Лого на YouVersion
Иконка за търсене

Luke 6

6
Ko e Fehu‘i kau ki he Sāpaté
(Mātiu 12:1-8; Ma‘ake 2:23-28)
1Pea ʻi ha ʻaho Sāpate ‘e taha, naʻe fou atu ʻa Si̇̄sū mo ʻene kau akó ʻi ha ngoueʻanga uite, pea kamata toli uite ai ʻa e kau akó ʻo milihi ke matoʻo e nge‘esi̇́, ka nau kai ʻa e ngaahi fo‘i uité.
2Pea pehēange ‘e he kau Fālesi̇́ ki he kau ako ʻa Sīsuú: ‟Ko e hā ‘oku mou toli uite ai he Sāpaté? ‘Oku ʻikai ngofua he Laó ho‘omou meʻa ‘oku fai̇́!”
3Pea pehēange ‘e Si̇̄sū ki he kau Fālesi̇́: ‟Naʻe ʻikai koā te mou lau ʻa e talanoa he Tohitapú ki he meʻa na‘e fai ‘e Tēvita, he ʻaho na‘e fiekaia ai mo ʻene kau tangatá? 4He naʻá ne hū ki he fale ʻo e ‘Otuá pea ne to‘o ʻa e ngaahi fo‘i mā fakatāpui ʻo kai, ʻa ē ko e kau taula‘eiki̇́ pē naʻe ngofua ke nau kai̇́. Pea naʻá ne ʻange foki ʻo kai ai mo ʻene kau tangatá.”
5Pea toki folofola ʻa Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟Naʻa mo e Sāpaté, ‘oku ʻeiki ki ai foki, ʻa e Foha ʻo e Tangatá.”
Ko e Fakamo‘ui ‘e Si̇̄sū ha Tangata Nima Mamatea
(Mātiu 12:9-14; Ma‘ake 3:1-6)
6Pea ʻoku pehē: ʻi ha Sāpate ʻe taha, naʻe hū atu ʻa Si̇̄sū ʻo faiako ʻi he falelotu ʻo e kakai Siú ‘oku lolotonga ʻi ai ha tangata na‘e mamatea hono nima to‘omata‘ú. 7Pea na‘e siofi ʻa Si̇̄sū ‘e he kau Fālesi̇́ mo e kau faiako Lao ʻa Mōsesé pē te ne fakamo‘ui ʻa e tangatá, koeʻuhi̇̄ ke nau ma‘u ai ha meʻa ke faka‘ilo ʻaki ʻa Si̇̄sū.
8Ka na‘e ʻilo ‘e Si̇̄sū ʻa e anga ʻenau fakakaukaú, pea naʻe fekau ki he tangata naʻe mate hono nimá: ‟Tu‘u ki ‘olunga ke lava ʻa e kakai kotoa pē ʻo sio kiate koe.” Pea tu‘u hake ʻa e tangatá. 9Pea pehēange ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟Ko ʻeku fehuʻi atu kiate kimoutolú, ko e fē ʻa e meʻa ʻe ngofua he Sāpaté; ke fai ai ha ngāue lelei, pē ko ha ngāue kovi? Ke fakamoʻui pē ke faka‘auha?”
10Pea sio takai ʻa Si̇̄sū kiate kinautolu hono kotoa, pea naʻe toki pehēange ki he tangatá: ‟‘Ai atu ho nimá ʻo fakahangatonu!” Pea naʻe ‘ai atu, pea tā kuo mo‘ui ia.
11Pea ‘ita ‘aupito ai ʻa e kau faiako Lao ʻa Mōsesé mo e kau Fālesi̇́, ʻo nau kamata ke talanoaʻi fakaekinautolu, ki ha meʻa te nau fai kia Si̇̄sū
Ko e Fili ‘e Si̇̄sū ʻene Kau ʻApositolo ‘e Toko Hongofulu mā Ua
(Mātiu 10:1-4; Ma‘ake 3:13-19)
12Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho ko iā, naʻe ʻalu hake ʻa Si̇̄sū ki ha funga mo‘unga ke fai ʻene lotu lilo, pea naʻe lotu ai pē ʻo aʻu ki he maʻa ʻa e ʻahó. 13Pea ʻi he pongipongi haké, naʻá ne ui mai leva ʻene kau akó ke nau kātoa mai, pea naʻe toki fili ʻa e toko hongofulumāua, ʻa ia naʻá ne lau ko ʻene kau ʻApositolo. 14Ko Saimone, ʻa ia naʻá ne toe fakahingoa ko Pitá pea mo hono tehiná, ko ʻAnitelū, ko Sēmisi, Sione, Filipe, Pātolomiu; 15Ko Mātiu, Tōmasi, pea mo Sēmisi ko e foha ʻo ʻAlefiusi̇́, mo Saimone, ʻa ē naʻe ui ko e Mamahi‘i Fonuá; 16Ko Siutasi foha ʻo Sēmisi̇́, pea mo Siutasi ʻIisikāliote, ʻa ē naʻá ne lavaki‘i ʻa Sīsuú.
Ko e Faiako, mo e Malanga, mo e Fai Fakamo‘ui ʻa Si̇̄suú
(Mātiu 4:23-25)
17Pea toki hifo ʻa Si̇̄sū mo ʻene kau akó mei he funga mo‘ungá, ʻo nau tuʻu ʻi ha feitu‘u tokalelei. Pea na‘e fakafetaulaki mai ai kia Si̇̄sū ha tokolahi ʻo ʻene kau akó, mo ha fuʻu kakai tokolahi mei Siutea kātoa, mo Selusalema, mo e ngaahi kolo matātahi ʻo Taia mo Saitoni̇́. 18Ko e faʻahingá ni, naʻe omi̇ ke fanongo kia Si̇̄sū mo fakamo‘ui ai honau ngaahi alanga mahaki̇́. Pea ko e faʻahinga kotoa na‘e faingataʻaʻia ʻi ha ivi fakatēvolo, naʻá ne fakamo‘ui.
19Pea na‘e feinga ʻa e kakai kotoa ke pā kia Si̇̄sū, he na‘e ʻalu atu maʻu pē meiate ia ha ivi naʻá ne fakamoʻui honau ngaahi alanga mahaki̇́.
Ko e Ngaahi Monū mo e Ngaahi Faingataʻá
(Mātiu 5:1-12)
20Pea hanga hake ʻa Si̇̄sū ʻo ne siofia ʻene kau akó, ʻo ne folofola kiate kinautolu, ʻo pehē: ‟‘Oku monūʻia ʻa kimoutolu ‘oku masivá. He te mou maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.
21‘Oku monūʻia ʻa kimoutolu ‘oku fiekaiá he maama ko eni̇́, he ‘e fakamākona kimoutolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku monūʻia ʻa kimoutolu ‘oku tangi he maama ko eni̇́. He ʻe fakafiefiaʻi kimoutolu.
22‘Oku moniūʻia ʻa kimoutolu ‘oka fehi‘anekinaʻi kimoutolu ʻe he kakai̇́ mo nau fakamama‘o meiate kimoutolu, ʻo lauʻikoviʻi mo taʻetokaʻi homou hingoá, hangē ha taha faikovi̇́, koeʻuhi̇̄ pē ko ho‘omou kau mo e Foha ʻo e Tangatá!
23Mou fiefia mo hākailangitau, he ‘e lahi ai homou fakapaleʻi ʻi Langi̇. He naʻe pehē tofu pē ʻa e meʻa naʻe fai ʻe heʻenau ngaahi kui̇́, ki he kau palōfitá.
24Ka ʻoku malaʻia ʻa kimoutolu ‘oku tu‘umālié,
he kuo kakato ai,
hoʻomou maʻu fiemālié.
25ʻOku malaʻia ʻa kimoutolu ʻa e kakai kuo mākona he maama ko eni̇́,
he te mou fiekaia.
ʻOku malaʻia ʻa kimoutolu ʻoku fiefia ʻi he maama ko eni̇́,
he te mou fetāngihi mo mamahiʻia lahi.
26ʻOku malaʻia ʻa kimoutolu ‘oka lea lelei atu ʻa e kakai kotoa pē: He na‘e pehē tofu pē ʻa e fai ʻenau ngaahi kui̇́ ki he kau palōfita loi̇́ he kuohili̇́.
Ko e ‘Ofa ki Hoto Filí
(Mātiu 5:38-48; 7:12a)
27Ka ko ʻeku akonaki ʻeni kiate kimoutolu kotoa ʻoku fakaongo mai kiate aú: ‘Ofa ki homou ngaahi fili̇́, pea fai lelei ki he kakai kotoa pē ‘oku nau fehiʻa mai kiate kimoutolú. 28Mou kole ha tāpuaki maʻa e taha ‘e kape mai kiate kimoutolu, pea mou lotua ʻa e kakai kotoa pē te nau ngaohikovi‘i kimoutolú.
29Ka paa‘i ‘e ha taha ho kouʻahe ko eé, pea tuku ke ne paa‘i foki mo ho kouʻahe ʻe tahá. Peá ka holi ha taha ke fa‘oa ho koté, pea tuku ke ne ‘ave mo ho soté.
30Foaki ki ha taha pē ‘e kole atu kiate koe, pea ‘oua te ke holi ke fakafoki atu ha meʻa na‘e kole ‘e ha taha meiate koe. 31Fai ki he kakai kehé ʻa e meʻa tatau ‘okú ke loto ke nau fai kiate koé. 32He kapau te ke ‘ofa pē ki ha taha ‘oku ‘ofa atu kiate koe, ko e hā ha lelei te ke maʻu ai̇́? Naʻa mo e kau faikovi̇́ foki ‘oku nau ‘ofa ki he faʻahinga ‘oku ‘ofa kiate kinautolú! 33Pea kapau te ke failelei pē ki ha taha ʻoku failelei mai kiate koe, ko e hā ha lelei te ke maʻu ai? Naʻa mo e kau faikovi̇́ foki ‘oku nau failelei pē ki he faʻahinga ‘oku failelei mai kiate kinautolú! 34Pea kapau te ke toki fie nō atu pē hoʻo pa‘angá ki ha taha ‘oku mahino te ne toe totongi fakafoki atú, ko e hā ha lelei te ke maʻu ai̇́? Naʻa mo e kau faikovi̇́ foki ‘oku nau tuku ke nō atu ʻenau pa‘angá, ki he kau faikovi̇́, ʻi he mahino te nau toe ma‘u mai kotoa!
35Ka mou ‘ofaʻi ʻe kimoutolu homou ngaahi fili̇́, mo failelei kiate kinautolu, pea mou tali ʻa e ngaahi kole nō ‘oku fai atú, ʻo ‘oua ‘e hohaʻa homou lotó pē ‘e toe fakafoki atu. He ‘e fakapale‘i lahi ai kimoutolu, pea te mou toki hoko ai ko e fānau mo‘oni ʻa e ‘Otua ʻo Langi̇́, he ‘oku ‘ofa ʻa e ‘Otuá foki ki he kakai mo‘ui ta‘ehounga mo faikovi̇́. 36Mou faimanava‘ofa ki he kakai kehé, ʻo hangē tofu pē ko e faimanava‘ofa ho‘omou Tamai̇́ kiate kimoutolú.”
Ko e Fakamāu‘i Hoto Kāinga
(Mātiu 7:1-5)
37‟Pea ʻoua ‘e fakamāau‘i ʻa e kakai̇́, pea ‘e ʻikai fakamāau‘i kimoutolu. Pea ʻoua ʻe fakahalaiaʻi ʻa e kakai̇́ pea ʻe ʻikai fakahalaiaʻi kimoutolu. Mou fakamolemole‘i ʻa e kakai̇́ pea ʻe fakamolemole‘i kimoutolu foki. 38Faʻa foaki ki he kakai̇́, pea ‘e faʻa foaki atu kiate kimoutolu. ‘ʻIo, ‘e foki atu hoʻo meʻaʻofá ko ha fuʻu tāpuaki, pea te ke fiu hono lolo hifo, mo toutou lulu ke hao, pea ‘e aʻu ai pē ʻo toe mahua atu ʻa e lelei̇́ ki ho fungá. He ko e fua naʻe faiʻaki hoʻo foaki̇́ ko ia pē ʻe fuaʻaki atu kiate koe ho tāpuaki̇́.” 39Na‘e fai foki ‘e Si̇̄sū mo e talanoa fakatātā ko ʻeni̇́ kiate kinautolu: ‟E lava koā ‘e ha taha kui ke ne taki atu ha taha kui̇́? ʻIkai te na iku ʻo fakatou tō lōua ki ha luo? 40ʻOku ʻikai ke fakalaka ʻa e toko taha akó ʻi heʻene faiakó, ka ʻoka kakato ʻa e ako ʻa ha taha, te ne hangē tofu pē ko ʻene faiakó.
41Ko e hā ʻokú ke tokanga ai koe ki he me‘i efu ʻoku ʻasi mei̇́ he kano‘imata ʻo ho kāingá, kae ʻikai te ke tomuʻa tokanga ki he fu‘u potu‘i ʻakau ʻoku tu‘u ʻi ho kano‘imata ‘o‘oú? 42‘Oku anga fēfē ho‘o lava ke ke pehē ange ki ho kāingá, ʻEi, tuku ke u to‘o ʻa e me‘i efu ʻoku tau ʻi ho kano‘imatá, ka ‘oku ʻikai te ke fakatokanga‘i ʻe koe ʻa e fu‘u potu‘i ʻakau ʻoku tu‘u ʻi ho kano‘i mata ʻoʻoú? ʻA e kau lotuloi! Tomuʻa to‘o ʻa e fu‘u potu‘i ʻakau ʻoku tu‘u ʻi ho kano‘i mata ‘o‘oú kae lava ke ke sio lelei, ke ke to‘o ʻa e me‘i efu he kano‘i mata ʻo ho kāingá!
Ko e ʻilonga e ʻAkaú ʻi Hono Fuá
(Mātiu 7:17-20; 12:33-35)
43He ʻe ʻikai fua kovi ha fu‘u ʻakau lelei, pea ‘e ʻikai foki fua lelei ha fu‘u ʻakau kovi. 44‘Oku ʻiloʻi ʻa e ʻakau kotoa pē mei hono fuá. He‘ikai te ke toli fiki mei̇́ ha pota ʻakau talatala, pē toli kālepi mei̇́ ha pota ʻakau veli.
45Ka ai ha taha lelei, pea te ne fakahāaʻi pē ʻa e koloa lelei ‘oku fā‘ofale ʻi hono lotó, peá ka ai ha taha kovi, pea te ne fakahāaʻi pē ʻa e koloa kovi ‘oku fā‘ofale ʻi hono lotó. He ʻe ʻiloʻi pē ʻa e meʻa ‘oku fā‘ofale ʻi homou lotó mei̇́ he meʻa ‘oku mou lea‘aki̇́.
Ko e Ongo Tufunga Langa Falé
(Mātiu 7:24-27)
46Ko e hā ‘oku mou faʻa ui ai kiate au, ʻEiki, ʻEiki, kae ‘osi ange ko iā ‘oku ʻikai te mou fie fai ki he ngaahi meʻa ‘oku ou leaʻaki̇ atú? 47ʻIlonga ha taha kuo ha‘u ʻo fanongo ki he‘eku ngaahi akonaki̇́ mo talangofua ki ai̇́, te u fakahinohino atu kiate kimoutolu ʻa e meʻa ʻoku tatau mo iá; 48‘Oku hangē ia ko ha tufunga naʻá ne langa ha fale, ʻo ne keli hono fakava‘é ʻo tau ki he maká. Pea ʻe fā ʻa e vaitafé ʻo faʻafaʻaki he fale ko iā, ka ‘e ʻikai momo‘i ngāue ai ʻa e falé, koe‘uhi̇̄ ko e mālohi hono fakava‘é.
49Ka ʻilonga leva ha taha kuo fanongo ki he‘eku ngaahi akonaki̇́ kae ʻikai talangofua ki ai̇́, ‘oku hangē ia ko ha tufunga na‘e langa hono falé he kelekelé kae ʻikai te ne keli ha fakava‘e ʻo e falé. Pea ko ʻene hake mai pē ʻa e vaitafé ʻo faʻaki he fale ko iā, kuo holofa leva ia, pea ko e holo ʻa e fale ko iā, ko e maumau lahi moʻoni.”

Избрани в момента:

Luke 6: TCNT

Маркирай стих

Споделяне

Копиране

None

Искате ли вашите акценти да бъдат запазени на всички ваши устройства? Регистрирайте се или влезте