Лого на YouVersion
Иконка за търсене

Sione 5

5
Ko e Fakamo‘ui ‘i he Vai Peteseta (Mātiu 8:5-13; Luke 7:1-10)
1Pea hili ʻa e ngaahi meʻa ko eni̇́, na‘e ‘alu hake ‘a Si̇̄sū ki Selusalema, ke kau ‘i ha kātoanga ʻa e kakai Siú. 2Pea na‘e ‘i ai ha vai ‘i Selusalema, na‘e tu‘u he ve‘e Matapā ʻo e Fangasipi̇́, ʻa ia na‘e ui faka-Hēpelū ko Pēteseta, pea naʻe ʻātakaiʻi ia ʻe ha fakafaletolo ʻe nima. 3-4ʻI he ngaahi fakafaletolo ko eni̇́, naʻe tokolahi ha kau mahakiʻia na‘á nau fetākoto‘i ai, ko e faʻahinga naʻe kui, mo e faʻahinga naʻe heke, mo e kau mamatea. 5Pea naʻe kau ai foki ha tangata, kuo ta‘u ‘e tolungofulu mā valu ʻene mahakiʻiá. 6Pea ʻi he mamata ‘a Si̇̄sū ki heʻene tokotó, ʻo ne ʻafioʻi kuo fuoloa ʻene mahakiʻiá, naʻá ne folofola kiate ia: ‟‘Okú ke fie mo‘ui?”
7Pea tali ʻe he tangata mahaki̇́ kiate ia: ‟‘Eiki, ʻoku ‘ikai te u maʻu ha taha ke li̇̄ au ki he vai̇́, ‘i heʻene taimi ʻoku fa‘a ngaueue ai̇́, he ko e lolotonga ‘eku kei feinga atu ki he vai̇́, kuo tomu‘a a‘u atu ha taha ia ‘iate au.”
8Pea folofola ‘a Si̇̄sū kiate ia: ‟Tu‘u hake ‘o takai ho mohengá, peá ke ‘alu.” 9Pea naʻe moʻui leva ʻa e tangatá, ʻo ne takai hono mohengá ‘o naʻe ʻalu.
Ka ko e Sāpate ʻa e ʻaho ko iā. 10Ko ia, naʻe lea ʻa e kau taki ‘o e kakai Siú ki he tangata kuo fakamoʻui̇́: ‟Ko e ʻaho Sāpate ʻeni! Pea ‘oku ʻikai ngofua ‘i he‘etau laó ke ke toʻo ho mohengá ʻi he Sāpaté!”
11Pea tali ʻe he tangatá kiate kinautolu: ‟Ko e Toko Taha naʻá ne fakamo‘ui aú, ko ia ia naʻá ne fekauʻi au, ʻo pehē: ‛Toʻo ho mohengá peá ke ‘alu.’”
12Pea nau ‘eke ange kiate ia: ‟Ko hai ʻa e tangata ko iā, ʻa ē naʻá ne pehē kiate koe, Toʻo ho mohengá ʻo ʻalú?”
13Ka na‘e ‘ikai ke ‘ilo ‘e he tangata naʻe fakamoʻui̇́, pē ko hai naʻá ne faitoʻo iá, he kuo moulu atu ‘a Si̇̄sū ia, ʻo ʻalu fakataha atu mo e fuʻu kakai naʻe ʻi ai̇́.
14Hili ʻa e ngaahi meʻa ko iā, naʻe toki ma‘u ‘e Si̇̄sū e tangatá ʻi he Temipalé, pea naʻe pehēange ki ai: ‟Ko ena kuó ke mo‘ui. ʻOua naʻá ke toe faiangahalá, na‘a faifai kae toe hoko atu kiate koe ha kovi ‘oku lahi angé.”
15Pea ‘alu atu ʻa e tangatá ‘o fakahā ki he kau taki ‘o e kakai Siú, tā ko Si̇̄sū naʻá ne fakamo‘ui iá.
16Pea koeʻuhi̇̄ ko e fai ‘e Si̇̄sū ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni̇́ ʻi he Sāpaté, na‘e fakatangaʻi ia ‘e he kau Siú. 17Ka naʻe folofola ‘a Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟Ko ‘eku Tamai̇́, ‘oku ngāue ma‘u ai pē ia ʻo aʻu mai ki he taimi ni, pea ko au foki, kuo pau ke u ngāue ai pē mo au.”
18Koeʻuhi̇̄ ko e ngaahi meʻa ko iā, naʻe fakautuutu ai pē ʻa e loto ‘o e kau Siú ke tāmate‘i ‘a Sīsuú, he na‘e ‘ikai ngata pē heʻene maumau‘i ʻa e Sāpaté, ka naʻá ne toe lau foki ʻa e ‘Otuá ko ʻene Tamai̇́ ia, ‘o ne fakatatau ai ia ki he ‘Otuá.
Ko e Mafai ‘o e ‘Aló
19Ko ia, naʻe tali ʻe Si̇̄sū kiate kinautolu, ʻo pehē: ‟Ko hono mo‘oni̇́ ʻeni ‘oku ou tala kiate kimoutolú, ‘oku ‘ikai lava ʻa e ʻAló ‘o fai ha meʻa ʻe taha ‘iate ia pē, ʻokapau ‘oku ʻikai te ne mamata ‘oku fai ‘e heʻene Tamai̇́ ʻa e meʻa tatau, he ko e ngaahi meʻa ʻoku fai ʻe he Tamai̇́, ʻoku fai foki mo ia ʻe he ʻAló. 20He ‘oku ‘ofa ʻa e Tamai̇́ ki he ʻAló, pea kuó ne fakahā kiate ia ʻene me‘a kotoa pē ʻokú ne fai. ʻIo, te mou ʻohovale foki, he te ne fakahā kiate ia mo ha ngaahi me‘a lalahi ange. 21He hangē ʻe fakatoetu‘u ‘e he‘eku Tamai̇́ ʻa e faʻahinga kuo maté, mo ngaohi kinautolu ke toe moʻui. Pehē foki ʻe foaki moʻui ʻe he ʻAló ki he kakai ‘okú ne loto ke ngaohi ke moʻui̇́.
22He ʻoku ‘ikai ke fakamāau‘i ‘e he‘eku Tamai̇́ ha taha, ka kuó ne tuku ki he ʻAló ke ne fakamaaua ʻa e kakai kotoa pē. 23Koeʻuhi̇̄ ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻAló foki ʻo hangē tofu pē ko hono fakalāngilangiʻi ʻo e Tamai̇́. Ka ai ha taha ‘oku ‘ikai ke ne fakalāngilangi‘i ʻa e ʻAló, ʻoku ‘ikai foki ke ne fakalāngilangi‘i ʻa e Tamai̇́, ʻa ē naʻá ne fekau mai ʻa e ʻAló.
24Ko hono moʻoni̇́ ʻeni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ka ai ha taha ʻe fanongo ki heʻeku ngaahi leá, pea tui ki he Toko Taha naʻá ne fekau mai aú, ‘okú ne ma‘u ʻa e mo‘ui ta‘engatá, pea ʻe ʻikai ke toe fakamāauʻi ia, he kuó ne ‘osi hiki mei he maté ki he mo‘ui. 25Ko hono moʻoni̇́ ʻeni ʻoku ou tala kiate kimoutolú, ‘oku vave mai ha ʻaho, ʻa ʻeni kuo kamatá, ʻa ia ʻe ongona ai ʻe he kau pekiá ʻa e leʻo ‘o e ʻAlo ʻo e ‘Otuá, pea ko kinautolu te nau fanongo ki hono le‘ó, te nau toe mo‘ui. 26He hangē ʻoku nofoʻia ʻa e Tamai̇́ ʻe he moʻui̇́ ʻiate ia pē, pehē foki kuó ne ʻange ki he ʻAló ke ne moʻui ʻiate ia pē. 27Pea kuó ne fakamafai‘i ʻa e ʻAló ke fai fakamāau, he ko ia ia ʻa e Foha ʻo e Tangatá.
28ʻOua naʻa mou ‘ohovale ʻi he meʻa ko iā, he ʻoku vavé ni mai ha taimi, ʻa ia ko e faʻahinga kotoa pē ʻi fonualoto, te nau fanongo ki hono leʻó. 29Peá te nau hūmai mei fa‘itoka: Ko e faʻahinga na‘e failelei̇́, ki he toetuʻu ke moʻui̇́, ka ko e faʻahinga na‘e faikovi̇́, ki he toetuʻu ke fakamalaʻiaʻi̇́.
30‘Oku ‘ikai lava ke u fai ʻe au ha me‘a ‘e taha, ‘iate au pē. ʻOkú ou fai fakamāau pē ‘o fakatatau ki he me‘a ʻoku ou fanongo ki ai̇́, ka ko ‘eku fai fakamāaú ʻoku totonu, he ‘oku ‘ikai te u fai ki hoku lotó, ka ko e finangalo ‘o e Toko Taha naʻá ne fekau mai aú.
31Kapau te u fakamoʻoni pē ʻe au kiate au, ‘e ʻikai falalaʻanga ʻeku fakamoʻoni ʻaʻakú. 32Ka ‘oku ʻi ai ha taha ‘okú ne fakamoʻoni ʻo kau kiate au, pea ‘oku ou ‘ilo ko ʻene fakamoʻoni ʻaʻana ʻo kau kiate aú, ʻoku falalaʻanga. 33Naʻa mou fekau atu ke faka‘eke‘eke ʻa Sione, pea kuó ne fakahā atu ʻa e moʻoní. 34ʻOku ‘ikai ke pehē: ʻoku ou falala ki he fakamoʻoni ‘a ha taha, ka ‘oku ou talaatu ʻa e ngaahi meʻá ni, koeʻuhi̇̄ ke fakamo‘ui kimoutolu. 35Ko e toko taha ko iā ko e maama na‘e tutu pea ulo atu. Pea na‘a mou fiefia ʻi hono maamá, ʻi ha ngaahi taimi. 36Ka ‘oku ‘i ai ʻeku fakamo‘oni ʻaʻaku ‘oku mahulu hake ʻia Sione. He ko e ngaahi ngāue kuo tuku mai ‘e he Tamai̇́ ke u fakakakató, ʻa e ngaahi meʻa pē ko ʻeni ʻoku ou lolotonga fai̇́, ko e fakamo‘oni ia ʻo kau kiate au, ki hono fekau mai au ʻe he Tamai̇́.
37Pea ko e Tamaí, ‘a ē naʻá ne fekau mai aú, ko ia ia ʻoku fakamoʻoni ʻo kau kiate aú. Ka kuo te‘eki te mou ongona hono le‘ó pē mamata tonu ki hono fofongá. 38Pea ‘oku ‘ikai foki ke mou maʻu ʻene folofolá ke nofomaʻu ‘i homou lotó, he ko e Toko Taha kuó ne fekau mai̇́, ko ʻeni ia ʻoku ʻikai te mou tui kimoutolu ki ai. 39‘Oku mou fakatotolo ki he Tohitapú, he ‘oku mou fakakaukau ʻe tuʻunga ai hoʻomou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, pea ko e ngaahi tohi ia ʻoku fakamoʻoni ʻo kau kiate aú. 40Ka ‘oku ‘ikai te mou loto ke haʻu kiate au, ke mou maʻu ai ʻa e mo‘ui ta‘engatá.
41‘Oku ‘ikai te u tali ʻa e fakalāngilangi ʻoku fai mai ʻe ha taha. 42He ‘oku ou ‘ilo‘i lelei kimoutolu, pea ‘oku ‘ikai te mou maʻu ʻiate kimoutolu ʻa e ʻofa ki he ‘Otuá. 43Ko au ʻeni kuo u haʻu ʻi he huafa ʻo ʻeku Tamai̇́, pea kuo ʻikai te mou tali au. Ka ʻoka ha‘u ha taha kehe ʻi hono hingoa pē ‘o‘ona, te mou tali ʻa e taha ko iā. 44Ka ‘e lava fēfē ke mou tui, lolotonga iá ‘oku mou manako ke fefakalāngilangi ʻaki fakaekimoutolu pē, kae ʻikai te mou kumi atu ki he lāngilangi ‘oku maʻu mei he ʻOtuá Toko Taha pē.
45‘Oua te mou fakakaukau ko au te u talatalaaki‘i kimoutolu ki he Tamai̇́ he ko Mōsese, ‘a ē ‘oku tu‘unga ki ai ho‘omou ʻamanaki̇́, ko ia ia te ne talatalaakiʻi kimoutolú. 46He kapau na‘a mou tui kia Mōsese, te mou tui foki kiate au. He na‘e tohi ‘a Mōsesé, ʻo kau kiate au. 47Ka koeʻuhi̇̄ ʻoku ʻikai te mou tui ki he ngaahi me‘a naʻá ne hikitohi̇́, ʻe anga fēfē ai haʻamou tui mai ki heʻeku ngaahi leá?”

Избрани в момента:

Sione 5: TCNT

Маркирай стих

Споделяне

Копиране

None

Искате ли вашите акценти да бъдат запазени на всички ваши устройства? Регистрирайте се или влезте