Bula lə Israɛlje 10
10
To̰to̰je joo gə́ ra dee gə larnda lé
1Njesigənea̰ ula Moyis pana: 2Maji kari ar dee ra to̰to̰je joo gə larnda, i a ra dee gə larnda gə́ ra kəi-kɔrɔ. D’a to néɓar koso-dəwje kar dee mbo̰ dɔ na̰ ləm, gə mba kar dee d’ḭ d’aw ne kédé ləm tɔ. 3Loo gə́ d’a kim to̰to̰je neelé joo bɔr ndá, koso-dəwje lai d’a ree mbo̰ dɔ na̰ rɔi’g tarəw kəi-kubu-kiŋga-na̰’g. 4Ɓó lé d’im to̰to̰ kára ba ndá dəwje gə́ boo gə́ to njékaa dɔ dəwje gə́ Israɛl gə́ bula digi-digi lé ɓa d’a ree mbo̰ dɔ na̰ rɔi’g. 5Loo gə́ d’a kim to̰to̰ karee ɓar ŋgaw ndá deḛ gə́ d’isi par gə́ bər ɓa d’a kḭ kaw kédé, 6loo gə́ d’a kim karee ɓar ŋgaw gə́ njekɔm’g gɔl joo ndá deḛ gə́ d’isi par gə́ dɔkɔl ɓa d’a kḭ kaw goo dee’g tɔ, d’a kim karee ɓar ŋgaw mba kar dee d’ḭ d’aw ne. 7D’a kim to̰to̰je lé gə́ néɓar koso-dəwje kar dee mbo̰ dɔ na̰ ya tɔ, nɛ d’a kim karee ɓar ŋgaw el.
8Ŋgalə Aaro̰ gə́ to njékinjanéməsje lé ɓa d’a kim to̰to̰je lé. Yee ɓa a to godndu gə́ a to gə no̰ mbata lə sí-seḭ ləm, gə mbata lə ŋgaka síje ləm tɔ.
9Loo gə́ mee ɓee’g lə sí lé seḭ a gə kawje mba rɔ gə njéba̰je lə sí gə́ d’a gə dum sí ndá seḭ a kimje to̰to̰je kar dee ɓar ŋgaw ɓa mee Njesigənea̰, Ala lə sí a kolé ne dɔ sí’g ləm, yeḛ a kɔr sí ne ji njéba̰je’g lə sí ləm tɔ. 10Mee ndɔje lə sí gə́ ka̰ kalrɔ ləm, mee ndɔje lə sí gə́ ka̰ ra naḭ ləma, gə mee ndɔje lə sí gə́ ka̰ ra naḭ gə́ teḛ sigi ləm tɔ lé seḭ a kimje to̰to̰je loo gə́ seḭ injaje nékinjanéməsje gə́ ka̰ roo ləm, gə nékinjanéməsje gə́ ka̰ kɔm na̰’d sad ləm tɔ ndá néje neelé a kar mee Ala lə sí olé ne dɔ sí’g. Ma m’to Njesigənea̰, Ala lə sí ya.
Kḭ gə́ d’ḭ Sinai d’ɔd d’aw lé
11Ndɔ rɔ-joo lə naḭ gə́ njekɔm’g joo mee ləb gə́ njekɔm’g joo’g lé mum ḭ aar dɔ kəi-kubu gə́ to gə kəmee dɔi’d gə́ ka̰ kɔrgoota lé. 12Israɛlje d’ḭ dɔdilaloo gə́ Sinai d’ɔd d’aw gə goo rəw njaa lə dee gə́ d’wɔji njaŋg lé. Mum lé aar naŋg dɔdilaloo gə́ Paran. 13Kḭ dee gə́ dɔtar gə́ d’ḭ d’aw lé to gə goo ndukun lə Njesigənea̰ gə́ yeḛ un ar dee gə ndu Moyis lé.
14D’ḭ gə nékɔr ginkoji Judaje d’aw ne kédé gə kudu njérɔje lə dee. Kudu njérɔje lə Juda lé ɓée deeje ria lə Nason, ŋgolə Aminadab, 15kudu njérɔje lə ginkoji Isakarje lé ɓée deeje ria lə Netaneel, ŋgolə Suar, 16kudu njérɔje lə ginkoji Jabilo̰je lé ɓée deeje ria lə Eliab, ŋgolə Helo̰.
17Deḛ tɔr kəi-kubu gə́ to gə kəmee dɔi lé ndá, ŋgalə Gerso̰ gə ŋgalə Merari ɓa d’odo kəi-kubu gə́ to gə kəmee lé d’aw ne.
18D’ḭ gə nékɔr ginkoji Rubḛje d’aw ne gə kudu njérɔje lə dee, kudu njérɔje lə Rubḛ lé ɓée deeje ria lə Elisur, ŋgolə Sedeur, 19kudu njérɔje lə ginkoji Simeo̰je lé ɓée deeje ria lə Selumiel, ŋgolə Surisadai, 20kudu njérɔje lə ginkoji Gadje lé ɓée deeje ria lə Eliasap, ŋgolə Deuel.
21Keatje d’odo néje gə́ to gə kəmee d’ɔd d’aw ne goo dee’g, ndá njé gə́ raŋg la kəi-kubu-si gə́ to gə kəmee ŋgina ne ree lə dee.
22D’ḭ gə nékɔr ginkoji Eprayimje d’aw ne gə kudu njérɔje lə dee. Kudu njérɔje lə Eprayimje lé ɓée deeje ria lə Elisama, ŋgolə Amiud, 23kudu njérɔje lə ginkoji Manasəje lé ɓée deeje ria lə Gamliel, ŋgolə Pedasur, 24kudu njérɔje lə ginkoji Bḛjamije lé ɓée deeje ria lə Abidan, ŋgolə Gideoni.
25D’ḭ gə nékɔr ginkoji Danje d’aw ne gə kudu njérɔje lə dee, deḛ ɓa d’udu goo njé’g lə deḛ lai. Kudu njérɔje lə Danje lé ɓée deeje ria lə Ahiejer, ŋgolə Amisadai, 26kudu njérɔje lə ginkoji Aserje lé ɓée deeje ria lə Pagiel, ŋgolə Okran, 27kudu njérɔje lə ginkoji Neptalije lé ɓée deeje ria lə Enan.
28Yee ɓa to rəw gə́ Israɛlje njaa ne gə goo kudu njérɔje lə dee lə dee, togə́bè ɓa deḛ d’ḭ d’aw ne gə́ kédé-kédé.
29Moyis ula Hobab, ŋgolə Ruel, dəw gə́ Madian gə́ to məmeeje lé pana: Jeḛ j’isi j’aw gə́ loo gə́ Njesigənea̰ ula sí pana: Lée neelé ɓa n’a kar sí. Gə́ ree, aw sə sí na̰’d ndá j’a ra səi né gə́ maji mbata Njesigənea̰ lé un ndia mba ra gə Israɛl né gə́ maji.
30Hobab ilá keneŋ pana: M’a kaw el, nɛ m’a kaw mee ɓee’g ləm gə́ to ɓee-kojim’g lé ɓa.
31Moyis pana: Ma m’ra ndòo rɔi’g, mba kari ya̰ goo sí el, mbata i gər looje gə́ j’askəm kwa loo-si sí keneŋ dɔdilaloo’g, bèe ɓa i a kaw ne sə sí gə́ njetɔji sí rəw ya. 32Ɓó lé i aw sə sí ndá né gə́ maji gə́ Njesigənea̰ a ra sə sí lé jeḛ kara pia gə́ j’a ra səi ya to kən.
33Deḛ d’ḭ dɔ mbal’g lə Njesigənea̰ d’aw ndá deḛ njaa rəbee ndɔ dee munda, d’ḭ gə sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ d’aw ne no̰ dee’g ndá njaa ne ndɔ dee munda mba saŋg ne loo gə́ kəm kwa rɔ dee keneŋ. 34Loo gə́ d’ḭ loo-si dee’g mba kaw ndá mum lə Njesigənea̰ aar dɔ dee’g dan kàrá. 35Loo gə́ d’ḭ gə sa̰duk-manrɔ mba kaw ne ndá Moyis pana: Ḭta, Njesigənea̰! Maji kar njéba̰je ləi sané na̰ kad-kad ləm, maji kar deḛ gə́ d’wai gə meḛ dee kara d’aḭ nɔḭ’g ləm tɔ#Pak 68.2. 36Loo gə́ d’unda sa̰duk-manrɔ lé naŋg ndá Moyis pana: Gə́ ree, Njesigənea̰, rɔ Israɛlje gə́ bula digi-digi gə́ dɔ dee wa mèŋgèŋgḛ̀’g nee lé.
Currently Selected:
Bula lə Israɛlje 10: SBA2015
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Ngambai Bible © Alliance Biblique du Tchad 1989, 2015.
Bula lə Israɛlje 10
10
To̰to̰je joo gə́ ra dee gə larnda lé
1Njesigənea̰ ula Moyis pana: 2Maji kari ar dee ra to̰to̰je joo gə larnda, i a ra dee gə larnda gə́ ra kəi-kɔrɔ. D’a to néɓar koso-dəwje kar dee mbo̰ dɔ na̰ ləm, gə mba kar dee d’ḭ d’aw ne kédé ləm tɔ. 3Loo gə́ d’a kim to̰to̰je neelé joo bɔr ndá, koso-dəwje lai d’a ree mbo̰ dɔ na̰ rɔi’g tarəw kəi-kubu-kiŋga-na̰’g. 4Ɓó lé d’im to̰to̰ kára ba ndá dəwje gə́ boo gə́ to njékaa dɔ dəwje gə́ Israɛl gə́ bula digi-digi lé ɓa d’a ree mbo̰ dɔ na̰ rɔi’g. 5Loo gə́ d’a kim to̰to̰ karee ɓar ŋgaw ndá deḛ gə́ d’isi par gə́ bər ɓa d’a kḭ kaw kédé, 6loo gə́ d’a kim karee ɓar ŋgaw gə́ njekɔm’g gɔl joo ndá deḛ gə́ d’isi par gə́ dɔkɔl ɓa d’a kḭ kaw goo dee’g tɔ, d’a kim karee ɓar ŋgaw mba kar dee d’ḭ d’aw ne. 7D’a kim to̰to̰je lé gə́ néɓar koso-dəwje kar dee mbo̰ dɔ na̰ ya tɔ, nɛ d’a kim karee ɓar ŋgaw el.
8Ŋgalə Aaro̰ gə́ to njékinjanéməsje lé ɓa d’a kim to̰to̰je lé. Yee ɓa a to godndu gə́ a to gə no̰ mbata lə sí-seḭ ləm, gə mbata lə ŋgaka síje ləm tɔ.
9Loo gə́ mee ɓee’g lə sí lé seḭ a gə kawje mba rɔ gə njéba̰je lə sí gə́ d’a gə dum sí ndá seḭ a kimje to̰to̰je kar dee ɓar ŋgaw ɓa mee Njesigənea̰, Ala lə sí a kolé ne dɔ sí’g ləm, yeḛ a kɔr sí ne ji njéba̰je’g lə sí ləm tɔ. 10Mee ndɔje lə sí gə́ ka̰ kalrɔ ləm, mee ndɔje lə sí gə́ ka̰ ra naḭ ləma, gə mee ndɔje lə sí gə́ ka̰ ra naḭ gə́ teḛ sigi ləm tɔ lé seḭ a kimje to̰to̰je loo gə́ seḭ injaje nékinjanéməsje gə́ ka̰ roo ləm, gə nékinjanéməsje gə́ ka̰ kɔm na̰’d sad ləm tɔ ndá néje neelé a kar mee Ala lə sí olé ne dɔ sí’g. Ma m’to Njesigənea̰, Ala lə sí ya.
Kḭ gə́ d’ḭ Sinai d’ɔd d’aw lé
11Ndɔ rɔ-joo lə naḭ gə́ njekɔm’g joo mee ləb gə́ njekɔm’g joo’g lé mum ḭ aar dɔ kəi-kubu gə́ to gə kəmee dɔi’d gə́ ka̰ kɔrgoota lé. 12Israɛlje d’ḭ dɔdilaloo gə́ Sinai d’ɔd d’aw gə goo rəw njaa lə dee gə́ d’wɔji njaŋg lé. Mum lé aar naŋg dɔdilaloo gə́ Paran. 13Kḭ dee gə́ dɔtar gə́ d’ḭ d’aw lé to gə goo ndukun lə Njesigənea̰ gə́ yeḛ un ar dee gə ndu Moyis lé.
14D’ḭ gə nékɔr ginkoji Judaje d’aw ne kédé gə kudu njérɔje lə dee. Kudu njérɔje lə Juda lé ɓée deeje ria lə Nason, ŋgolə Aminadab, 15kudu njérɔje lə ginkoji Isakarje lé ɓée deeje ria lə Netaneel, ŋgolə Suar, 16kudu njérɔje lə ginkoji Jabilo̰je lé ɓée deeje ria lə Eliab, ŋgolə Helo̰.
17Deḛ tɔr kəi-kubu gə́ to gə kəmee dɔi lé ndá, ŋgalə Gerso̰ gə ŋgalə Merari ɓa d’odo kəi-kubu gə́ to gə kəmee lé d’aw ne.
18D’ḭ gə nékɔr ginkoji Rubḛje d’aw ne gə kudu njérɔje lə dee, kudu njérɔje lə Rubḛ lé ɓée deeje ria lə Elisur, ŋgolə Sedeur, 19kudu njérɔje lə ginkoji Simeo̰je lé ɓée deeje ria lə Selumiel, ŋgolə Surisadai, 20kudu njérɔje lə ginkoji Gadje lé ɓée deeje ria lə Eliasap, ŋgolə Deuel.
21Keatje d’odo néje gə́ to gə kəmee d’ɔd d’aw ne goo dee’g, ndá njé gə́ raŋg la kəi-kubu-si gə́ to gə kəmee ŋgina ne ree lə dee.
22D’ḭ gə nékɔr ginkoji Eprayimje d’aw ne gə kudu njérɔje lə dee. Kudu njérɔje lə Eprayimje lé ɓée deeje ria lə Elisama, ŋgolə Amiud, 23kudu njérɔje lə ginkoji Manasəje lé ɓée deeje ria lə Gamliel, ŋgolə Pedasur, 24kudu njérɔje lə ginkoji Bḛjamije lé ɓée deeje ria lə Abidan, ŋgolə Gideoni.
25D’ḭ gə nékɔr ginkoji Danje d’aw ne gə kudu njérɔje lə dee, deḛ ɓa d’udu goo njé’g lə deḛ lai. Kudu njérɔje lə Danje lé ɓée deeje ria lə Ahiejer, ŋgolə Amisadai, 26kudu njérɔje lə ginkoji Aserje lé ɓée deeje ria lə Pagiel, ŋgolə Okran, 27kudu njérɔje lə ginkoji Neptalije lé ɓée deeje ria lə Enan.
28Yee ɓa to rəw gə́ Israɛlje njaa ne gə goo kudu njérɔje lə dee lə dee, togə́bè ɓa deḛ d’ḭ d’aw ne gə́ kédé-kédé.
29Moyis ula Hobab, ŋgolə Ruel, dəw gə́ Madian gə́ to məmeeje lé pana: Jeḛ j’isi j’aw gə́ loo gə́ Njesigənea̰ ula sí pana: Lée neelé ɓa n’a kar sí. Gə́ ree, aw sə sí na̰’d ndá j’a ra səi né gə́ maji mbata Njesigənea̰ lé un ndia mba ra gə Israɛl né gə́ maji.
30Hobab ilá keneŋ pana: M’a kaw el, nɛ m’a kaw mee ɓee’g ləm gə́ to ɓee-kojim’g lé ɓa.
31Moyis pana: Ma m’ra ndòo rɔi’g, mba kari ya̰ goo sí el, mbata i gər looje gə́ j’askəm kwa loo-si sí keneŋ dɔdilaloo’g, bèe ɓa i a kaw ne sə sí gə́ njetɔji sí rəw ya. 32Ɓó lé i aw sə sí ndá né gə́ maji gə́ Njesigənea̰ a ra sə sí lé jeḛ kara pia gə́ j’a ra səi ya to kən.
33Deḛ d’ḭ dɔ mbal’g lə Njesigənea̰ d’aw ndá deḛ njaa rəbee ndɔ dee munda, d’ḭ gə sa̰duk-manrɔ lə Njesigənea̰ d’aw ne no̰ dee’g ndá njaa ne ndɔ dee munda mba saŋg ne loo gə́ kəm kwa rɔ dee keneŋ. 34Loo gə́ d’ḭ loo-si dee’g mba kaw ndá mum lə Njesigənea̰ aar dɔ dee’g dan kàrá. 35Loo gə́ d’ḭ gə sa̰duk-manrɔ mba kaw ne ndá Moyis pana: Ḭta, Njesigənea̰! Maji kar njéba̰je ləi sané na̰ kad-kad ləm, maji kar deḛ gə́ d’wai gə meḛ dee kara d’aḭ nɔḭ’g ləm tɔ#Pak 68.2. 36Loo gə́ d’unda sa̰duk-manrɔ lé naŋg ndá Moyis pana: Gə́ ree, Njesigənea̰, rɔ Israɛlje gə́ bula digi-digi gə́ dɔ dee wa mèŋgèŋgḛ̀’g nee lé.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Ngambai Bible © Alliance Biblique du Tchad 1989, 2015.