Maréko Atabuhi ko a tii
Atabuhi ko a tii
Woo na e tii a tii ce?
Wo Maréko, pana pii kon mwo pie Ioane, ai Ioane-Maréko. (Omehi Apostolo 13.5; 15.37−41.) Lu pipenem ibu me Pétéru, pa céiu apostolo, na e piuti ten ati ni naado na e pii ke e pwo wo Iésu. Ke é alecehen, ke e bwo tii wo Maréko.
E tii éniile?
Ha awieme a jo 55 me 65 (e mwonuhi 20−35 jo alecehe a bwo mele te Iésu). A Tii te Maréko, ke a bécéiuhe tii na tii, mu ko ni tii na paa (Mataio, ke Maréko, ke Luka, ke Ioane), na lé piuti a mulihe Iésu Kériso. Hiwon ni pwooti ha a Tii te Maréko, ke te e mu mwo ha a Tii te Mataio, ke a Tii te Luka.
E tii me dee?
Te lépwo acéihi ne ko Iésu na time uce lépwo Juif, na lé mulie ité koja a Palestine, a amu te lépwo Juif. Ke e pii ehi ni nii ni piduaan wo Maréko, ke e pii ni pwooti me a bwomu te lépwo Juif.
É ko ade na e tii?
E pii pwaatihi a pwooti te Iésu he e todekenye beme genye apulie ten. Nye wonaa, heme nye mu kon ati he ni tan, ke time uce é mu ko a bwo âcehi ne ni patén ai a bwomu. Hemepie wogenye ni ju apulie te Iésu, ke genye o bo mu he ni picani pwohewiieng.
Ade ace âne a tii ce?
E habwii wo Maréko pie, wo Iésu Kériso, ke pa Naî Padué na te junihe pwojunuun. Ke a céiu mwo, ke te pa apulie pwohewiikenye. E pwo me piwahin nang, ke e âbé céiikenye, beme e pipwoeabwé tenye. Ke e pétaa ko ni i ni apulie (1.31); e haai ni cuwo nahi ewa ke e adéilé (10.16). E téne a bwo picani te ni apulie, ke e pipwoééhelé (1.41). Ke weeng, ke e picani me denye, ke e mele ne ko a kuricé me denye ati ni apulie pwo bwohemwo.
Ana e pwo wo Iésu, ke ana a junaado ne te Maréko. Hiwon ni pipwojunuun (miracles) de Iésu na tii ne ha a tii ce. E pwo me tieden ni cunu ko ni apulie. E peni ni duéé. E pwo me lé mulie mwo ne nina lé caa mele. Pwojunuu a patin, pwohewii Caa ten. Ati nina e pwo wo Iésu, ke e pajuujuhi ana e pii pie: «Caa e mwonukewé a Mwametau te Padué.»
Lé téetieng ne ni apulie, ke lé pitahimwolé pie: «He woo pa apulie ce?»
E hegi ne te Iésu wo Pétéru ne he Maréko 8.29 pie: «Wogo, ke pa Mesia.» A bwopiinen pie, pa daame na e âbé mu ko Padué. Wonaa a âne a Tii te Maréko. Be e âbé mu ko Padué wo Iésu, beme e ne tenye a ju mulip ne pele Padué, tabuhi jenaa, ke é dieli mwo.
A bwomune a tii te Maréko
Ni penem ne Galilé (1.1―9.50)
Pipwopwee Iésu ne ko ni penem
E tode lépwo acémun den
E pwo me tieden ni cunu ko ni apulie
E peni ni duéé; e pacuwohi a udan
E pwo-ocine te ni apulie
E pacémuni ni acémun den (8.27―10.52)
Lé alihi pie pa Mesia
Habwii a bwo ubwo na a wâé ten
E pii a bwo mele me mulie cemwo ten
E taa Iérusaléma (11.1―13.7)
E pacémuni lépwona lé âcéin
E pii ana e o tuie
A bwo mele ke mulie cemwo ten (14.1―16.20)
Currently Selected:
Maréko Atabuhi ko a tii: cam
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2018 Wycliffe Bible Translators NZ pour l’association Bii Popai Wâro, Poindimié
Maréko Atabuhi ko a tii
Atabuhi ko a tii
Woo na e tii a tii ce?
Wo Maréko, pana pii kon mwo pie Ioane, ai Ioane-Maréko. (Omehi Apostolo 13.5; 15.37−41.) Lu pipenem ibu me Pétéru, pa céiu apostolo, na e piuti ten ati ni naado na e pii ke e pwo wo Iésu. Ke é alecehen, ke e bwo tii wo Maréko.
E tii éniile?
Ha awieme a jo 55 me 65 (e mwonuhi 20−35 jo alecehe a bwo mele te Iésu). A Tii te Maréko, ke a bécéiuhe tii na tii, mu ko ni tii na paa (Mataio, ke Maréko, ke Luka, ke Ioane), na lé piuti a mulihe Iésu Kériso. Hiwon ni pwooti ha a Tii te Maréko, ke te e mu mwo ha a Tii te Mataio, ke a Tii te Luka.
E tii me dee?
Te lépwo acéihi ne ko Iésu na time uce lépwo Juif, na lé mulie ité koja a Palestine, a amu te lépwo Juif. Ke e pii ehi ni nii ni piduaan wo Maréko, ke e pii ni pwooti me a bwomu te lépwo Juif.
É ko ade na e tii?
E pii pwaatihi a pwooti te Iésu he e todekenye beme genye apulie ten. Nye wonaa, heme nye mu kon ati he ni tan, ke time uce é mu ko a bwo âcehi ne ni patén ai a bwomu. Hemepie wogenye ni ju apulie te Iésu, ke genye o bo mu he ni picani pwohewiieng.
Ade ace âne a tii ce?
E habwii wo Maréko pie, wo Iésu Kériso, ke pa Naî Padué na te junihe pwojunuun. Ke a céiu mwo, ke te pa apulie pwohewiikenye. E pwo me piwahin nang, ke e âbé céiikenye, beme e pipwoeabwé tenye. Ke e pétaa ko ni i ni apulie (1.31); e haai ni cuwo nahi ewa ke e adéilé (10.16). E téne a bwo picani te ni apulie, ke e pipwoééhelé (1.41). Ke weeng, ke e picani me denye, ke e mele ne ko a kuricé me denye ati ni apulie pwo bwohemwo.
Ana e pwo wo Iésu, ke ana a junaado ne te Maréko. Hiwon ni pipwojunuun (miracles) de Iésu na tii ne ha a tii ce. E pwo me tieden ni cunu ko ni apulie. E peni ni duéé. E pwo me lé mulie mwo ne nina lé caa mele. Pwojunuu a patin, pwohewii Caa ten. Ati nina e pwo wo Iésu, ke e pajuujuhi ana e pii pie: «Caa e mwonukewé a Mwametau te Padué.»
Lé téetieng ne ni apulie, ke lé pitahimwolé pie: «He woo pa apulie ce?»
E hegi ne te Iésu wo Pétéru ne he Maréko 8.29 pie: «Wogo, ke pa Mesia.» A bwopiinen pie, pa daame na e âbé mu ko Padué. Wonaa a âne a Tii te Maréko. Be e âbé mu ko Padué wo Iésu, beme e ne tenye a ju mulip ne pele Padué, tabuhi jenaa, ke é dieli mwo.
A bwomune a tii te Maréko
Ni penem ne Galilé (1.1―9.50)
Pipwopwee Iésu ne ko ni penem
E tode lépwo acémun den
E pwo me tieden ni cunu ko ni apulie
E peni ni duéé; e pacuwohi a udan
E pwo-ocine te ni apulie
E pacémuni ni acémun den (8.27―10.52)
Lé alihi pie pa Mesia
Habwii a bwo ubwo na a wâé ten
E pii a bwo mele me mulie cemwo ten
E taa Iérusaléma (11.1―13.7)
E pacémuni lépwona lé âcéin
E pii ana e o tuie
A bwo mele ke mulie cemwo ten (14.1―16.20)
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2018 Wycliffe Bible Translators NZ pour l’association Bii Popai Wâro, Poindimié