MARAKUT 14
14
Yetut wariyak kooneegwaarak wone
(Mat 26:1-5, Luk 22:1-2, Ya 11:45-53)
1Ndomba patika inom, roti mbi piika'lek mendek inom, lako nogogwaarak nogo eyom nogo mbere yinuk, laruwok nduk eekwi me, it Ala unde inuweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, ”At Yetut nonggop togon kote aret pippunuk warumun o?” yinuk, abok mbanggo logonet, 2”Aakumi wat-wat yogwe iyo, laago lakwi me nen pigoorak meek o,” yereegwaarak.
Kwe ambi nen Yetut oba amburu kilippereegerak wone
(Mat 26:6-13, Ya 12:1-8)
3At Yetut o Mbetaniya at Timon awin aagane kunik wonagagerak nogo, ame kwi'na'nuk mbi nengge me, kwe ambi iri'ngga narwastu amburu onggo nggwok pogo menggaarak mendek yiiwak yugum mendek mendaarak me toolak wonok unggwi wagagerak. Unggwi wage nagagirik, yiiwak yugum mendek mendaarak nogo uut kalenogo amburu anobak paga kilikkagagerak. 4-5Anobak paga kilikkage mbareegi, it aakumi ando nen yogo logonet, ”Eyo amburu nonggop nduk aanom warogo kilikkegerak mbakop? Amburu toolak yi, wu 300 paga onggo mbanogo it inamendek lek wogoroorak op kwe, eekerak yi kiraap!” yinuk, inanini nen kwe nogo mberereegwaarak.
6Mberogo mbareegwa, at Yetut nogo nen, ”Obeelom lombok ee'nakerak me, nonggop nduk mberogo ogotik? 7It aap inamendek lek ti, kinom mondok logomunggup me, yi mendek ndi mendek wogoroorak mba'nuk, wogoroorak ti op aret kwe, an perak, kit ninom mondok logogin lek neenok, 8kwe yi, an ee'naburak aret me, ee'nakerak kagi o. An kambiminggirak ndoome mambaniyak me nduk, kili'nakerak me, teppinip o. 9Obeelom wone wonok yi awi ndi awi yoranet nugu logonet, kwe yi ee'nakerak nogo, aberak logowak nduk, yoranet nugu logogun o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o,” yoragagerak.
At Yurat nen Yetut waruwak nduk, onggo mbaneegerak wone
(Mat 26:14-16, Luk 22:3-6)
10Yorage mbareegi, Yetut oreewi 12 mendek ambi endage Yurat Ikariyot nogo, Yetut waruwak nduk wogoraakit mbake nagagirik, it Ala unde inuweewi inowagam nagagerak. 11Inowagam nage nagagirik, yorage mbareegi, it nogo iniki ale'nggen mbako logonet, ”Onggo wokkirugun o,” yogo mbareegwa, ”O ngge eyom paga kin age kenok, piigogo wogoramun?” yinuk, tokkage nagagerak.
Yetut it at oone waganggwi inom laago Patika nunggugwaarak wone
(Mat 26:17-25, Luk 22:7-14, 21-23, Ya 13:21-30)
12 Roti mbi piika'lek mendek lappunuk, ne aa'nduk nonggo logonet, ndomba wam warogo Patika lakwi iigak, at oone waganggwi nogo nen, ”Yetut wae. Kabugo ndomba wam warogo Patika nggeeme larogo pipuk eerogo pagagwi a nawi o?” yoreegwaarak.
13Yogo mbareegwa, at oone waganggwi mbere nappiige logonet, ”Kit o tini nggwok time unggwogo logomonggotik, aap ambi yugum togolowak me yi toolak wonok nage kinom lambunggo logomonggotik, kinom aret nanu o. 14At oome time unggwi nage kenok, aap o time unde nogo yogo logonet, At ninogoba Ngguru nen, An noone waganggwi nogo ninom ndomba warogo Patika larak noorak nduk, o ko ogoorak nggeeme punogo panegerak o, yinuk, yegerak, yo'nu o. 15Yogwi kiinok, tilaabaga ko nggwok ogoorak ogobakkigirik ambi ndigik-ndegek aago me yokkirage kenok, time aret larogo pinanogo logonu o,” yinuk, nappiyareegerak.
16Nappiyareegerak nogo nogogwaarik, o tini nggwok me time unggwi nogo nogogwaarik, yoragagerak nogo ndak-ndak aret age kogo nogogwaarik, time aret ndomba wam warogo Patika aret larogo pereegwaarak.
17Larogo pogo nogogwaarik, wonogwe me, o kiip age mbareegi, at Yetut awuri 12 nogo inom wogogwaarak. 18Wogo nogogwaarik, kwi'na'nuk, mbi nonggo logonet, at Yetut nogo nen, ”Kit an ninom mbi nunggwi yi, ambi nen nooruwak nduk aakumi yoraagin kagi o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”
19Yorage mbareegi, it iniki maluk age nagagirik, ambi nen yogak, ambi nen yogak eeko logonet, ”An ilik, kat a?”
20Yinuk, yogo mbareegwa, at nogo nen, ”Kit nawuri 12 yi ambi roti mbi ninom tenggap ambit paga tamonogo nunggwi at aret o. 21An aap aret nda'nagagirak nogo, an eeriminggirak nabok wone liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak aret arigin kwe, at nooruwak nduk aakumi yoraagin ti perak, abuwa o! Eebe nda'nariyak lek mendek, nda'nagagerak o,” yinuk, yoragagerak.
Mbi inom, amburu inom, noorak mamuniragagerak wone
(Mat 26:26-30, Luk 22:14-20, 1 Kor 11:23-25)
22Yorage nagagirik, mbi nonggo logonet, at Yetut nogo nen roti mbi eenggim wagangge nagagirik, ”Nogoba Ala wa,” yinuk, tamban eeke nagagirik, karerogo wogoragagerak. Karerogo wogorage nagagirik, ”Yi an neebe aret me, wanip o,” yoragagerak.
23Yorage nagagirik, amburu niyowa'na toolak nogo eenggim wagangge nagagirik, ”Nogoba Ala wa,” yinuk, wogorage mbareegi, it abok aret nunggugwaarak. 24Nonggo nogogwaarik, ”Ala kinom lambumbinagarak nduk wone abok yokkirage nogo, kit abet mbarubagip nduk, kit aakumi abok kinake namiya kilirik yi aret o. 25An yogondak kuli paga nen, nok, peebi Ala abu'me piige minggim anggur amburu ngget mendek noorak nogo eyom ari waga'lek kagak, an nagin mondok lek o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”
26Yorage nagagirik, it nogo ndawi wappunuk, wundi nogo nogogwaarik, puurom Tayitun aret lagi nogogwaarak.
”Yetut ti neenggo'lek, yumunggun,” yinuk, Peterut yoreegerak wone
(Mat 26:31-35, Luk 22:31-34, Ya 13:36-38)
27Lagi nogo nogogwaarik, at Yetut nogo nen yorage logonet, ”At Ala nen ndomba wam inarum menggerak nogo wake mbariminggi, wam nogo kole maa'narugun o, yinuk, yereegerak liiru mbaneegerak me, kit abok aret, kineebi nen teppaninuk aret mbaganumunggup kwe, 28an neenik agago mippanege kenok perak, naa'nduk o Nggalileya a nagin o.”
29Yorage mbareegi, at Peterut nogo nen, ”Lek o. It abok aret, Yetut nineebi o, yinuk, teppaganuk mbaganggwi iigak kwe, an perak, teppaganuk mbaganigin lek o,” yoreegerak.
30Yoge mbareegi, at Yetut nen, ”Yogondak oonikiya towe ayam oone ne mbere paga yikit nduk eeke kagak, kat ne kenagan paga, Yetut ti an neenggo'lek, yumunggun o, yinuk, abet aret yokkege agarik o.”
31Yoge mbareegi, at nogo nen, ”Kat nimbirak kambuurak kenok, kambuurak aret me, Yetut neenggo'lek ti abu yigin lek o,” yinuk, oone omaawi aret yoge mbareegi, it abok nen togop mban aret yoreegwaarak.
Yetut o Nggetemani logonet tamban eereegerak wone
(Mat 26:36-46, Luk 22:39-46)
32Yogo nogogwaarik, o endage Nggetemani nogogwaarak. Nogo nogogwaarik, at Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, ”An tamban eeri nage me, kit yime logonip o.” 33Yorage nagagirik, at Peterut togon, Yakobut togon, Yaya togon, wogoren nage nagagirik, at nogo nen agabiti ambik age nagagirik, iniki mondok aaninggin agagerak. 34Age nagagirik, ”Wologo wae. An niniki puru ari logonet, kambuurak ee'nake me, kit yime logonet, tum wako logonip o.”
35Yorage nagagirik, nirurogon nage nagagirik, enete wanduk ngginna'nuk at ndi eyom paga eeppuurak Ala nen kooneegerak nogo, Eeriyak lek, mbakerak kero, ogoba Ala yoge logonet, 36Ai, nogoba. Kat yi mendek ndi mendek abok eeriyak op mban me, ee'naburak amburu toolak an porogo wonage yi wamen o. An niniki mba'nuk eerigin ti lek o. Kat kiniki mba'nuk aret eeriyak o,” yinuk, tamban eereegerak.
37Tamban eeppunuk, it inowagam wage nagagirik, nogo yugwi iige nagagirik, ”Peterut wae. Kat nogo yege agandik ya? We ne ambit iluk ninom tum wako logorak meek kenok, nogo yege agandik ya? 38Kiniki nen obeelom eeriyak mbakwi kwe, nineebe nen eeriyak meek ee'ninake menggerak me, maluk eeriyak kiniki nggagani wage kero, tum wako logonet, tamban mban eeko logonip o,” yinuk, yoreegerak.
39Yoge nagagirik, aa'nduk tamban eeri nagagerak nogo mendek mban aret eeri nagagerak. 40Ti'nuk, peebi tamban eeppunuk, iyok paga wage nagagirik, it nogo, nogo yuurak eeginabeegerak me, nogo yugwi enegen iige mbareegi, ”Nonggop yoruwi?” yinuk, puk ogogwaarak.
41Puk ogo mbareegwa, ne mbere paga yora wagagerak me, ti'nuk, peebi ne ambi paga wage nagagirik, yorage logonet, ”Kit yonggonggologo logonet nogo mban aret yogo logorak mbako ogotik ya? It maluk eeko menggaarak nen an aap aret nda'nagagirak nogo neebe nooruwak nduk wogoroorak eyom abu panggo yi wagaarak me, abu aret o. 42At neebe nooruwak nduk nonggo nggerenggerak nogo abu koorok aret wagaarak me, nawok nduk mi'nanip o,” yoragagerak.
Yetut pigaganeegwaarak wone
(Mat 26:47-56, Luk 22:47-53, Ya 18:3-12)
43Awo yorage me, it Ala unde inuweewi inom, Ala wone liiru mbanak unde inom, aap inanggok inom, it nogo nen aap ambi aago paloowi waganggwi, yawi mbanak waganggwi, ee'nuk, nappiya wogogwaarak nogo it 12 mendek ambi Yurat nogo inom aret wogogwaarak. 44At Yetut eebe waruwak nduk onggo nggereneegerak nogo nen aa'nduk inom wone mbanggo logonet, ”Yelok kabagip nduk, an aap ambi kambugege neenok, aap nogo ti aret, mba'nuk, piganok liirogon wonok nanu o,” yinuk, 45wone mbaneegwaarak me, at nogo wage nagagirik, nok-nok Yetut owagam nage nagagirik, ”Nogoba Ngguru wa,” yinuk, kambugereegerak. 46Kambugege mbareegi, it nogo nen kok aret pigaganeegwaarak. 47Pigaganggo mbareegwa, aap time ugun wonogogwaarak nogo ambi nen paloowi nggigik togon agago aap nggwok Ala unde endagembogut ayeloman aruk tabok togon nappereegerak. 48Tabok togon nappege mbareegi, at Yetut nogo nen, ”Aap yogot wagangga piginabi nogo mengga kwak, an togop aret pi'naburak nduk tege wooluwak inom, yawi mbanak inom, wonok wogotak ya? 49Ko'lu-kii'me ninom Ala awi wurik me mamunggirage neegak, pi'naka'lek wonogotak kwe, Ala wone liiru mbaneegerak a'me lik yuwak nduk pi'nabi wogotak me, op aret o,” yinuk, yorage mbareegi, 50at awuri abok aret at teppunuk, kole mbaganeegwaarak.
51Kole mbaganit nogwe iigak, wulaga tawe ambi Yetut inom nagagerak nogo ambogoyum obate paga mban perenak me kok pigaganggo mbareegwa, 52ambogoyum nggorok togon mbo punuk, kole we agap mbelenak aret mbaganeegerak.
It aap wone amburu mbanggo menggaarak nen Yetut owak looneegwaarak wone
(Mat 26:57-68, Luk 22:54-55,63-71, Ya 18:13-14, 19-24)
53Mbaganggwi iigak, Yetut nogo piganok, at aap Ala unde endagembogut wonok at owagam nogo mbareegwa, it Ala unde inuweewi inom, aap inanggok inom, aap Ala liiru mbanak unde inom, it abok aret at owagam kuwak ari nogogwaarak. 54At Yetut nogo wonok nogwe iigak, Peterut nogo ambokan yanabek nage nagagirik, at aap Ala unde endagembogut nogo awoore'nggam nok-nok unggwi nagagerak. Unggwi nage nagagirik, at aap nggwok nogo awuri inom kwi'na'nuk, kani kunik me togwi worakkolage wonage me, 55it Ala unde inuweewi inom, it wone amburu mbanggo menggaarak abok inom, kuwak aago wonogo logonet, ”At Yetut waruwok nduk, at eekerak alom ta nen liippegendak o?” yoragagerak mendek, lek aret kogogwaarak 56It aap ambik nogo nen pilit wone oba lenggeneegwaarak kwe, it ambi nen wone alom liirogon ambi yorulik we naalop-kaalop eerogo pereegwaarak.
57It ando nogo mi'nogo nogogwaarik, pilit aret oba lenggenogo pogo logonet, 58”At nogo nen, Lek o. Aakumi nen Ala awi ineenggi paga wureegwaarak nogo, an minogo punuk, obaane'me aap ineenggi paga wuriyak meek nogo mendek ambi wuke neegak, nogo mbere yigin, yegerak o,” 59yinuk, yereegwaarak kwe, wone yi kunduk alom ambi liirogon yorulik eereegwaarak.
60Ambi nen liirogon yorulik aret eeko mbareegwa, at aap Ala unde inuwe endagembogut nogo inenggela'me oolo mi'nage nagagirik, Yetut yoge logonet, ”It aap yi inoone koba lenggenogo pagagwi me, kat wone onggo ambi yoraamunggun ilik, lek a?”
61Yoge mbareegi, at Yetut wone onggo ambi yaga'lek puk aret wonagagerak. Puk aret wonage mbareegi, at aap Ala unde inuwe endagembogut nogo nen, ”Nit alut eeko monggoorak aput ninuwe endagembogut Ala nen leenogo pagareegerak nogo kat aret ilik?” yinuk, kin wakkagagerak.
62Kin wakkage mbareegi, at Yetut nen, ”Yagandak ti'nogo an aret o. An aap aret nda'nagagirak nogo, peebi an at omaawi ambik menggerak nogo eenggi abe'nggan mi'ndak logonet, mbogut paga nen ndugwi enggela'me wambi wage neyaamunggup o.”
63Yoge mbareegi, at aap Ala unde endagembogut nogo at ayumunggok nibinggolage nagagirik, ”Nonggop yuwak nduk ambinom nabenak mban kin wakkenet unggogo ogotik? 64At Ala miyuk-meya eerogo pege muk kinaruk konenggotak me, nonggop eeriyak mbakop?” yorage mbareegi, it abok nen, ”Mondok wariyak aret o,” yereegwaarak.
65Yogo nogogwaarik, it ando nogo nen woori oba lenggenggogwe, enegen nobappunuk ineenggi lingginik paga wakwi, eeko logonet, ”Kat ta nen kooke kagan? Yu nda!” yinuk, yogo mbareegwa, it aap Ala unde inayeloman nogo nen kunduk ineenggi telak paga wareegwaarak.
At Peterut nen, ”Yetut ti an neenggo'lek,” yereegerak wone
(Mat 26:69-75, Luk 22:56-62, Ya 18:15-18,25-27)
66Wako mbareegwa, at Peterut nogo oore'nggam kogona time wonage me, kolaga aap Ala unde endagembogut ayeloman ambi wagagerak. 67Wage nagagirik, at Peterut togwi worakkolage enegen kage nagagirik, pekkage logonet, ”Kat kunduk Yetut Nataret mendek kimbirak menggendak nogo aret keegi o.”
68Yoge mbareegi, at Peterut nogo nen, ”Kat yagandak ti an abu neenggo'lek kobak o,” yinuk, nda'nggi paga wundeegerak.
69Wundeegerak wonage me, kolaga nogo enegen kage nagagirik, it aakumi ugun wonogogwaarak nogo yorage logonet, ”Lek o. At aap yi at awuri nogo mendek aret o.”
70Yorage mbareegi, Peterut nogo nen ambi paga, ”An lek ubi.”
Ari mbareegi nogome logonet, ti'nuk, it ugun wonogogwaarak nogo nen at Peterut nogo yogo logonet, ”Kat Nggalileya mendek me, it mendek abet aret keego o.”
71Yogo mbareegwa, at nogo nen, ”Kit aap yogotak ti, an neenggo'lek me, nogoba owak o!” yinuk, Ala owak mbangge kagak, 72ayam oone ne mbere paga yereegerak. Ari mbareegi, at Peterut nogo, ”Towe ayam oone ne mbere paga yaga'lek kagak, ne kenagan paga, Yetut an neenggo'lek, yumunggun o,” yinuk, Yetut nen at yoreegerak nogo iniki abe'nage mbareegi, iniki puru ari nagagirik, le yereegerak.
Currently Selected:
MARAKUT 14: WNO
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
MARAKUT 14
14
Yetut wariyak kooneegwaarak wone
(Mat 26:1-5, Luk 22:1-2, Ya 11:45-53)
1Ndomba patika inom, roti mbi piika'lek mendek inom, lako nogogwaarak nogo eyom nogo mbere yinuk, laruwok nduk eekwi me, it Ala unde inuweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, ”At Yetut nonggop togon kote aret pippunuk warumun o?” yinuk, abok mbanggo logonet, 2”Aakumi wat-wat yogwe iyo, laago lakwi me nen pigoorak meek o,” yereegwaarak.
Kwe ambi nen Yetut oba amburu kilippereegerak wone
(Mat 26:6-13, Ya 12:1-8)
3At Yetut o Mbetaniya at Timon awin aagane kunik wonagagerak nogo, ame kwi'na'nuk mbi nengge me, kwe ambi iri'ngga narwastu amburu onggo nggwok pogo menggaarak mendek yiiwak yugum mendek mendaarak me toolak wonok unggwi wagagerak. Unggwi wage nagagirik, yiiwak yugum mendek mendaarak nogo uut kalenogo amburu anobak paga kilikkagagerak. 4-5Anobak paga kilikkage mbareegi, it aakumi ando nen yogo logonet, ”Eyo amburu nonggop nduk aanom warogo kilikkegerak mbakop? Amburu toolak yi, wu 300 paga onggo mbanogo it inamendek lek wogoroorak op kwe, eekerak yi kiraap!” yinuk, inanini nen kwe nogo mberereegwaarak.
6Mberogo mbareegwa, at Yetut nogo nen, ”Obeelom lombok ee'nakerak me, nonggop nduk mberogo ogotik? 7It aap inamendek lek ti, kinom mondok logomunggup me, yi mendek ndi mendek wogoroorak mba'nuk, wogoroorak ti op aret kwe, an perak, kit ninom mondok logogin lek neenok, 8kwe yi, an ee'naburak aret me, ee'nakerak kagi o. An kambiminggirak ndoome mambaniyak me nduk, kili'nakerak me, teppinip o. 9Obeelom wone wonok yi awi ndi awi yoranet nugu logonet, kwe yi ee'nakerak nogo, aberak logowak nduk, yoranet nugu logogun o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o,” yoragagerak.
At Yurat nen Yetut waruwak nduk, onggo mbaneegerak wone
(Mat 26:14-16, Luk 22:3-6)
10Yorage mbareegi, Yetut oreewi 12 mendek ambi endage Yurat Ikariyot nogo, Yetut waruwak nduk wogoraakit mbake nagagirik, it Ala unde inuweewi inowagam nagagerak. 11Inowagam nage nagagirik, yorage mbareegi, it nogo iniki ale'nggen mbako logonet, ”Onggo wokkirugun o,” yogo mbareegwa, ”O ngge eyom paga kin age kenok, piigogo wogoramun?” yinuk, tokkage nagagerak.
Yetut it at oone waganggwi inom laago Patika nunggugwaarak wone
(Mat 26:17-25, Luk 22:7-14, 21-23, Ya 13:21-30)
12 Roti mbi piika'lek mendek lappunuk, ne aa'nduk nonggo logonet, ndomba wam warogo Patika lakwi iigak, at oone waganggwi nogo nen, ”Yetut wae. Kabugo ndomba wam warogo Patika nggeeme larogo pipuk eerogo pagagwi a nawi o?” yoreegwaarak.
13Yogo mbareegwa, at oone waganggwi mbere nappiige logonet, ”Kit o tini nggwok time unggwogo logomonggotik, aap ambi yugum togolowak me yi toolak wonok nage kinom lambunggo logomonggotik, kinom aret nanu o. 14At oome time unggwi nage kenok, aap o time unde nogo yogo logonet, At ninogoba Ngguru nen, An noone waganggwi nogo ninom ndomba warogo Patika larak noorak nduk, o ko ogoorak nggeeme punogo panegerak o, yinuk, yegerak, yo'nu o. 15Yogwi kiinok, tilaabaga ko nggwok ogoorak ogobakkigirik ambi ndigik-ndegek aago me yokkirage kenok, time aret larogo pinanogo logonu o,” yinuk, nappiyareegerak.
16Nappiyareegerak nogo nogogwaarik, o tini nggwok me time unggwi nogo nogogwaarik, yoragagerak nogo ndak-ndak aret age kogo nogogwaarik, time aret ndomba wam warogo Patika aret larogo pereegwaarak.
17Larogo pogo nogogwaarik, wonogwe me, o kiip age mbareegi, at Yetut awuri 12 nogo inom wogogwaarak. 18Wogo nogogwaarik, kwi'na'nuk, mbi nonggo logonet, at Yetut nogo nen, ”Kit an ninom mbi nunggwi yi, ambi nen nooruwak nduk aakumi yoraagin kagi o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”
19Yorage mbareegi, it iniki maluk age nagagirik, ambi nen yogak, ambi nen yogak eeko logonet, ”An ilik, kat a?”
20Yinuk, yogo mbareegwa, at nogo nen, ”Kit nawuri 12 yi ambi roti mbi ninom tenggap ambit paga tamonogo nunggwi at aret o. 21An aap aret nda'nagagirak nogo, an eeriminggirak nabok wone liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak aret arigin kwe, at nooruwak nduk aakumi yoraagin ti perak, abuwa o! Eebe nda'nariyak lek mendek, nda'nagagerak o,” yinuk, yoragagerak.
Mbi inom, amburu inom, noorak mamuniragagerak wone
(Mat 26:26-30, Luk 22:14-20, 1 Kor 11:23-25)
22Yorage nagagirik, mbi nonggo logonet, at Yetut nogo nen roti mbi eenggim wagangge nagagirik, ”Nogoba Ala wa,” yinuk, tamban eeke nagagirik, karerogo wogoragagerak. Karerogo wogorage nagagirik, ”Yi an neebe aret me, wanip o,” yoragagerak.
23Yorage nagagirik, amburu niyowa'na toolak nogo eenggim wagangge nagagirik, ”Nogoba Ala wa,” yinuk, wogorage mbareegi, it abok aret nunggugwaarak. 24Nonggo nogogwaarik, ”Ala kinom lambumbinagarak nduk wone abok yokkirage nogo, kit abet mbarubagip nduk, kit aakumi abok kinake namiya kilirik yi aret o. 25An yogondak kuli paga nen, nok, peebi Ala abu'me piige minggim anggur amburu ngget mendek noorak nogo eyom ari waga'lek kagak, an nagin mondok lek o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”
26Yorage nagagirik, it nogo ndawi wappunuk, wundi nogo nogogwaarik, puurom Tayitun aret lagi nogogwaarak.
”Yetut ti neenggo'lek, yumunggun,” yinuk, Peterut yoreegerak wone
(Mat 26:31-35, Luk 22:31-34, Ya 13:36-38)
27Lagi nogo nogogwaarik, at Yetut nogo nen yorage logonet, ”At Ala nen ndomba wam inarum menggerak nogo wake mbariminggi, wam nogo kole maa'narugun o, yinuk, yereegerak liiru mbaneegerak me, kit abok aret, kineebi nen teppaninuk aret mbaganumunggup kwe, 28an neenik agago mippanege kenok perak, naa'nduk o Nggalileya a nagin o.”
29Yorage mbareegi, at Peterut nogo nen, ”Lek o. It abok aret, Yetut nineebi o, yinuk, teppaganuk mbaganggwi iigak kwe, an perak, teppaganuk mbaganigin lek o,” yoreegerak.
30Yoge mbareegi, at Yetut nen, ”Yogondak oonikiya towe ayam oone ne mbere paga yikit nduk eeke kagak, kat ne kenagan paga, Yetut ti an neenggo'lek, yumunggun o, yinuk, abet aret yokkege agarik o.”
31Yoge mbareegi, at nogo nen, ”Kat nimbirak kambuurak kenok, kambuurak aret me, Yetut neenggo'lek ti abu yigin lek o,” yinuk, oone omaawi aret yoge mbareegi, it abok nen togop mban aret yoreegwaarak.
Yetut o Nggetemani logonet tamban eereegerak wone
(Mat 26:36-46, Luk 22:39-46)
32Yogo nogogwaarik, o endage Nggetemani nogogwaarak. Nogo nogogwaarik, at Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, ”An tamban eeri nage me, kit yime logonip o.” 33Yorage nagagirik, at Peterut togon, Yakobut togon, Yaya togon, wogoren nage nagagirik, at nogo nen agabiti ambik age nagagirik, iniki mondok aaninggin agagerak. 34Age nagagirik, ”Wologo wae. An niniki puru ari logonet, kambuurak ee'nake me, kit yime logonet, tum wako logonip o.”
35Yorage nagagirik, nirurogon nage nagagirik, enete wanduk ngginna'nuk at ndi eyom paga eeppuurak Ala nen kooneegerak nogo, Eeriyak lek, mbakerak kero, ogoba Ala yoge logonet, 36Ai, nogoba. Kat yi mendek ndi mendek abok eeriyak op mban me, ee'naburak amburu toolak an porogo wonage yi wamen o. An niniki mba'nuk eerigin ti lek o. Kat kiniki mba'nuk aret eeriyak o,” yinuk, tamban eereegerak.
37Tamban eeppunuk, it inowagam wage nagagirik, nogo yugwi iige nagagirik, ”Peterut wae. Kat nogo yege agandik ya? We ne ambit iluk ninom tum wako logorak meek kenok, nogo yege agandik ya? 38Kiniki nen obeelom eeriyak mbakwi kwe, nineebe nen eeriyak meek ee'ninake menggerak me, maluk eeriyak kiniki nggagani wage kero, tum wako logonet, tamban mban eeko logonip o,” yinuk, yoreegerak.
39Yoge nagagirik, aa'nduk tamban eeri nagagerak nogo mendek mban aret eeri nagagerak. 40Ti'nuk, peebi tamban eeppunuk, iyok paga wage nagagirik, it nogo, nogo yuurak eeginabeegerak me, nogo yugwi enegen iige mbareegi, ”Nonggop yoruwi?” yinuk, puk ogogwaarak.
41Puk ogo mbareegwa, ne mbere paga yora wagagerak me, ti'nuk, peebi ne ambi paga wage nagagirik, yorage logonet, ”Kit yonggonggologo logonet nogo mban aret yogo logorak mbako ogotik ya? It maluk eeko menggaarak nen an aap aret nda'nagagirak nogo neebe nooruwak nduk wogoroorak eyom abu panggo yi wagaarak me, abu aret o. 42At neebe nooruwak nduk nonggo nggerenggerak nogo abu koorok aret wagaarak me, nawok nduk mi'nanip o,” yoragagerak.
Yetut pigaganeegwaarak wone
(Mat 26:47-56, Luk 22:47-53, Ya 18:3-12)
43Awo yorage me, it Ala unde inuweewi inom, Ala wone liiru mbanak unde inom, aap inanggok inom, it nogo nen aap ambi aago paloowi waganggwi, yawi mbanak waganggwi, ee'nuk, nappiya wogogwaarak nogo it 12 mendek ambi Yurat nogo inom aret wogogwaarak. 44At Yetut eebe waruwak nduk onggo nggereneegerak nogo nen aa'nduk inom wone mbanggo logonet, ”Yelok kabagip nduk, an aap ambi kambugege neenok, aap nogo ti aret, mba'nuk, piganok liirogon wonok nanu o,” yinuk, 45wone mbaneegwaarak me, at nogo wage nagagirik, nok-nok Yetut owagam nage nagagirik, ”Nogoba Ngguru wa,” yinuk, kambugereegerak. 46Kambugege mbareegi, it nogo nen kok aret pigaganeegwaarak. 47Pigaganggo mbareegwa, aap time ugun wonogogwaarak nogo ambi nen paloowi nggigik togon agago aap nggwok Ala unde endagembogut ayeloman aruk tabok togon nappereegerak. 48Tabok togon nappege mbareegi, at Yetut nogo nen, ”Aap yogot wagangga piginabi nogo mengga kwak, an togop aret pi'naburak nduk tege wooluwak inom, yawi mbanak inom, wonok wogotak ya? 49Ko'lu-kii'me ninom Ala awi wurik me mamunggirage neegak, pi'naka'lek wonogotak kwe, Ala wone liiru mbaneegerak a'me lik yuwak nduk pi'nabi wogotak me, op aret o,” yinuk, yorage mbareegi, 50at awuri abok aret at teppunuk, kole mbaganeegwaarak.
51Kole mbaganit nogwe iigak, wulaga tawe ambi Yetut inom nagagerak nogo ambogoyum obate paga mban perenak me kok pigaganggo mbareegwa, 52ambogoyum nggorok togon mbo punuk, kole we agap mbelenak aret mbaganeegerak.
It aap wone amburu mbanggo menggaarak nen Yetut owak looneegwaarak wone
(Mat 26:57-68, Luk 22:54-55,63-71, Ya 18:13-14, 19-24)
53Mbaganggwi iigak, Yetut nogo piganok, at aap Ala unde endagembogut wonok at owagam nogo mbareegwa, it Ala unde inuweewi inom, aap inanggok inom, aap Ala liiru mbanak unde inom, it abok aret at owagam kuwak ari nogogwaarak. 54At Yetut nogo wonok nogwe iigak, Peterut nogo ambokan yanabek nage nagagirik, at aap Ala unde endagembogut nogo awoore'nggam nok-nok unggwi nagagerak. Unggwi nage nagagirik, at aap nggwok nogo awuri inom kwi'na'nuk, kani kunik me togwi worakkolage wonage me, 55it Ala unde inuweewi inom, it wone amburu mbanggo menggaarak abok inom, kuwak aago wonogo logonet, ”At Yetut waruwok nduk, at eekerak alom ta nen liippegendak o?” yoragagerak mendek, lek aret kogogwaarak 56It aap ambik nogo nen pilit wone oba lenggeneegwaarak kwe, it ambi nen wone alom liirogon ambi yorulik we naalop-kaalop eerogo pereegwaarak.
57It ando nogo mi'nogo nogogwaarik, pilit aret oba lenggenogo pogo logonet, 58”At nogo nen, Lek o. Aakumi nen Ala awi ineenggi paga wureegwaarak nogo, an minogo punuk, obaane'me aap ineenggi paga wuriyak meek nogo mendek ambi wuke neegak, nogo mbere yigin, yegerak o,” 59yinuk, yereegwaarak kwe, wone yi kunduk alom ambi liirogon yorulik eereegwaarak.
60Ambi nen liirogon yorulik aret eeko mbareegwa, at aap Ala unde inuwe endagembogut nogo inenggela'me oolo mi'nage nagagirik, Yetut yoge logonet, ”It aap yi inoone koba lenggenogo pagagwi me, kat wone onggo ambi yoraamunggun ilik, lek a?”
61Yoge mbareegi, at Yetut wone onggo ambi yaga'lek puk aret wonagagerak. Puk aret wonage mbareegi, at aap Ala unde inuwe endagembogut nogo nen, ”Nit alut eeko monggoorak aput ninuwe endagembogut Ala nen leenogo pagareegerak nogo kat aret ilik?” yinuk, kin wakkagagerak.
62Kin wakkage mbareegi, at Yetut nen, ”Yagandak ti'nogo an aret o. An aap aret nda'nagagirak nogo, peebi an at omaawi ambik menggerak nogo eenggi abe'nggan mi'ndak logonet, mbogut paga nen ndugwi enggela'me wambi wage neyaamunggup o.”
63Yoge mbareegi, at aap Ala unde endagembogut nogo at ayumunggok nibinggolage nagagirik, ”Nonggop yuwak nduk ambinom nabenak mban kin wakkenet unggogo ogotik? 64At Ala miyuk-meya eerogo pege muk kinaruk konenggotak me, nonggop eeriyak mbakop?” yorage mbareegi, it abok nen, ”Mondok wariyak aret o,” yereegwaarak.
65Yogo nogogwaarik, it ando nogo nen woori oba lenggenggogwe, enegen nobappunuk ineenggi lingginik paga wakwi, eeko logonet, ”Kat ta nen kooke kagan? Yu nda!” yinuk, yogo mbareegwa, it aap Ala unde inayeloman nogo nen kunduk ineenggi telak paga wareegwaarak.
At Peterut nen, ”Yetut ti an neenggo'lek,” yereegerak wone
(Mat 26:69-75, Luk 22:56-62, Ya 18:15-18,25-27)
66Wako mbareegwa, at Peterut nogo oore'nggam kogona time wonage me, kolaga aap Ala unde endagembogut ayeloman ambi wagagerak. 67Wage nagagirik, at Peterut togwi worakkolage enegen kage nagagirik, pekkage logonet, ”Kat kunduk Yetut Nataret mendek kimbirak menggendak nogo aret keegi o.”
68Yoge mbareegi, at Peterut nogo nen, ”Kat yagandak ti an abu neenggo'lek kobak o,” yinuk, nda'nggi paga wundeegerak.
69Wundeegerak wonage me, kolaga nogo enegen kage nagagirik, it aakumi ugun wonogogwaarak nogo yorage logonet, ”Lek o. At aap yi at awuri nogo mendek aret o.”
70Yorage mbareegi, Peterut nogo nen ambi paga, ”An lek ubi.”
Ari mbareegi nogome logonet, ti'nuk, it ugun wonogogwaarak nogo nen at Peterut nogo yogo logonet, ”Kat Nggalileya mendek me, it mendek abet aret keego o.”
71Yogo mbareegwa, at nogo nen, ”Kit aap yogotak ti, an neenggo'lek me, nogoba owak o!” yinuk, Ala owak mbangge kagak, 72ayam oone ne mbere paga yereegerak. Ari mbareegi, at Peterut nogo, ”Towe ayam oone ne mbere paga yaga'lek kagak, ne kenagan paga, Yetut an neenggo'lek, yumunggun o,” yinuk, Yetut nen at yoreegerak nogo iniki abe'nage mbareegi, iniki puru ari nagagirik, le yereegerak.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in