. Onate ti tiạrkate joṭetʼkedeteye metadea, “Iń hõ onkageń khojkana, ma saphakokʼme.” 42Ar inạtege uniakʼ murhucʼ jom rog do boge utạrena.
43Unre Jisu do uniye bidạkadea, menkhan ona lahare sontorkedeteye metadea, 44“Ńelme, noa katha do okoe ṭhen hõ alom lại baṛaea. Bickom naeke ṭhen senkate ńel ocokʼme ar saphakʼ lạgitʼ Mose okaṭakʼ samaṅ reakʼ kathae menakatʼ ona samaṅme. Ar nonkate naekeko ṭhenem sạbudokʼa, am dom boge akana mente.”
45Menkhan uni hoṛ do bahrete oḍok senkate sanam jaegare noa khobor lại pasnaoe ehopʼena. Onate Jisu do okaṭakʼ nagrahate hõ sodorte bae bolo daṛeada. Uni do nisun jaegakore tahen hoyentaea; ar enrehõ hoṛko do sanam jaega khon uni ṭhen hijukʼko ehopʼena.

Currently Selected:

Mark 1: SCLNT

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in