Лого на YouVersion
Иконка за търсене

Luke 12

12
Ko e Ngaahi Fakatokanga
(Mātiu 10:26,27)
1Pea ʻi he taimi ko iā, naʻe feta‘ota‘omi mai ha fuʻu kakai ‘e lauiafe kia Sīsū, pea iku ai ‘o nau tāmoloki hanau ni‘ihi. Pea kamata lea ʻa Sīsū, ʻo ne fuofua fai ki heʻene kau akó: ‟Mou tokanga naʻa mou tō ki he faʻahinga akonaki hala ʻa e kau Fālesi̇́, ʻa ia ‘oku nau takihēeʻi ʻaki ʻa e kakai̇́.
2He ko e meʻa kotoa pē kuo fufū, ‘e fakaeʻa. Pea ko e meʻa fakapulipuli kotoa pē, ‘e ʻiloʻi. 3Ka ai ha meʻa te mou lea ʻaki he fakapo‘uli̇́, ‘e fanongonongo atu ia ʻi heʻene ʻaho haké. Peá ka ai ha meʻa te mou fanafana ʻaki ʻi ha loki kuo tātāpuni, ‘e kailangaki‘i atu ia mei he tuʻafale.
Ko e Toko taha ke Mou Manavahē ki Ai
(Mātiu 10:28-31)
4Pea ʻoku ou tala kiate kimoutolu si‘oku ngaahi kaungāmeʻa, ‘oua te mou manavahē ki he kakai ʻoku nau tāmate‘i ʻa e sinó, pea ko e ngata‘anga pē ia ‘o e meʻa te nau ala fai kiate kimoutolú. 5Ka u fakahā atu ʻa e Toko Taha totonu ke mou manavahē ki ai̇́: Mou manavahē kiate Ia, ‘okú naʻe malava ke to‘o ho‘omou mo‘ui̇́, pea ʻokú ne toe mafai foki ke li̇̄ kimoutolu ki Heli. ‘ʻio, ‘oku ou tala fakamātoato kiate kimoutolu, mou manavahē kiate Ia!
6ʻIkai ko e mahuʻinga ʻo ha fanga ki‘i manupuna iiki ‘e nimá, ko ha sēniti pē ʻe ua? Kaneongo ia, ‘e ‘ikai mangalo ʻi he ‘Otuá, ha taha ‘iate kinautolu. 7ʻIo, naʻa mo homou ngaahi tu‘oni lou‘ulú, kuo ‘osi lau fakalāutelau ‘e he ‘Otuá. Ko ia, ‘oua te mou manavahē! He ‘oku mou mahu‘inga ange kimoutolu, ʻi ha fanga kiʻi manupuna tokolahi.
Ko e Fakamo‘oni Kia Kalaisi
(Mātiu 10:32,33; 12:32; 10:19,20)
8Pea ʻoku ou talaatu kiate kimoutolu, ka ʻi ai ha taha te ne fakahā ki he kakai kotoa ʻene kau mo aú, ‘e fakahā foki ‘e he Foha ‘o e Tangatá ki he kau ʻāngelo ʻa e ‘Otuá, ʻene kau mo e toko taha ko iā. 9Pea ko ia te ne fakafisingaʻi au ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa, ʻe fakafisinga foki ‘e he Foha ‘o e Tangatá, ʻi he ʻao ʻo e kau ʻāngelo ‘o e ‘Otuá, ʻa ʻene kau mo iá. 10Pea ʻe ala fakamolemole‘i pē ha taha ‘e lau kovi ki he Foha ‘o e Tangatá. Ka ‘oka ai ha taha ‘e lau kovi ki he Laumālie Mā‘oni‘oni̇́, ʻe ʻikai ala fakamolemoleʻi ia. 11Peá ka naú ka ‘ave kimoutolu ‘o fakamāau‘i ʻi he fakamāu‘anga ‘o honau ngaahi Siasi̇́, pea mo honau kau taki̇́ pea mo e kau maʻumafai̇́, ‘oua te mou hohaʻa pē ʻe anga fēfē pea ko e hā ha‘amou fakamatala ‘e fai̇́. 12He ‘e fakahā atu ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oni̇́, ʻi he taimi pē ko iā, ʻa e meʻa ke mou lea‘aki̇́.”
Ko ha Tangata Tu‘umālie Na‘e Fakavalevale
13Pea kole ange kia Si̇̄sū ha toko taha mei̇́ he fuʻu kakai̇́: ‟Tangata‘eiki, ke ke lea ange muʻa ki hoku tokouá ke ne tuku mai ha ku ʻinasi he koloa tukufakaholo ʻa e fāmili̇́.”
14Ka naʻe talaange ‘e Si̇̄sū kiate ia: ‟Tangata, ko hai naʻá ne fakamafai‘i au ke u fakamaau ʻo fakatonutonu hoʻomou koloa tukufakaholó?”
15Pea toki pehēange ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟Mou tokanga ʻo vakavakai ke maluʻi kimoutolu mei̇́ he faʻahinga kehekehe ʻo e mānumānú! He ‘oku ‘ikai makatuʻunga ʻa e mahuʻinga hoʻo moʻui̇́, ko e lahi hoʻo koloá.”
16Pea fai atu ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu ʻa e talanoa fakatātā ko eni̇́, ʻo pehē: ‟Lau tokua na‘e ʻi ai ha tangata tu‘umālie, na‘e fualelei ‘aupito ʻene ngoué. 17Pea faifai pea naʻe pehē ʻi hono lotó, ‛Ko e hā nai ʻeku meʻa ‘e fai̇́? Ko ʻeku tukuʻanga koloá ‘oku fu‘u si‘isi‘i ʻo ʻikai ke kei hao ki ai ʻeku ngoué.’
18Pea naʻe toki pehē: ‘Ko e meʻa ʻeni te u fai̇́. Te u holoki hoku ki‘i tukuʻanga koloa ko eni̇́, ka u toe langa ha ‘ū fale tukuʻanga koloa ‘oku lalahi angé, ke hao ki ai ʻa e fua ʻeku ngoué mo ʻeku ‘ū koloa kehé. 19Peá te u toki pehē leva ki hoku lotó, ‛Ko ʻena kuó ke tokonaki ma‘au ha ngaahi meʻa lelei ‘o fe‘unga mo ha ngaahi ta‘u lahi. Mālōlō ā. Kai mo inu, mo ke fakafiefia!’
20Ka na‘e folofola ange kiate ia ʻa e ‘Otuá, ‘He toki vale matolu! Ko e poó ni pē, te u tala kiate koe ke tukumai hoʻo moʻui̇́. Pea ko hai leva te ne ma‘u ho ngaahi fu‘u fale tukuʻanga koloá?”
21‟ʻE pehē tofu pē ʻa e meʻa ia ‘e hoko ki he kakai ‘oku nau tānaki koloa pē ma‘anautolú, ka ‘oku ʻikai te nau koloaʻia ʻi he ʻafio mai ʻa e ‘Otuá.”
Ko e Loto Mo‘uá
(Mātiu 6:25-34)
22Pea toki pehēange ‘e Si̇̄sū ki heʻene kau akó: ‟Ko ia, ‘oku ou talaatu kiate kimoutolu, ‘oua te mou lotomo‘ua ki he anga ho‘omou moʻui̇́, pē ko e hā ha meʻa ke mou kai, pea mo homou sinó, pē ko e hā ha meʻa ke mou vala! 23He ‘oku mahuʻinga ange ʻa e mo‘ui̇́ ʻi he me‘atokoni̇́, pea mahuʻinga ange ʻa e sinó ʻi he valá. 24Mou sio ki he fanga lēveni̇́! ‘Oku ‘ikai ke nau tōta‘u, pē ututa‘u. Pea ‘oku ‘ikai hanau peito pē tukuʻanga koloa. Ka ‘oku fafanga kinautolu ‘e he ‘Otuá. ʻIkai ʻoku mou mahu‘inga lahi ange kimoutolu ʻi he fanga manupuna kotoa pē?
25Kohai ʻiate kimoutolu te ne lava ke toe fakalōloa atu ʻene mo‘ui̇́ ʻaki ha foʻi houa, koe‘uhi̇̄ ko ʻene lotomo‘ua ki ai̇́? 26Pea kapau leva ‘e ‘ikai te mou lava ha ki‘i meʻa si‘isi‘i pehē: ko e hā ‘oku mou lotomo‘ua ai ki he ngaahi meʻa kehé?
27Vakai ki he tupu faka‘ofo‘ofa ‘o e ngaahi ʻakau kakalá! ʻOku ʻikai te nau lālanga pē tuitui. Ka ‘oku ou tala kiate kimoutolu, naʻá mo e tu‘i ko Solomoné, ʻi he kotoa hono ngaahi nāunau, naʻe ʻikai faka‘ofo‘ofa ia ‘o hangē ko e ngaahi ʻakau kakala ko eni̇́. 28Pea kapau ʻoku pehē ʻa hono fakateunga ‘e he ‘Otuá ʻa e ʻakau kakala ʻo e vaotaá, ʻa ia ‘oku matala pē he ʻahó ni, kae laku ki he afi̇́ ʻapongipongi, huanoa ʻa e mahulu atu ʻene fakateunga kimoutolú, ʻa kimoutolu ʻa e kau tui vaivai!
29Ko ia, ‘oua te mou feinga holo ke ma‘u ha meʻa ke mou kai pē ha meʻa ke mou inu, pea ʻoua foki te mou lotomoʻua ki ai̇́. 30He ko e ngaahi meʻa ko iā ‘oku feinga ki ai ʻa e kakai ta‘elotú. Ka ‘oku ʻafioʻi pē ‘e ho‘omou Tamai̇́, ‘oku mou fiemaʻu ʻa e ngaahi meʻa ko iā. 31Ka mou fakamuʻomuʻa ʻi hoʻomou moʻui̇́ ʻa e kumi ki hono Puleʻangá, pea ‘e ‘oatu ma‘amoutolu foki ʻa e ngaahi meʻa kātoa ko iā.
Ko e Koloa Fakalangí
(Mātiu 6:19-21)
32Si‘i fanga sipi toko siʻi, ‘oua te mou manavahē, he kuo finangalo lelei ‘e ho‘omou Tamai̇́ ke foaki atu ma‘amoutolu ʻa hono Pule‘angá. 33Mou fakatau atu leva ʻa e meʻa kotoa ‘oku mou ma‘ú, pea foaki maʻae masivá ʻa e pa‘anga ‘e ma‘u mei ai̇́. Kumi maʻa moutolu ha kato pa‘anga ‘e ‘ikai popo, tānaki koloa ʻi he Langi̇́, ʻa ia ʻe ʻikai ʻauhá, pea malu foki mei he kau kaihaʻá, mo hao mei hono kai ʻe he ʻinisēkité. 34He ko e feitu‘u ‘oku ʻi ai ho‘omou koloá, ‘e nofo pē ki ai foki mo homou lotó.
Ko e Tamaio‘eiki Faitotonú
(Mātiu 24:45-51)
35Mou nofo kuo ʻosi mateuteu ma‘u pē, pea ʻai ke ulo ma‘u ai pē ho‘omou māamá; 36ʻO mou hangē ha kau tamaio‘eiki ‘oku nofo ʻaki tali ki he foki mai honau ʻeiki̇́ mei ha kātoanga mali, koeʻuhi̇̄ ʻoka naʻe ka aʻu mai ʻo tukituki ʻi he matapaá, pea ʻoku nau fakaava leva kiate ia. 37ʻE monū‘ia ha kau tamaio‘eiki pehē: ʻa ia, ‘oka foki mai honau ʻeiki̇́ ‘o ʻilo, ʻoku nau kei ʻā ʻo talitali atu. Ko hono moʻoni̇́ ʻeni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻe ʻai ʻe he ʻeiki̇́ hano teunga fakasevāniti̇, pea te ne fakanofonofo kinautolu ki he tēpilé, ka naʻe toki nofo atu ʻo tauhi kinautolu. 38Peá neongo pē ʻe foki mai honau ʻeiki̇́ ʻi he tuʻuʻapoó pē ko e tolu hengihengi̇́ ʻo ne ʻilo ʻoku nau mateuteu atu, ko e toki kau tamaioʻeiki monūʻia moʻoni ʻakinautolu.
39Pea ʻoku mou ʻiloʻi ʻa e meʻa ni: Kapau ʻe ʻilo ʻe he tangata ʻo e ʻapi̇́ ʻa e taimi ʻe haʻu ai ʻa e kaihaʻá, ʻe ʻikai te ne tuku ke hae hono falé. 40Pehē foki mo kimoutolu, ke mou mateuteu ma‘u pē, he ‘e hokomai ʻa e Foha ‘o e Tangatá ʻi ha taimi ʻe ʻikai te mou mateuteu ki ai.”
41Pea fehu‘i ange ‘e Pita: ‟ʻEiki, ko ho‘o lea peheé, ko ho‘o ‘uhinga mai pē kiate kimautolu, pē ʻoku kau ki ai mo e kakai kotoa pē?”
42Pea pehēange ‘e Sīsuú: ‟Ko hai ʻa e tamaioʻeiki faitotonu mo fakapotopoto, ʻa ia ‘e fili ‘e hono ʻeiki̇́ ke ne tufotufa ʻa e me‘atokoni ʻa ʻene kau ngāué, ‘oka hokosia ʻa e taimi ma‘u me‘atokoni̇́? 43ʻE monūʻia ʻa e tamaio‘eiki ko iā ‘oka foki mai hono pulé, ʻo ʻilo ‘okú naʻe kei fai atu pē hono fatongiá. 44ʻio, ‘oku ou tala mo‘oni atu, ‘e hanga ‘e hono ʻeiki̇́ ‘o tuku atu kotoa ʻene koloá kiate ia, ke ne pule ki ai.
45Ka ʻokapau ‘e fakakaukau ʻa e tamaio‘eiki ko iā, ʻi hono loto, ʻo ne pehē: ‘Oku tuai mai hoku ʻeiki̇́, pea kamata ke ne tā ʻa e kau tamaioʻeiki̇́ mo e kau kaunangá, mo moʻui faʻa kai, faʻa inu, mo faʻa konā; 46Pea ‘e toki hokomai ʻa e ʻeiki ʻo e tamaioʻeiki ko iā, ʻi ha ʻaho ʻe ʻikai te ne ʻamanaki ki ai, mo ha houa ʻe ʻikai te ne ʻilo ki ai, pea te ne fahifahi ia, ‘o laku atu ki tuʻa ki he feituʻu ʻo e kau taʻe lotú.
47Peá ka ʻi ai ha tamaio‘eiki ‘okú naʻe ʻilo ki he finangalo ʻo ʻene ʻeiki̇́, kae ʻikai te ne mateuteu ki ai, pea ‘ikai ke ne fie fai ki he finangalo ʻo e ʻeiki̇́, ‘e taa‘i lahi ia. 48Ka ‘oka ʻi ai ha tamaio‘eiki ‘oku ‘ikai ke ne ʻilo ʻa e finangalo ʻo hono ʻeiki̇́, ʻo ne fai ai ha meʻa ‘oku taau ke tautea ai ia, pea ‘e tautea‘i ia ʻaki ha ngaahi tā si‘isi‘i pē. He ko ia kuo foaki ki ai ha meʻa lahi̇́, ‘e lahi foki mo e meʻa ‘e ʻeke meiate iá. Pea ko ia kuo foaki ki ai ha meʻa lahi angé, ‘e lahi ange ʻa e meʻa ‘e tonu ke maʻu meiate iá.
Ko e Fepaki mo e Faingataʻá
(Mātiu 10:34-36)
49Naʻá ku ha‘u ki māmani̇́ ke fakaʻuha hifo ki ai ha afi. Pea pehēange mai kuo ‘osi vela ia!
50Ka ʻoku ʻi ai ʻa e papitaiso‘anga ke u papitaiso ai, pea ko ia ʻoku ou fakamaʻumaʻu pē, kae‘oua kuo lava ia.
51‘Oku mou pehē koā naʻá ku ha‘u ki māmani̇́ ke fakatupu ha melinó? ʻOkú ou tala kiate kimoutolu, naʻe ʻikai. Naʻá ku ha‘ú, ke māvahevahe ʻa māmani. 52He ka ʻi ai ha fāmili ‘oku toko nima, pea ‘e faʻahi ua ia. ‘E fakafepaki ʻa e toko tolu ki he toko ua, pea fakafepaki ʻa e toko ua ki he toko tolu. 53Te nau fakafaʻafaʻahi; ʻa e tamai mo hono foha, pea mo e foha mo ʻene tamai, ʻa e fa‘ē mo ʻene fānau fefine, mo e fānau fefine mo ʻenau faʻē, ʻa e faʻē mo e mali ʻo ʻene tama tangatá, ʻa e ʻōfefine-mali, mo e fāʻe ʻa hono mali̇́.”
Ko e ʻiloʻi ʻa e Ngaahi ʻAhó
(Mātiu 16:2-3)
54Pea toe pehē ‘e Si̇̄sū ki he fuʻu kakai̇́: ‟Ka mou ka sio ki ha konga ʻao ʻoku ʻalu hake mei he hihifó pea ʻoku mou pehē leva, ‘E ‘uha, pea ‘oku ‘uha. 55Peá ka angi ʻa e matangi̇́ mei he tongá, pea ʻoku mou tala leva, ‘E ʻafu, pea ‘oku ʻafu. 56He toki kau lotuloi! ʻOku mou lava kimoutolu ʻo fakaʻuhingaʻi ʻa e anga ʻo e tuʻu ʻa e ʻataá mo e ʻātakai, ka ko e hā ʻoku ʻikai te mou lava ai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he kuonga ko ʻeni̇́?
Fakalelei mo ho Filí
(Mātiu 5:25,26)
57Pea ko e hā ‘oku ‘ikai ke mou fei mo fakapapau‘i ai ʻa e meʻa ‘oku totonu ke mou fai̇́? 58He kuo ʻosi fakaʻilo pea ʻoku lolotonga ʻave koe ki he fakamaauʻangá. Fai ho tūkuingatá ke ke fakalelei mo ho fili̇́ lolotonga ‘oku te‘eki ke fai ʻa e hopó. He ka ‘ikai, te ne taki atu koe ki he fakamāaú, pea ‘e tuku atu koe ‘e he fakamāaú ki he kau polisi̇́. Pea ‘e fakahū pili̇̄sone koe ʻe he polisi̇́. 59ʻOkú ou talaatu, he‘ikai te ke ʻatā mai kae‘oua kuó ke totongi ʻa e kihiʻi sēniti kotoa pē ki ho moʻuá.”

Избрани в момента:

Luke 12: TCNT

Маркирай стих

Споделяне

Копиране

None

Искате ли вашите акценти да бъдат запазени на всички ваши устройства? Регистрирайте се или влезте