Matiu 6

6
U hihatutsina tara monin hitaguhu
1Be Iesu e ranga lenina me poeiena, “Haneiam, möa tu hatara naiam a markato a niga i tamilimiou i matar u katuun, tegi tara meraien limiou bate haniga rariou limiou. Te kato uamou limiou teka be Tamamilimiou te kana i Kolö tema hamatana ranoui limiou.
2“Hena, te hala namia lö a moni turu katuun te moar ta moni, alö goma katoeien i matar u katuun, te markato uar u katuun u gamogamo iahana luman lotu na i kalana. Nori e kato meri a ka teka i matar u katuun tegi solosei meraien. Na lia e hatei hamana nitöa ragou limiou, nori i lu hakapi u hamatana i taren. 3Kaba pöata te hala namia lö a moni tara katuun te moana ta moni, möa tu hatein a ka te katoena a pal matou i tamölö turu hapalana u ualima. 4E markato uana teka, alö go hala hamousin a monin hitaguhu i tamölö. Be Tamamölö te tarena a mamanaka, bate hala hasenoi lö u hamatana.”
U hihatutsina temar singo uar
(Luk 11:2-4)
5“Na tara pöata te singo mia limiou, alimiou goma hererami u katuun u gamogamo. Te ngiler u katuun egi tara raien tara pöata te singo rien tara man luman lotu na tara man la hagiono i maroro. Alia e hatei hamana nitöa ragou limiou, nori i lu hakapi u hamatana i taren. 6Kaba pöata te singo mia lö, alö go tasuia tara rum i tamölö bate hapiliem a tamana balö te singo mia tere Tamamölö tema tareri. Be Tamamölö te tarena a mamanaka te kato hamouse mölö, bate hale noilö u hamatana.
7“Na pöata te singo mia lö, alö goma hula hakopis nai u ranga te kato uar u tematan. Nori e pei laser egi hengo merai te kato menarien u raranga u parpara. 8Alö goma here raien, taraha e Tamamölö e Sunahan e solon atei sil hakapa noa haselala aha te ngilin rangate mien lö.
9“Alimiou go mar singo uaiam teka:
‘O Tamamulam alö e kamia i Kolö,
alam e hagöagonem a solomölö.
10Alö gomi tsunone rilam.
Alam go maniata uu i tamölö i puta
te maniata has uar i tamölö i Kolö.
11Alö go hala rameilam a kannou na i romana.
12Alö go hapolasema u kato homi i tamulam
te hapolasa has menamilam u kato homi ti katoeia u katuun i tamulam.
13Alö goma hala merai lam tara tou hiamus,
kaba lö go luba nema a man niomi i tamulam. U mana.’
14“Te tori polasa ba namia lö a markato a omi ti katoeia a palair u katuun i tamölö, be Tamamölö i Kolö te luba has nanou a markato a omi tu kati lö. 15Kaba tema tori polasei mia lö a markato a omi ti katoeia a palair u katuun i tamölö, e Tamamölö ema luba has nanoi a markato a omi tu katoi lö.”
U hihatutsina te agono uar
16“Na pöata te agono mialö, alö goma mataloho ii. Te kato uar u katuun u gamogamo te matalohor bate kato siler u katuun egi tari te agono uaren. Alia e hatei hamana nitöa ragou limiou, nori i lu hakapa ban töani u hamatana i taren. 17Kaba pöata te agono mialö, sousoupi a mata mölö bate hakeiem u uapi i baku mölö. 18Ba u katuun tema antunan tara marei ri te agono uamölö. Kaba e Tamamölö puku tema tareri te atei silena te agono uamölö. Nonei has te tarenou a ka te kato hamouse mölö bate hale noilö u hamatana.”
A manka a man nigana i Kolö
(Luk 12:33-34)
19“Alimiou goma kui hatagala silemi a manka a man nigana i puta. U numa e kato homieriou a manka teka, na u kopkop e hela has riou bate kopur. 20Kaba limiou go kui hatagala sileiam a mankana i Kolö tema antunan omiri. Be Sunahan te hala ranoui limiou u hamatana pan i Kolö. A numa ema antunan kato homi nanei a manka teka, na u kopkop has ema antunan helari bate kopur. 21Na, te pei mia limiou a ka a niga hamana e kana i puta, u ngil i tamilimiou e ka has uana i puta. Na te pei mia limiou a ka a niga hamana e kana i Kolö, u ngil i tamilimiou e ka has uana i Kolö.”
A maroro te alesalana
(Luk 11:34-36)
22“U mata, u lamina turu tuenrei. Na te nigana a mata milimiou, mamana makum i tuenrei milimiou e saputu menou u ualesala. 23Kaba te omina a mata mölö, a tuenrei mölö hoboto e saputu menou u kuhil. Na te kuhilna u alesala te kana i tamölö, e kuhil hapan koru len talanou.”
E Sunahan na katuun te kamena a manka
(Luk 16:13, 12:22-31)
24“A katuun ema antunan kui neia tara huol a tsunono. Taraha, nonei e rama nanou a töa bate ngilena a tabi. Alö ema antunan kui hoboto bemi e Sunahan na moni.
25“Nonei te hatei sila ragia lia limiou: alimiou goma hakats silemi a nitöatöa i tamilimiou bate poe miou, ‘A saha ka te noue riou? Na saha ka te ue riou?’ Na limiou goma hakats silemi u tuenrei i tamilimiou, na tu hasobö tegi hasogi. A nitöatöa e pan bala nena a kannou, na u tuenrei e pan bala nena u hasobu. 26Alimiou go taraiam turu apenar iasa. Nori ema leberi ta kannou na nori ema hagala haseri ta kannou batemi hakeria tara luman haputu. E möa. Kaba e Tamamilimiou i Kolö e hanou noa las ranen. Na limiou e niga bala ramiou u apena. 27Na esi i tamilimiou te taatagina e antunan hangahangaha hasena a nitöatöa i tanen?
28“Na saha ka te hakats sil me milimiou u hasobö? Alimiou go rötoiam turu palaua u hie temar pusuku uaren. Nori ema katoeri a peisaren bate tara hanigar. E möa. 29Na lia e hatei has ragou limiou, e King Solomon e kamei u hasobö u tara haniga nitöa, kaba a tsi töa puku tara man palaua teka e tara haniga bala nena u hasobö tere King Solomon. 30Na temar hasogo menanei e Sunahan u garas, te ka nou i romana bate haatse ria turu tula i mahö. E hana, e Sunahan ema antunan hasogo ranoui limiou tu hasobö, alimiou te ka memiou u nihamana u tetenei? 31Alimiou goma hakats balami bate peimiou, ‘Aha te noue rou ra? Na ha te ue rou ra na te hasoge rou ra?’ 32A mamanaka teka te kato siler u tematan egi lueien. E Tamamilimiou i Kolö e atei silena te ngil mena milimiou a manka teka. 33Kaba limiou go hakats mam naiam a Nipepeito tere Sunahan na manka te matsköna i matanen. Ba mamanaka hoboto teka, te hala hanigan töa raroui limiou. 34Na limiou egoma hakats hapara sile mi u lan i mahö, taraha u lan i mahö e ka menou u tana u mar hakhakats peisa i tanen. Na nitiamana i romana e antuna puku hasna i romana.”

Seçili Olanlar:

Matiu 6: HLA 2020

Vurgu

Paylaş

Kopyala

None

Önemli anlarınızın tüm cihazlarınıza kaydedilmesini mi istiyorsunuz? Kayıt olun ya da giriş yapın