YouVersion Logo
Search Icon

Matiu 21

21
Jisas i ru Jerusalem
(Mak 11:1-11; Luk 19:28-40; Jon 12:12-19)
1Jisas na gharaghambu vama thɨ vurɨthaiya Jerusalem, thɨ mena Betepage, Olivɨ ghanji Ou ghembaniye regha; amba i variyeŋgiya gharaghambu thenjighewo e ghamwanji, 2iŋa, “Hu wa na vou ru e ghembana e ghamwamina. Ne hu thuweya doŋɨki regha thɨ ŋgarɨghathɨ weiye nariye. Hu raka ghathiyona na hu vaŋguma weiye nariyena. 3Thoŋgo lolo regha i vaitoŋga, hu dagewe huŋa, ‘Giya nuwaiya,’ na tene i variyeŋgi e mbaŋako iyako.”
4Iyake va i yomara na i vaemunjoruŋa Loi ghalɨŋae gharautu ghalɨŋae iya iŋake:
5Hu giya Saiyon gharɨgharɨniye yanawanji:#Ais 62:11; Sak 9:9
Wo hu thuwe, lemi kiŋ maiya i ghaona weŋga.
Iye ghathanavu i ghenenja, i tha e doŋɨki, i tha doŋɨki nariye e vwatae.
6Gharaghambuma thɨ wa na vethɨ vakatha ŋgoreiya me dagema weŋgi. 7Thɨ vaŋgumenaŋgiya doŋɨkima na nariye, thɨ bigiraweya ghanjikwama ghayaboyabo nariye e vwatae na Jisas i tha. 8Wabwi laghɨye thɨ tateŋgiya ghanjikwama e kamwathɨko mara na vavana thɨ tenɨŋgiya umbwaumbwa ndamwandamwae na thɨ bigirawe. 9Gharɨgharɨko iyava thɨ rakavivako na thiyeko iyava thɨ rakareghambako thɨ kula, thɨŋa:
Hosana! Ra taraweŋa Deivid Rumbuye!
Loi gharewe iya i mena Giya e idae!
Hosana! Ra taraweŋa Loi, iye i mevoro moli!#Sam 118:25-26; 148:1
10Mbaŋa Jisas i ru Jerusalem, gharɨgharɨko wolaghɨye gharenji i tagathɨn na thɨ vaito, thɨŋa, “Thelako?”
11Wabwima thɨ gonjogha weŋgi, thɨŋa, “Loi ghalɨŋae gharautu, Jisas, i mena Nasaret, Galili ghembaniye regha.”
Jisas i ru e Ŋgolo Boboma tɨne
(Mak 11:15-19; Luk 19:45-48; Jon 2:13-22)
12Jisas i ru e Ŋgolo Boboma ghayayao tɨne na i vagege raŋgiyaŋgiya rakunekune, i mwanavevewoŋgiya yao gharaten lenji tebol na tembe ŋgoreiyeva thiye va thɨ vakuneŋaŋgiya bunebune, lenji ghamba yaku. 13I dage weŋgi iŋa, “Thɨ rori Buk Boboma e tɨne Loi iŋa, ‘Lo ŋgoloke ne thɨ una idae ŋgolo ghamba naŋgo,’#Ais 56:7; Jer 7:11 ko iyemaeŋge ghemi hu vakatha ŋgoreiya rakaivɨ lenji ghamba kubaro.”
14Gharɨgharɨ maramaranji i kwaghe na vavana gheghenji thiya tharɨ thɨ rakamenawe e Ŋgolo Bobomako tɨne na i thawariŋgi. 15Ko mbaŋa ravowovowo laghɨlaghɨye na mbaro gharavavaghare thɨ thuwe vakathako thovuye i vakathaŋgi na gamagai thɨ kulakula e Ŋgolo Bobomako tɨne, thɨŋa, “Hosana! Ra taraweŋa Deivid Rumbuye,” gharenji i gaithɨwana Jisas.
16Thɨ dagewe, thɨŋa, “Thare u loŋwe, ŋgoroŋga gamagaiko thɨŋa?”
Jisas i gonjogha weŋgi, iŋa, “Ŋgoreiye. Mbe hu ndevaona mun bukuke iya iŋake, ‘O Loi, u vavaghareŋgiya gamagai na mbala gamagai nanasiye thɨ taraweŋaŋge.’”#Sam 8:2
17Jisas i iteteŋgi na i raŋgi Jerusalem e tɨne, i wa Betani ve ghenawe.
Jisas i gura umbwa idae fig
(Mak 11:12-14,20-24)
18Mbaŋambaŋa moli Jisas i njogha Jerusalem. E kamwathɨ mborowa bada i gharɨ. 19I thuweya umbwa regha e kamwathɨko ghadidiye, idae fig, i ru na i yanyi, ko iyemaeŋge ma e uneune mbe ndamwandamwae eŋge. I dage weya umbwama iŋa, “Ma tene mbaŋa reghava u rau!” E mbaŋako iyako umbwama i mareyawowo.
20Mbaŋa gharaghambu thɨ thuwe gharenji i yo. Thɨ vaito, thɨŋa, “Me ŋgoroŋga na umbwako le mare i maya?”
21Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Ya dage emunjoru e ghemi, thoŋgo hu loŋweghathɨ na ma hu numoghegheiwo, valɨkaiwamiya hu vakatha ŋgoreiya ma vakatha weya umbwako. Ma mbe iyako eŋge, valɨkaiwamiya ne hu dage weya ou, ‘U wa na vo dobu e njighɨko tɨne,’ ne i vakatha ŋgoreiye. 22Thoŋgo hu loŋweghathɨ, the bigiya ne hu naŋgo weya Loi ne hu vaidi.”
Thɨ vaito Jisas le vurɨgheghe rɨghe
(Mak 11:27-33; Luk 20:1-8)
23Mbaŋa Jisas i ru e Ŋgolo Boboma ghayayao tɨne na i vavaghare, ravowovowo laghɨlaghɨye na randevivaŋgi thɨ menawe na thɨ vaito, thɨŋa, “U vata thela ele mbaro vwatae na u vakathaŋgiya bigibigike thiyake? Thela i giya vurɨgheghe e ghen?”
24Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Ghino tembe ŋgoreiyeva, wo ya vaitoŋga vaito regha na thoŋgo hu wogiya ghathombe e ghino, ghino tembe ŋgoreiyeva ne ya utuŋa e ghemi ya vata thela ele mbaro vwatae na ya vakathaŋgiya bigibigike thiyake. 25Jon le rɨghe na i bapɨtaiso, i mena weya Loi o i mena weŋgiya gharɨgharɨ?”
Mbe thiye eŋge thɨ veutu weŋgi, thɨŋa, “Thoŋgo raŋa, ‘I mena weya Loi’ ne iŋa, ‘Buda kaiwae na mava hu loŋweghathɨgha Jon?’ 26Ko thoŋgo raŋa, ‘I mena weŋgiya gharɨgharɨ,’ ra mararuŋgiya gharɨgharɨ, kaiwae thɨ ghareghare Jon iye Loi ghalɨŋae gharautu.”
27Iya kaiwae thɨ gonjogha weya Jisas, thɨŋa, “Ma wo ghareghare.”
I dage weŋgi, iŋa, “Ghino tembe ŋgoreiyeva, mane ya utuŋa e ghemi, ya vata thela e vwatae na ya vakathaŋgiya bigibigike thiyake.”
Jisas i utuŋa amala le ŋgaŋga thenjighewo utuninji
28Jisas i gotubwe iŋa, “Ŋgoroŋga lemi renuwaŋa? Amala regha le ŋgaŋga thenjighewo. I wa weya virɨviva na ve dagewe, iŋa ‘Naruŋgu, noroke u wa na vo kaiwo e uma.’ 29I gonjogha weya ramae iŋa, ‘Ya botewo,’ ko va muyai i vɨva le renuwaŋa na i wa. 30Amalama i wa weya nariyema regha na ve dagewe tembe ŋgoreiyeva me dage weya virɨvivama. Nariyema iŋa, ‘Ŋgoreiye Bwebwe, tene ya wa,’ ko iyemaeŋge ma va i wa. 31Thenjighewoko, thela i vakatha ŋgoreiya ramanji le renuwaŋa?”
Thɨŋa, “Iya virɨvivama.”
Jisas i dage weŋgi iŋa, “Ya dage emunjoru e ghemi, takis gharamban na wanakau thɨ mbana riwanji modae, thiye hu rerenuwaŋa kaero thɨ vurɨmban Loi le ghamba mbaro e ghakamwathɨ. Valɨkaiwanjiya ne thɨ ru ko iyemaeŋge ghemi mane hu ru. 32Kaiwae Jon Rabapɨtaiso va i mena weŋga, i vaghareŋga thanavu thovuye ghakamwathɨ na ma hu loŋweghathɨ, ko takis gharamban na wanakau thɨ mbana riwanji modae, thiye eŋge thɨ loŋweghathɨ. Othembe va hu thuweŋgi thɨ vakatha ŋgoreiyako, ko mava hu vɨva ghamithanavu na hu loŋweghathɨgha Jon le utuko.”
Uma gharanjimbunjimbu raraitharɨ
(Mak 12:1-12; Luk 20:9-19)
33Jisas iŋa, “Mbowo ya utuŋava goghaimba regha na hu loŋwe: Lolo regha va i kabu waen ghauma, i gana vaghɨliya, i vakatha doda waen ghamba i imbɨimbɨ, na i vatada ŋgolo regha, umako gharanjimbunjimbu lenji ghamba yaku. I vakatha ŋgoreiyako, amba i vatomwe weŋgiya gharɨgharɨ vavana na thɨ vakaiwoŋa amalaghɨniye kaiwae. Na amalaghɨniye i wa e valɨvaŋga regha.
34“Mbaŋa kaero ghambaŋa thɨ vu, umama tanuwagae i variyeŋgiya le rakakaiwo weŋgiya umama gharanjimbunjimbu na vethɨ mbana uneune amalaghɨniye kaiwae. 35Umama gharanjimbunjimbu thiya laweŋgiya rakakaiwoma, thɨ ŋgeŋgeŋa regha, thɨ tagavamara regha na thɨ biriya regha e varɨ. 36Amalama mbowo i variyeŋgiva le rakakaiwo vavana, seiwo i kivwala me vivama. Thɨ vakatha weŋgi tembe ŋgoreiyeva methɨ vivama. 37Muyai moli i variya nariye weŋgi na iŋa, ‘Ne thɨ yavwatatawana naruŋguke.’ 38Ko mbaŋa ranjimbunjimbuma thɨ thuweya nariyeko, thɨŋa, ‘Umake tanuwagae nariya iyako. Amalaghɨniye ne i rombaroŋa umake ramae e ghereiye. Hu mena ra tagavamare na mbalama ra mbaroŋava iya le umake.’ 39Thɨ yalawe, thɨ wokiyathuraŋgiya e gana ghereiye na thɨ tagavamare.”
40Jisas i vaitoŋgi iŋa, “Mbaŋa ne umama tanuwagae i njoghama, ne i vakatha budakai weŋgiya umako gharanjimbunjimbu?”
41Jiu lenji randevivaŋgima thɨŋa, “Ne i gaboŋgiya gharɨgharɨko raraitharɨ na i vatomweya le umako weŋgiya gharɨgharɨ totogha thɨ njimbukiki, mbala i mweghe na thɨ vu, thɨ vakatha wagiyawe uneuneko amalaghɨniye kaiwae na vethɨ giyawe.”
42Jisas i dage weŋgi, iŋa, “Mbe hu ndevaona mun ŋgoroŋga Buk Boboma iŋa?
Varɨke iya ŋgoloke gharavatavatad va thɨ botewo na i tabo mbaghɨmbaghɨ.
Iyake Giya le vakatha, na ghathuwathuwa i thovuye na i wo nuwanda.”#Sam 118:22-23
43Jisas mbowo i dageva weŋgi iŋa, “Ya dage e ghemi, Loi ne i wo le ghamba mbarona ghathovuye weŋga na i wogiya weŋgiya the vanautuma gharɨgharɨniye iya ne e yawalinjiko uneune i woraŋgiya i thovuyeŋa Loi le ghamba mbaro. 44Thela ne i dobu e varɨke iyake vwatae ne i tagamunumunuwo, na thoŋgo varɨke iyake i dobu lolo regha e vwatae ne i tagavwathavwatha.”
45Mbaŋa ravowovowo laghɨlaghɨye na Parisi thɨ loŋweya Jisas le goghaimbaŋgiko, thɨ ghareghare i utuutu thiye kaiwanji. 46Thɨ mando na thɨ munjeva thɨ yalawe ko iyemaeŋge thɨ mararuŋgiya wabwiko kaiwae thɨŋa iye Loi ghalɨŋae gharautu.

Currently Selected:

Matiu 21: tgo

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in