Ruuka 6
6
Yesu niwe Omutëmi o rosiko ro Riikane
(Mataayo 12:1–8; Maariko 2:23–28)
1Orosiko rumu ro Riikane, Yesu naare araheta mo‑meghondo ghe changano. Abhaanabheegha bhaache, bhaghaghënda bharatu ebhisaawa bhe changano. Mbaare bharabhunga na kurë chaahëkë cheeche.
2Mbe, Amabharisaayo abhamu bhakamobhoorera Yesu bhakabhugha, “Kana neke moghuköra hangʼu orosiko ro Riikane? Orosiko ruyo, emeghiro ghiito ngeghoturëki ghuköra omoremo wowoose!”
3Yesu akabhagharokeri akabhugha, “Kana, motaasömiri mo‑Mandëkö Amatööbhiyu bhuno omutëmi Tawuti ꞉aköriri, eriibhagha are na anchëra iwe na abhaghëndi? 4꞉Naasöhiri mo‑nyumba e Ryobha, akiimoki emighaate ghino gheruusiibhu ambërë e Ryobha, na koru akabhaha abhaghëndi emighaate ghiyo. Wiiki yandëkuru mo‑meghiro ghe Musa kubha, abhaato bhano bhiishereriiru kurë emighaate ghenga ghiyo n‑abhachaama abheene chiri.” 5Yesu akëëngërëërëri kobhugha, “Eni Omoona o Mooto, niwe Omutëmi o rosiko ro Riikane.”
Yesu ˆakahöri omooto orosiko ro Riikane
(Mataayo 12:9–14; Maariko 3:1–6)
6Orosiko oronde ro Riikane, Yesu aghasöha mo‑risinaghooghi, aghasëëma kweghi abhaato. Muyo, naare‑mu omooto umu, uno okubhökö kooche gho kwiro koore ghokuure. 7Mbe, Amabharisaayo na abheeghi bha meghiro, mbaare bharatëngëra bharighi Yesu, aribha akomuhöri omooto uyo orosiko ro Riikane. Mbaare bharatabhara angʼana e komusëmëra.
8Ibheere, Yesu akamënya amiihëëbhö ghaabho amabhe. Niho, akamobhoorera omooto uno anyi no okubhökö kuno ghokuure akabhugha, “Nuuche, wimeerere hano ghateghate.” Omooto uyo akaacha, akiimeerera ghateghate yaabho.
9Hayo hayo, Yesu akabhabhoori abhaato bhayo, “Mbe, orosiko ro Riikane, emeghiro ngeghotobhoorera ghuköra ke? Ghuköra amachömu ghasi amabhe, kuhöri ghasi ghwita?” 10Yesu akabhoomeri amiisho abhaato bhayo bhoose. Akamara akamobhoorera omooto uyo, “Ghöröröki okubhökö koocho.” Hangʼu aghughörörökiri, hayo hayo okubhökö kooche ghokahöra.
11Amabharisaayo bhayo, na abheeghi bha meghiro bhaghaghöötu no obhororo, bhaghakarara chwee. Bhaghasëëma kobhoorani kebhuno bhakamukörëra Yesu amabhe.
Yesu ˆakaahura abhatomu ikomi na bhabhere
(Mataayo 10:1–4; Maariko 3:13–19)
12Orosiko rumu, Yesu aghaye ghusabha Eryobha a‑gheghoro, aghasabha obhotiko bhoghima. 13Hano bhookiire, akabhabherekera abhaanabheegha bhaache. Mo‑bhayo akaahura ikomi na bhabhere, bhano abhabherekiire abhatomu. Abhatomu bhayo nibho bhano:
14Simiyooni, uno Yesu aheere eriina re Bheetero, na Andereya omonyi waache Simiyooni, na Yakobho, na Yohana, na Bhiiribho, na Bhatoromaayo, 15Mataayo, na Tomaso, na Yakobho mwërëëti o Arubhaayo, na Simiyooni#6:15 Simiyooni. Naare na amariina abhere, rimu n‑de Kiyahuuti, Simiyooni Omusërötë, erende n‑de Kiyaraamu, Simiyooni Omukananaayo. Amariina ghayo ghoose ngaanyi ne egheteemoro kimu, omooto uno are arööniri eriihë re bhohuuru koru mo‑bhukangati bho Keruumi. Mööhi Mataayo 10:4. uno are o mo‑bhoyo bho Bhasërötë, 16Yuuta mwërëëti o Yakobho, na Yuuta Isikariyoote, uno amariri akamuhaana Yesu mo‑bhabhisa bhaache.
Yesu nakweghi abhaato bhaaru na kuhöri abhabhabharu
(Mataayo 4:23–25)
17Yesu aghiika mo‑gheghoro, haghirohamu na abhaanabheegha bhaache. Hano ahikiri ahaghiro hano haanyi ne ekibhara, akiimeerera‑ho. Ahaghiro hayo, ꞉mbaatiimaaniri abhaghëndi bhaache bhaaru chwee. ꞉Haare‑ho wiiki erikinda ikoro re bhaato abhande ꞉bhaare bharuure mo‑mukööwa woose o Yuteya, koru mo‑moghya o Yerusareemu, na koru mo‑meghya ghe Tiiro na Sitooni ghino gheere haghuhe na anyancha. 18Abhaato bhayo ꞉mbiichiri hayo komutëghëërëra Yesu na kuhöribhu amabhabharu ghaabho. Koru bhaare ꞉bhaare bharanyaakibhu ne emisambu, akabha arabhahöri. 19Abhaato bhayo bhoose, mbaare bharakiibhani komoturi Yesu, gho kubha changuru ncheere cheramoru na kobhahöri bhoose.
Yesu nakweghi ighoro e rubhango na amacheeche
(Mataayo 5:1–12)
20Yesu aghaghëgha amiisho akabhamööhërëri abhaanabheegha bhaache, akabhabhoorera akabhugha,
“Ngʼoni inyu bhano moonyi bhahabhe ibheere,
gho kubha obhutëmi bho Ryobha m‑bhobhoonyu.
21Ngʼoni inyu bhano mokooghu anchëra ibheere,
mokumara mwighote.
Ngʼoni inyu bhano mokorera ibheere,
mokumara musëkë.
22Ngʼoni inyu, bhano abhaato bhakobharëgha,
gho ghiri yaane eni Omoona o Mooto,
na kobhaahura, bharabhatoka,
na kobhaghamba kubha inyu m-bhabhe moonyi.
23“Hano ghayo ghakorwera, muchömëru na ghotuumatuuma. Mumënyë kubha, Eryobha ndebhatooriire atuho inkoro Mwishaaro. Koru na bhasookoro bhaabho, hangʼu ꞉bhaare bharakörëra abharööti bhaabho.
24Amare inyu abhaame, horeera mokorighi,
aghareeya yaanyu mumariri koyibhöna.
25Horeera mokorighi inyu, bhano moghwighota ibheere,
gho kubha moramara mokooghu anchëra.
Horeera mokorighi inyu, bhano moghusëka ibheere,
gho kubha mokorera na kwihiinyërëra.
26Horeera mokorighi inyu, bhano abhaato bhoose bhakobhaghongi,
gho kubha, koru na bhasookoro bhaabho,
hangʼu ꞉bhaaköriire abharööti bha bhuröngö.
Mbe, motaakubhöna atuho Mwishaaro.
Ameeghi ighoro e kobhasiigha abhabhisa
(Mataayo 5:38–48, 7:12)
27“Mbe, ˆnekabhabhoorera inyu bhano moghuntëghëërëra, mobhasiighe abhabhisa bhaanyu. Mobhakörërë amachömu abhaato bhano bhabharëghiri. 28Wiiki abhaato bhano bhakobhiihiima, inyu mobhiitabheri. Koru abhaato bhano bhakobhanyaaki, inyu mobhasabhere amachömu kwo Waryobha.
29“Omooto araghutaraaha aghutëmë orohe mo‑rusa, omugharurere no orusa oronde. Omooto arakuhöka angibho yaacho, omotighere imoki ne erighööti. 30Omooto wowoose araghusabha egheghiro, omuhë. Omooto arakuhöka ebheghiro bheecho, otamusabha aghugharokeri. 31Mukörërë abhaato abhande kinya bhuure mokwënda bhabhakörërë inyu.
32“Morabhasiigha bhaare abheene bhabhasiighiri inyu, mookubha mobhwine obhwëra ke? Koru bhano bha masari, mbasiighiri abhaato bhano bhabhasiighiri. 33Moratoori bhaare abheene bhakobhatoori inyu, mookubha mobhwine bhwëra ke? Koru bhano bha masari bhoose, mbahaaköra hangʼu hangʼu! 34Morabhaha asiire bhaare abheene moghwitëngʼëra kubha mbakobhagharokeri, mookubha mobhwine bhwëra ke? Koru bhano bhaanyi na amasari, mbahaabhaha asiire abhaghëndi, bhariitëngʼëra kubha mbakobhagharokeri bhyose!
35“Amare inyu, mobhasiighe abhabhisa bhaanyu, mobhatoori, mobhahë asiire, motiitëngʼëra kubha mbakobhagharokeri. Moraköra hangʼu niho mokubhöna atuho inkoro, na kubha abhaana bha hëënë bha Waryobha Omokoro o Bhyose. Gho kubha, Eryobha ndeghusakëri koru bhaare bhataakoriitabheri, na abhaköri bha mabhe.
36“Moghwere bheghongi abhande, kinya Taata wiito ahaaghwera bheghongi abhaato.
Ameeghi ighoro e ghotena ekiina
(Mataayo 7:1–5)
37“Motatenera ekiina abhande, niho na niinyu motaacha ghoteneru ekiina ne Eryobha. Inyu motiihiima abhande, niho motaakwihiimu. Mwabhërë abhaato bhano bhabhatasiiri, niho na inyu mokwabhëru. 38Mobhahë abhaato ebheghiro bhino bhakwënda, niho na inyu mokuhaabhu. Ebheghiro bhino mokuhaabhu, mbeekubha mo‑kirëngërë ghichömu chwee. Ekirëngërë ngeghosingisu na ghwighateru, mbagha ghiichore chwee, koru keriiteka. Gho kubha, ekirëngërë kino mokurëngëra abhande, nikyo kiyo kiyo na niinyu Eryobha rekobharëngëra.”
39Yesu akabhabhoorera eghetuubhaani akabhugha, “Mbe, omohuku naghotora komurahuuna omohuku mughëndi waache? Ndakinya hëënë, bhoose bhabhere mbakwihengerera mwiribha!
40“Omoonamwegha taakomokera omweghi waache. Amare, aramara kweghibhu ghoose, niho aghotuubhaana no omweghi waache.
41“Ngwake okumööhërëri aghasaara kano kaanyi mo‑riiso re mughëndi waacho, amare tookorighi eghisaara kino keenyi mo‑riiso reecho? 42Wiiki nibhu oghotora komobhoorera omughëndi waacho, ‘Oo mohiiri waane, tigha nekaruusi aghasaara kano kaanyi mo‑riiso reecho,’ eriibhagha iye mwene noonyi ne eghisaara mo‑riiso reecho? Mobhe onyi iye! Oruusi singa eghisaara kino keenyi mo‑riiso reecho, niho oghotora korighi bhoheene koruusi aghasaara mo‑riiso re mughëndi waacho.
Abhaato mbakumënyëkana kwo maköri ghaabho
(Mataayo 7:16–20, 12:33–35)
43“Toonyi‑ho omote omuchömu, uno okoruusi amakorobhese amasineenu. Toonyi‑ho omote mobhe, uno okoruusi amakorobhese amachömu. 44Abhaato bhataaghotu amakorobhese gha mote uno okobherekeru omotiini, mo‑mete ghe chaasagharame. Wiiki bhataaghotu amakorobhese gha chasabhiibhu mo‑mete ghe michongoma. Amare emete ghyose, noghoghimënya kwo makorobhese ghaache agheene.
45“Hangʼu hangʼu omooto omuchömu, nokomumënya kwo maköri ghaache amachömu ghano ghahaaru mo‑motema waache omuchömu. Koru omooto omobhe bhuure bhuure, nahaaköra amabhe kurëngʼaana na amabhe ghano ghahaaru mo‑motema waache omobhe. Mbe, amangʼana ghano omooto aghosiikëra, n‑ghaare ghiichwire mo‑motema waache.
Kwabhëka mwitare hamu mo‑mwishekeenya
(Mataayo 7:24–27)
46“Ngwake mokomberekera, ‘Omutëmi, Omutëmi,’ amare amangʼana ghano ˆnekabhabhoorera, motaaghoghaköra? 47Wowoose uno akuucha ghokoone, na ghutëghëërëra amangʼana ghaane na ghoghaghööta, nekobhabhoorera kebhuno anyi gho kirëngi. 48Natuubhiine no omwabhëki o nyumba, uno ꞉atukiri obhoroso bhooghaye haase chwee, koru akahikera mwitare, akaabhëka anyumba ighoro yaache. Eriibhagha re twigho, orooche roghiichora, amanche ghaghatëma nyumba iyo. Koru tesingisiri, gho kubha neere yabhëkuru bhoheene.
49“Amare, wowoose uno aghutëghëërëra amangʼana ghaane na kwanga ghoghatereera, omooto uyo, natuubhiine na uno abhëkiri anyumba yaache mwiröbhë eryene, etaghöötë obhoroso. Hano orooche rwichwire, amanche ghaghatëma anyumba iyo, hayo hayo eghagho haase, ekahaanyuka yoose.”
S'ha seleccionat:
Ruuka 6: ntk
Subratllat
Comparteix
Copia
Vols que els teus subratllats es desin a tots els teus dispositius? Registra't o inicia sessió
© 2022 Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved
Ruuka 6
6
Yesu niwe Omutëmi o rosiko ro Riikane
(Mataayo 12:1–8; Maariko 2:23–28)
1Orosiko rumu ro Riikane, Yesu naare araheta mo‑meghondo ghe changano. Abhaanabheegha bhaache, bhaghaghënda bharatu ebhisaawa bhe changano. Mbaare bharabhunga na kurë chaahëkë cheeche.
2Mbe, Amabharisaayo abhamu bhakamobhoorera Yesu bhakabhugha, “Kana neke moghuköra hangʼu orosiko ro Riikane? Orosiko ruyo, emeghiro ghiito ngeghoturëki ghuköra omoremo wowoose!”
3Yesu akabhagharokeri akabhugha, “Kana, motaasömiri mo‑Mandëkö Amatööbhiyu bhuno omutëmi Tawuti ꞉aköriri, eriibhagha are na anchëra iwe na abhaghëndi? 4꞉Naasöhiri mo‑nyumba e Ryobha, akiimoki emighaate ghino gheruusiibhu ambërë e Ryobha, na koru akabhaha abhaghëndi emighaate ghiyo. Wiiki yandëkuru mo‑meghiro ghe Musa kubha, abhaato bhano bhiishereriiru kurë emighaate ghenga ghiyo n‑abhachaama abheene chiri.” 5Yesu akëëngërëërëri kobhugha, “Eni Omoona o Mooto, niwe Omutëmi o rosiko ro Riikane.”
Yesu ˆakahöri omooto orosiko ro Riikane
(Mataayo 12:9–14; Maariko 3:1–6)
6Orosiko oronde ro Riikane, Yesu aghasöha mo‑risinaghooghi, aghasëëma kweghi abhaato. Muyo, naare‑mu omooto umu, uno okubhökö kooche gho kwiro koore ghokuure. 7Mbe, Amabharisaayo na abheeghi bha meghiro, mbaare bharatëngëra bharighi Yesu, aribha akomuhöri omooto uyo orosiko ro Riikane. Mbaare bharatabhara angʼana e komusëmëra.
8Ibheere, Yesu akamënya amiihëëbhö ghaabho amabhe. Niho, akamobhoorera omooto uno anyi no okubhökö kuno ghokuure akabhugha, “Nuuche, wimeerere hano ghateghate.” Omooto uyo akaacha, akiimeerera ghateghate yaabho.
9Hayo hayo, Yesu akabhabhoori abhaato bhayo, “Mbe, orosiko ro Riikane, emeghiro ngeghotobhoorera ghuköra ke? Ghuköra amachömu ghasi amabhe, kuhöri ghasi ghwita?” 10Yesu akabhoomeri amiisho abhaato bhayo bhoose. Akamara akamobhoorera omooto uyo, “Ghöröröki okubhökö koocho.” Hangʼu aghughörörökiri, hayo hayo okubhökö kooche ghokahöra.
11Amabharisaayo bhayo, na abheeghi bha meghiro bhaghaghöötu no obhororo, bhaghakarara chwee. Bhaghasëëma kobhoorani kebhuno bhakamukörëra Yesu amabhe.
Yesu ˆakaahura abhatomu ikomi na bhabhere
(Mataayo 10:1–4; Maariko 3:13–19)
12Orosiko rumu, Yesu aghaye ghusabha Eryobha a‑gheghoro, aghasabha obhotiko bhoghima. 13Hano bhookiire, akabhabherekera abhaanabheegha bhaache. Mo‑bhayo akaahura ikomi na bhabhere, bhano abhabherekiire abhatomu. Abhatomu bhayo nibho bhano:
14Simiyooni, uno Yesu aheere eriina re Bheetero, na Andereya omonyi waache Simiyooni, na Yakobho, na Yohana, na Bhiiribho, na Bhatoromaayo, 15Mataayo, na Tomaso, na Yakobho mwërëëti o Arubhaayo, na Simiyooni#6:15 Simiyooni. Naare na amariina abhere, rimu n‑de Kiyahuuti, Simiyooni Omusërötë, erende n‑de Kiyaraamu, Simiyooni Omukananaayo. Amariina ghayo ghoose ngaanyi ne egheteemoro kimu, omooto uno are arööniri eriihë re bhohuuru koru mo‑bhukangati bho Keruumi. Mööhi Mataayo 10:4. uno are o mo‑bhoyo bho Bhasërötë, 16Yuuta mwërëëti o Yakobho, na Yuuta Isikariyoote, uno amariri akamuhaana Yesu mo‑bhabhisa bhaache.
Yesu nakweghi abhaato bhaaru na kuhöri abhabhabharu
(Mataayo 4:23–25)
17Yesu aghiika mo‑gheghoro, haghirohamu na abhaanabheegha bhaache. Hano ahikiri ahaghiro hano haanyi ne ekibhara, akiimeerera‑ho. Ahaghiro hayo, ꞉mbaatiimaaniri abhaghëndi bhaache bhaaru chwee. ꞉Haare‑ho wiiki erikinda ikoro re bhaato abhande ꞉bhaare bharuure mo‑mukööwa woose o Yuteya, koru mo‑moghya o Yerusareemu, na koru mo‑meghya ghe Tiiro na Sitooni ghino gheere haghuhe na anyancha. 18Abhaato bhayo ꞉mbiichiri hayo komutëghëërëra Yesu na kuhöribhu amabhabharu ghaabho. Koru bhaare ꞉bhaare bharanyaakibhu ne emisambu, akabha arabhahöri. 19Abhaato bhayo bhoose, mbaare bharakiibhani komoturi Yesu, gho kubha changuru ncheere cheramoru na kobhahöri bhoose.
Yesu nakweghi ighoro e rubhango na amacheeche
(Mataayo 5:1–12)
20Yesu aghaghëgha amiisho akabhamööhërëri abhaanabheegha bhaache, akabhabhoorera akabhugha,
“Ngʼoni inyu bhano moonyi bhahabhe ibheere,
gho kubha obhutëmi bho Ryobha m‑bhobhoonyu.
21Ngʼoni inyu bhano mokooghu anchëra ibheere,
mokumara mwighote.
Ngʼoni inyu bhano mokorera ibheere,
mokumara musëkë.
22Ngʼoni inyu, bhano abhaato bhakobharëgha,
gho ghiri yaane eni Omoona o Mooto,
na kobhaahura, bharabhatoka,
na kobhaghamba kubha inyu m-bhabhe moonyi.
23“Hano ghayo ghakorwera, muchömëru na ghotuumatuuma. Mumënyë kubha, Eryobha ndebhatooriire atuho inkoro Mwishaaro. Koru na bhasookoro bhaabho, hangʼu ꞉bhaare bharakörëra abharööti bhaabho.
24Amare inyu abhaame, horeera mokorighi,
aghareeya yaanyu mumariri koyibhöna.
25Horeera mokorighi inyu, bhano moghwighota ibheere,
gho kubha moramara mokooghu anchëra.
Horeera mokorighi inyu, bhano moghusëka ibheere,
gho kubha mokorera na kwihiinyërëra.
26Horeera mokorighi inyu, bhano abhaato bhoose bhakobhaghongi,
gho kubha, koru na bhasookoro bhaabho,
hangʼu ꞉bhaaköriire abharööti bha bhuröngö.
Mbe, motaakubhöna atuho Mwishaaro.
Ameeghi ighoro e kobhasiigha abhabhisa
(Mataayo 5:38–48, 7:12)
27“Mbe, ˆnekabhabhoorera inyu bhano moghuntëghëërëra, mobhasiighe abhabhisa bhaanyu. Mobhakörërë amachömu abhaato bhano bhabharëghiri. 28Wiiki abhaato bhano bhakobhiihiima, inyu mobhiitabheri. Koru abhaato bhano bhakobhanyaaki, inyu mobhasabhere amachömu kwo Waryobha.
29“Omooto araghutaraaha aghutëmë orohe mo‑rusa, omugharurere no orusa oronde. Omooto arakuhöka angibho yaacho, omotighere imoki ne erighööti. 30Omooto wowoose araghusabha egheghiro, omuhë. Omooto arakuhöka ebheghiro bheecho, otamusabha aghugharokeri. 31Mukörërë abhaato abhande kinya bhuure mokwënda bhabhakörërë inyu.
32“Morabhasiigha bhaare abheene bhabhasiighiri inyu, mookubha mobhwine obhwëra ke? Koru bhano bha masari, mbasiighiri abhaato bhano bhabhasiighiri. 33Moratoori bhaare abheene bhakobhatoori inyu, mookubha mobhwine bhwëra ke? Koru bhano bha masari bhoose, mbahaaköra hangʼu hangʼu! 34Morabhaha asiire bhaare abheene moghwitëngʼëra kubha mbakobhagharokeri, mookubha mobhwine bhwëra ke? Koru bhano bhaanyi na amasari, mbahaabhaha asiire abhaghëndi, bhariitëngʼëra kubha mbakobhagharokeri bhyose!
35“Amare inyu, mobhasiighe abhabhisa bhaanyu, mobhatoori, mobhahë asiire, motiitëngʼëra kubha mbakobhagharokeri. Moraköra hangʼu niho mokubhöna atuho inkoro, na kubha abhaana bha hëënë bha Waryobha Omokoro o Bhyose. Gho kubha, Eryobha ndeghusakëri koru bhaare bhataakoriitabheri, na abhaköri bha mabhe.
36“Moghwere bheghongi abhande, kinya Taata wiito ahaaghwera bheghongi abhaato.
Ameeghi ighoro e ghotena ekiina
(Mataayo 7:1–5)
37“Motatenera ekiina abhande, niho na niinyu motaacha ghoteneru ekiina ne Eryobha. Inyu motiihiima abhande, niho motaakwihiimu. Mwabhërë abhaato bhano bhabhatasiiri, niho na inyu mokwabhëru. 38Mobhahë abhaato ebheghiro bhino bhakwënda, niho na inyu mokuhaabhu. Ebheghiro bhino mokuhaabhu, mbeekubha mo‑kirëngërë ghichömu chwee. Ekirëngërë ngeghosingisu na ghwighateru, mbagha ghiichore chwee, koru keriiteka. Gho kubha, ekirëngërë kino mokurëngëra abhande, nikyo kiyo kiyo na niinyu Eryobha rekobharëngëra.”
39Yesu akabhabhoorera eghetuubhaani akabhugha, “Mbe, omohuku naghotora komurahuuna omohuku mughëndi waache? Ndakinya hëënë, bhoose bhabhere mbakwihengerera mwiribha!
40“Omoonamwegha taakomokera omweghi waache. Amare, aramara kweghibhu ghoose, niho aghotuubhaana no omweghi waache.
41“Ngwake okumööhërëri aghasaara kano kaanyi mo‑riiso re mughëndi waacho, amare tookorighi eghisaara kino keenyi mo‑riiso reecho? 42Wiiki nibhu oghotora komobhoorera omughëndi waacho, ‘Oo mohiiri waane, tigha nekaruusi aghasaara kano kaanyi mo‑riiso reecho,’ eriibhagha iye mwene noonyi ne eghisaara mo‑riiso reecho? Mobhe onyi iye! Oruusi singa eghisaara kino keenyi mo‑riiso reecho, niho oghotora korighi bhoheene koruusi aghasaara mo‑riiso re mughëndi waacho.
Abhaato mbakumënyëkana kwo maköri ghaabho
(Mataayo 7:16–20, 12:33–35)
43“Toonyi‑ho omote omuchömu, uno okoruusi amakorobhese amasineenu. Toonyi‑ho omote mobhe, uno okoruusi amakorobhese amachömu. 44Abhaato bhataaghotu amakorobhese gha mote uno okobherekeru omotiini, mo‑mete ghe chaasagharame. Wiiki bhataaghotu amakorobhese gha chasabhiibhu mo‑mete ghe michongoma. Amare emete ghyose, noghoghimënya kwo makorobhese ghaache agheene.
45“Hangʼu hangʼu omooto omuchömu, nokomumënya kwo maköri ghaache amachömu ghano ghahaaru mo‑motema waache omuchömu. Koru omooto omobhe bhuure bhuure, nahaaköra amabhe kurëngʼaana na amabhe ghano ghahaaru mo‑motema waache omobhe. Mbe, amangʼana ghano omooto aghosiikëra, n‑ghaare ghiichwire mo‑motema waache.
Kwabhëka mwitare hamu mo‑mwishekeenya
(Mataayo 7:24–27)
46“Ngwake mokomberekera, ‘Omutëmi, Omutëmi,’ amare amangʼana ghano ˆnekabhabhoorera, motaaghoghaköra? 47Wowoose uno akuucha ghokoone, na ghutëghëërëra amangʼana ghaane na ghoghaghööta, nekobhabhoorera kebhuno anyi gho kirëngi. 48Natuubhiine no omwabhëki o nyumba, uno ꞉atukiri obhoroso bhooghaye haase chwee, koru akahikera mwitare, akaabhëka anyumba ighoro yaache. Eriibhagha re twigho, orooche roghiichora, amanche ghaghatëma nyumba iyo. Koru tesingisiri, gho kubha neere yabhëkuru bhoheene.
49“Amare, wowoose uno aghutëghëërëra amangʼana ghaane na kwanga ghoghatereera, omooto uyo, natuubhiine na uno abhëkiri anyumba yaache mwiröbhë eryene, etaghöötë obhoroso. Hano orooche rwichwire, amanche ghaghatëma anyumba iyo, hayo hayo eghagho haase, ekahaanyuka yoose.”
S'ha seleccionat:
:
Subratllat
Comparteix
Copia
Vols que els teus subratllats es desin a tots els teus dispositius? Registra't o inicia sessió
© 2022 Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved