YouVersion Logo
Search Icon

San Mateo 25

25
Ri lajuj (diez) xtani'
1Chupan c'a ri k'ij tok nquipu'u jun bey chic, yec'o c'a ri nye'oc-vi pa ruk'a' ri Dios, y yec'o ri xa man nye'oc tüj. Xa nc'ulachitüj c'a cachi'el ri xc'ulachitüj quiq'uin ye lajuj (diez) xtani' quic'uan-e quik'ak' richin sük richin xebe chiroyobexic ri ala' ri nc'ule' chupan ri ak'a' ri'. 2Ye vo'o' c'a cheque ri xtani' ri' c'o-vi quina'oj. Jac'a ri ye vo'o' chic xa ye manak quina'oj. 3Ri vo'o' xtani' ri xa ye manak quina'oj, xebe c'a chiroyobexic ri ala' ri nc'ule', pero xa man xquic'uaj tüj c'a ch'aka chic aceite richin ri quik'ak', xaxe ri quiyo'on-e chupan. 4Jac'a ri vo'o' chic xtani' ri c'o quina'oj, xquic'uaj c'a ri quik'ak' y quic'ualon-e chuka' ri jujun c'ojlibül nojnük-e riq'uin aceite. Y rije' xebe c'a chiroyobexic ri ala' ri nc'ule'. 5Y roma c'a ri ala' ri nc'ule' juis xlayuj yan y man nka-pe tüj chanin, ri lajuj (diez) xtani' ri ye oyobeyon richin, xa xpu'u c'a ruchuk'a' ri varan cheque. Nabey xexca'r-ka y c'ate ba' ri' xa xevür-vi-ka. 6Jac'a pa nic'aj-ak'a' xac'axatüj c'a rutzij jun ri riq'uin juis ruchuk'a' nch'o y nbij c'a: Jari' petenük ri ala' ri nc'ule'. Quixel c'a pe chuc'ulic. Quiri' c'a ri nbij ri riq'uin ruchuk'a' nch'o. 7Y jari' tok ri lajuj (diez) xtani' ri', ri ye oyobeyon richin ri ala' ri nc'ule', junanin c'a xecatüj y xquibanala' c'ojlen ri quik'ak' richin sük. 8Jac'a ri vo'o' xtani' ri ye manak quina'oj xquibij c'a cheque ri vo'o' chic xtani' ri c'o-vi quina'oj: Ri kak'ak' xa nyebechup c'a roma xa man q'uiy tüj chic aceite quic'uan. Tiya' c'a ba' ka-aceite rix, xquibij ri xtani' ri ye manak quina'oj. 9Jac'a ri vo'o' chic xtani' ri c'o-vi quina'oj, xquibij c'a: Ri c'uluman que nibün rix vocomi ja ri que'ilok'o' aceite quiq'uin ri c'ayinela', roma si roj nkaya' ri aceite chive, riq'uin ba' chic ri' xa nc'atzin cheke roj, y quiri' chuka' rix. Romari' ri más utz nibün xa quixbiyin chulok'ic aceite, xquibij. 10Y tok ri vo'o' xtani' ri' xa c'ateri' ye benük chulok'ic aceite, jari' tok xapon ri ala' ri nc'ule'. Ri vo'o' xtani' ri yec'o-vi-apu coyoben ri ala' ri nc'ule', xe'oc c'a pa jay ape' nban ri c'ulubic. Y tok ye c'unük chic c'a apu conojel ri ye benük, xtz'apis c'a can ri puerta. 11Y jari' c'a tok xe'apon ri vo'o' chic xtani' ri xebe chulok'ic aceite richin ri quik'ak', y rije' xech'o c'a apu chin ri rajaf ri jun c'ulubic ri' y xquibila' c'a: Tajaka' ri puerta chikavüch richin que nkujoc-apu, xquibij. 12Y rija' xbij c'a pe cheque ri xtani' ri': ¿Rix achique c'a rix? Yin ketzij ri ninbij chive que man jun bey xinvetamaj tüj ivüch, xbij cheque.
13Roma c'a ri' rix man quixmestan, quinivoyobej-apu, roma xa man ivetaman tüj achique k'ij, achique hora tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u jun bey chic.
Jun ejemplo pari' oxi' samajela' ri xjach can tumin pa quik'a' roma ri cajaf
14Roma c'a ri' ri aj-chicaj gobierno junan riq'uin ri xbün jun achi tok xbe nüj. Rija' xeroyola' c'a ri rusamajela' y xuya' c'a can ri rubeyomal pa quik'a'.
15Pa ruk'a' c'a jun rusamajel xuya' can vo'o' mil quetzales, pa ruk'a' jun chic xuya' c'a can ca'i' mil quetzales y pa ruk'a' ri jun chic xuya' c'a can jun mil quetzales. Pa ruk'a' c'a ri nabey más q'uiy tumin xuya' can roma xutz'et que ntiquer nusamajij. Ri jun xa ca'i' oc mil quetzales xuya' can pa ruk'a' roma xaxe ri' ri ntiquer nusamajij. Y ri rox xa jun mil quetzales oc ri xuya' can pa ruk'a' richin tusamajij. Y ri achi xe c'a xbün can ri', xbe c'a. 16Y ri samajel c'a ri yo'on can vo'o' mil quetzales pa ruk'a' richin tusamajij y nuch'üc más tumin riq'uin, xbün na vi ri bin can chin. Rija' xusamajij-vi c'a ri vo'o' mil quetzales y xuch'üc chic c'a jun vo'o mil riq'uin. 17Y quiri' chuka' xbün c'a ri jun chic samajel ri yo'on can ca'i' mil quetzales pa ruk'a', rija' xuch'üc c'a ca'i' chic mil quetzales riq'uin. 18Jac'a ri rox samajel ri xa jun mil quetzales oc xyo'ox can chin roma ri rajaf, xa xberuc'oto' c'a jun jul pan ulef y chiri' c'a xumuk-vi can ri tumin ri yo'on can pa ruk'a'.
19Y tok xa c'unük chic q'uiy k'ij, c'ateri' c'a xtzolij-pe ri achi, ri cajaf ri samajela' ri'. Y rija' xuc'utuj c'a cheque achique xquibün riq'uin ri tumin ri xuya' can cheque tok xbe. 20Tok xapon c'a ri samajel ri yo'on can vo'o' mil quetzales pa ruk'a', man xe tüj c'a ri' ri ruc'uan-apu, xa ruc'uan c'a apu vo'o' mil quetzales más y xbij c'a chin ri achi rajaf rija': Rat vo'o' mil quetzales c'a ri xaya' can pa nuk'a'. Jac'a ri c'o re', y ja chuka' re' c'o vo'o' mil quetzales más ri xinch'üc riq'uin, xbij ri samajel ri'. 21Y ri rajaf ri samajel ri' xbij c'a chin: Utz ri xabün. Rat, jun c'a utzilüj nusamajel ri nabün ri nbix chave. Y roma c'a utz xabün riq'uin ri ba' ri xinya' can pan ak'a' tok xinbe, vocomi c'a ncatinya' pari' jun samaj más nim. Catampe c'a y catoc chupan ri quicot ri c'o riq'uin ri Avajaf, xbix chin ri samajel. 22Tok xapon chuka' ri samajel ri yo'on can ca'i' mil quetzales pa ruk'a', rija' xbij c'a chin ri achi, rajaf: Rat ca'i' c'a mil quetzales ri xaya' can pa nuk'a'. Ja ri c'o re', y ja ca'i' mil quetzales c'o re' chuka', ri más ri xinch'üc riq'uin, xbij ri samajel ri'. 23Ri rajaf ri samajel ri' xbij c'a chin: Utz ri xabün. Rat, jun c'a utzilüj nusamajel ri nabün ri nbix chave. Y roma c'a utz xabün riq'uin ri ba' ri xinya' can pan ak'a' tok xinbe, vocomi c'a ncatinya' pari' jun samaj más nim. Catampe c'a y catoc chupan ri quicot ri c'o riq'uin ri Avajaf, xbix chin ri samajel. 24Jac'a tok xapon chuka' ri samajel ri yo'on can jun mil quetzales pa ruk'a', rija' xbij c'a chin ri rajaf: Yin vetaman-vi c'a avüch, y romari' vetaman que juis rat ch'ojinel. Xa najo-vi c'a ncach'acon. Rat najo' nac'ul ri ntel-pe chuvüch ri ticoj ri xa man rat tüj xaticon-ka. Najo' nayüc ri trigo ri xa man rat tüj xach'ayon. 25Y romari' yin xinxbij-vi' xinsamajij ri jun mil quetzales ri xaya' can pa nuk'a'. Yin tok xinc'ul c'a e ri tumin, xinc'ot jun jul pan ulef y chiri' xinmuk-vi can. Y ja atumin re' ninjacha' can chave, xbij ri samajel ri'. 26Y ri rajaf ri samajel ri' xbij c'a: Man utz tüj ri xabün. Roma rat, jun itzel samajel y man nabün tüj ri nbix chave. Roma si avetaman que yin yin ch'ojinel vi, que yin ninjo' ninc'ul ri ntel-pe chuvüch ri ticoj ri xa man yin tüj xinticon-ka y ninjo' ninyüc ri trigo ri xa man yin tüj xinch'ayon, 27xa roma ta ri', xaya' ta ri nutumin pa quik'a' ri achi'a' quibini'an banqueros, y ri tok xinka-pe vocomi xinc'ul ta c'a ri tumin vichin yin y xinc'ul ta chuka' ri ral ri tumin re'. 28Vocomi tic'ama' c'a can ri tumin chuk'a' y tijacha' pa ruk'a' ri nusamajel ri tz'amayon lajuj (diez) mil quetzales. 29Roma ri c'o-vi ruchajin, nuc'ul c'a más y q'uiy c'a nbün-ka riq'uin. Jac'a ri man jun oc ruchajin, jaru' oc ri c'o ruchajin ntelesüs c'a can chuk'a'. 30Y ri samajel c'a ri xa man jun nc'atzin-vi titorij-e c'a chupan ri k'eku'n, ri ape' ruyon ok'ej c'o y ruyon chuka' jach'ach'en eyaj c'o.
Ri juicio
31Y tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u chic c'a, riq'uin chic c'a nuk'ij y chuka' conojel ri lok'olüj tak ángeles nyepu'u chuvij. Y jari' tok yin nquitz'uye' pa nuch'acat ri juis chuka' ruk'ij, y ninbün c'a juzgar. 32Nyemol-vi c'a apu chinuvüch ri vinük richin conojel ruch'ulef. Y nquipu'u c'a yin nyench'ür-vi c'a conojel, cachi'el nbün jun yuk'uy quiq'uin ri ruchico. Rija' lojc'an c'a nyeruya-vi ri ovejas, y lojc'an chic nyeruya-vi ri cabras. 33Ri vinük c'a ri cachi'el ovejas, roma ch'ajch'oj chic quic'aslen, nyenya' c'a pa vajquik'a' (nu-derecha). Jac'a ri vinük cachi'el cabras, roma man utz tüj ri quic'aslen, nyenya' pa nuxocon (nu-izquierda). 34Y jari' tok ri Rey nbij cheque ri yec'o pa rajquik'a' (ru-derecha): Quixampe c'a rix, ri ic'ulun chic ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Nata' Dios. Quixc'uje' c'a ri ape' ja ri Dios ri nbün juzgar, ri ivichin vi rix tok rija' rubanun, y ri' xbün c'a tok c'a man jani c'o tüj ri ruch'ulef. 35Roma tok yin xinvayjan, rix c'o c'a xiya' chuve richin xinc'ux. Tok yin xchaki'j c'a nuchi', rix c'o c'a xiya' chuve richin xintij. Xc'atzin nu-posada y rix xiya'. 36Tok xa manak chic nutziek, rix xiya' nutziek richin xintz'apij chic jun bey vij yin. Tok yin xintzak pa ruk'a' yabil, xixapon c'a chinutz'etic. Tok xintz'ape' pa cárcel, xixapon c'a richin xinepochi'ij, nbij ri Rey. 37Jac'a ri chojmilüj tak vinük nquibij c'a: Ajaf, ¿jampe' c'a ri' tok roj c'o xkaya' chave richin ncava' roma ncavayjan? ¿Jampe' c'a ri' tok roj c'o xkaya' chave richin xatij roma nchaki'j achi'? 38¿Y jampe' c'a ri' tok xkaya' a-posada roma xc'atzin chave? ¿Jampe' c'a ri' tok roj xkaya' ri atziek richin xkatz'apij avij roma manak atziek? 39¿Jampe' c'a ri' tok xojapon chi'atz'etic roma xayavüj? ¿Y jampe' chuka' ri' tok xojapon richin xatkapochi'ij roma ratc'o pa cárcel? nquibij rije'. 40Y ri Rey nbij c'a: Ketzij vi c'a ri ninbij chive que roma quiri' xibün riq'uin ri nu-hermanos ri más co'ol, xa chuve chuka' yin ri xibün-vi ri favor ri xibün chin rija', nbij ri Rey.
41Y jari' chuka' tok ri Rey nbij cheque ri yec'o pa ruxocon (ru-izquierda): Rix xa castigo chic ri ivoyoben que nka-ka-pe pan ivi'. Quixel c'a e chinuvüch y quixbe c'a pa k'ak' ri man jun bey nichup, y xa banatajnük c'a richin ri itzel-vinük y ri ru-ángeles. 42Roma yin xinvayjan c'a y rix man jun ri xiya' ta chuve richin xinc'ux. Juis c'a xchaki'j nuchi' y rix man jun xiya' chuve richin xintij. 43Roma yin xc'atzin nu-posada y rix xa man xiya' tüj. Y tok manak chic nutziek, rix man xinivek tüj. Tok xintzak pa ruk'a' yabil, rix man c'a xinibetz'eta' tüj. Tok xinc'uje' pa cárcel, man xixapon tüj richin xinepochi'ij, nbij ri Rey cheque. 44Y jari' tok rije' chuka' nquibij: Ajaf, roj man jun bey xatkatz'et que ncatij ta vayjül, nchaki'j ta achi', chuka' man xkatz'et tüj que nc'atzin ta a-posada, o manak ta atziek, rat yava' ta abanun, ratc'o ta pa cárcel. Roj man jun bey xatkatz'et que quiri' ta ac'ulachin, romari' man jun vi c'a favor xkabün chave, nquibij. 45Y jari' tok ri Rey nbij cheque: Ketzij vi c'a ri ninbij chive que roma man jun favor xibün cheque ri cocoj yec'o-pe viq'uin, xa man jun c'a chuka' favor xibün chuve yin. 46Y ri vinük ri' nyebe-vi c'a pa pokonül richin chi jumul. Y ri chojmilüj tak vinük nquil c'a jun c'aslen ri man nq'uis tüj. Quiri' c'a ri tzij ri xbij ri Jesús.

Currently Selected:

San Mateo 25: cakE

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in