Лого на YouVersion
Иконка за търсене

Luke 9

9
Ko e Fakahinohino ‘e Si̇̄sū ʻEne Kau ʻApositolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá
(Mātiu 10:5-15; Ma‘ake 6:7-13)
1Pea ʻi he ui mai ‘e Si̇̄sū ʻene toko hongofulu mā uá, naʻá ne fakamafai‘i kinautolu ʻaki ʻa e mālohi kotoa pē ke nau kapusi tēvolo mo fakamo‘ui mahaki. 2Pea naʻe toki fekau atu kinautolu ke nau ō ‘o malanga‘i ʻa e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá mo fakamo‘ui ʻa e kau mahakiʻiá. 3Pea naʻe talaange kiate kinautolu: ‟Vakai naʻa mou ‘ave ha meʻa ki hoʻomou fonongá! ‘Oua ‘e to‘o ha tokotoko, pē ko ha kato ‘oho, pē ko ha pa‘anga, pē vala fetongi. 4Kapau ʻe talitali lelei kimoutolu ‘e ha ʻapi, pea mou nofo pē ai ‘o aʻu ki ho‘omou hiki mei he kolo ko iá. 5Pea kapau leva ‘e ʻikai ke talitali lelei kimoutolu ‘e he kakai ‘o ha kolo, pea mou tūtuu‘i ʻa e efu ‘o e kolo ko iá mei homou va‘é ko e fakamoʻoni ʻo ʻenau taʻetui̇́.”
6Pea mātuku atu ʻa e kau ʻApositoló, ‘o malanga‘i ʻa e Ongoongo Lelei̇́ ʻo fai mei he ki he kolo ki he kolo, he feitu‘u kotoa pē, mo fakamo‘ui ʻa e kau mahakiʻiá.
Ko e Hohaʻa ʻa Hēlota
(Mātiu 14:1-12; Ma‘ake 6:14-29)
7Pea naʻe aʻu mai ki he tu‘i ko Hēlotá, ʻa e ongoongo ‘o kau ki he ngaahi meʻa kuo hokó, pea hohaʻa lahi ai hono lotó, he na‘e ʻi ai ʻa e ni‘ihi naʻa pehē: ‟Ko Sione Papitaiso ʻeni kuo toetu‘u mei he maté.” 8Pea ai foki mo ha ni‘ihi naʻa nau pehē: ‟Ko ʻIlaisiā ʻeni kuo toefoki mai,” pē ‟Ko e taha ʻeni he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá kuo toe mo‘ui.” 9Pea pehē ai ‘e Hēlota: ‟Ko hai nai ia ‘oku fai ki ai ʻa e ngaahi lau ko ʻeni̇́? He naʻá ku ‘osi tu‘usi ʻa e ‘ulu ‘o Sioné!” Pea ko ia, naʻe feinga ʻa Hēlota ke fe‘iloaki mo Si̇̄sū.
Ko e Fafanga ‘e Sīsu ʻa e Toko Nima Afe
(Mātiu 14:13-21; Ma‘ake 6:30-44; Sione 6:1-14)
10Pea ʻi he foki mai ʻa e kau ʻApositoló ‘o fakamatala kia Si̇̄sū ʻa e ngaahi meʻa kotoa naʻá nau fai̇́, na‘e ʻave kinautolu ʻe Si̇̄sū ʻo ne taki atu ki he kolo ko Petesaitá, ke ai hanau taimi fakaekinautolu pē.
11Ka naʻe ʻilo ‘e he tokolahi ʻenau oó, ʻo nau muimui atu. Pea na‘e talitali lelei pē ‘e Si̇̄sū kinautolu, ʻo ne malanga‘i kiate kinautolu ʻa e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, mo fakamo‘ui ʻa e faʻahinga ‘iate kinautolu na‘e mahakiʻiá.
12Pea kuo mei tō ʻa e laʻaá, pea ‘unu‘unu mai ʻa e toko hongofulu mā uá kia Si̇̄sū ‘o talaange: ‟Fekau ʻa e kakai̇́ ke ō ki he ngaahi koló mo e ngaahi ʻapi ‘uta ofi mai̇́ ‘o kumi ha feitu‘u ke nau mālōlō ai, mo ha meʻa ke nau kai, he ʻoku ʻikai ha meʻa ‘e ma‘u heni, he ko e feituʻu toafa ʻeni ʻoku tau ʻi ai̇́!”
13Ka naʻe talaange ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟Mou ‘oange ʻekimoutolu ha meʻa ke nau kai!” Pea nau tali ʻo pehē: ‟Ko meʻa pē ‘oku mau ma‘ú, ko ha fo‘i mā ‘e nima mo e ongo mata‘i ika ‘e ua, tukukehe ‘okapau te mau ō ‘o fakatau mai ha meʻakai ke feʻunga mo e fuʻu kakai̇́ ni.” 14He na‘e ʻi he toko nima afe ʻa e tokolahi ‘o e kakai tangatá, ʻo ʻikai lau ki ai ʻa e kakai fefiné mo e fānaú. Pea pehēange ‘e Si̇̄sū ki he kau akó: ‟Fekau ʻa e kakai̇́ ke nau nofo tautau toko nima ngofulu.” 15Pea naʻe fai pehē ʻe he kau akó, ʻenau fakanofonofo ʻa e kakai kotoa pē. 16Pea to‘o leva ‘e Si̇̄sū ʻa e fo‘i mā ‘e nimá mo e ongo mata‘i ika ‘e uá, ʻo ne hanga hake ki he langi̇́ ‘o tāpuaki‘i. Pea naʻe toki pakipaki ʻa e maá mo e iká ‘o ‘oange ki he kau akó ke nau tufotufa ki he kakai̇́. 17Pea nau kai kātoa pē ‘o mākona. Pea na‘e tānaki ʻe he kau akó, ʻo fonu ha ngaahi kato ‘e hongofulumāua, he toenga me‘akai̇́.
Ko Hai ʻa Si̇̄sū?
(Mātiu 16:13-19; Ma‘ake 8:27-29)
18Pea ʻoku pehē naʻe mavahe atu ʻa Si̇̄sū ‘o fai ʻene lotu, pea kuo aʻu mai ʻene kau akó, naʻá ne fehu‘i ange kiate kinautolu, ʻo pehē: ‟Ko e hā ʻa e lau ʻa e kakai̇́ ‘o kau kiate aú?”
19Pea nau talaange: ‟Ko e lau ʻa e kakai ʻe niʻihi, ko Sione Papitaiso koe, pea ko e niʻihi, ko ʻIlaisiā, pē ko ha palōfita he kuonga muʻá kuo toetu‘u mei he maté.”
Talanoa ʻa Si̇̄sū fekaúʻaki mo ʻene maamhi pea mo ʻene pekia
(Mātiu 6:20-28; Ma‘ake 8:30—9:1)
20Pea toki fehu‘i ange ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟Ka ko hai au, ʻi hoʻomou laú?” Pea tali ‘e Pita: ‟Ko e Mi̇̄saia koe ʻa e ʻOtuá.”
Talanoa Si̇̄sū ki heʻene Mamahi̇́ pea mo ʻene Pekiá
(Mātiu 16:20-28; Ma‘ake 8:30—9:1)
21Pea na‘e fakatokanga leva ‘e Si̇̄sū ʻene kau akó ke ‘oua ‘aupito te nau toe talanoa ki ha taha ʻa e meʻa ko iā.
Ko e Lea‘aki ‘e Si̇̄sū Hono Fakamamahi‘i̇́ mo ʻEne Pekiá
(Mātiu 16:20-28; Ma‘ake 8:30—9:1)
22Na‘e pehēange ‘e Si̇̄sū ki he‘ene kau akó: ‟Kuo pau ke fakamamahi‘i lahi mo fakasi̇̄tuʻaʻi ʻa e Foha ‘o e Tangatá ‘e he kau mātuʻa ʻo e lotú, mo e kau taula‘eiki lahi̇́, mo e kau faiako Lao ʻa Mōsesé, pea te nau tāmate‘i ia, ka te ne toetu‘u ʻe ia mei he maté, ʻi hono ʻaho tolú.”
23Pea pehēange ‘e Si̇̄sū ki he kakai kotoa: ‟Ka ai ha taha ‘iate kimoutolu ‘e fie muimui mai kiate au, kuo pau ke tuku hono lotó, peá ke ne fua hono kolosi̇́ he ʻaho kotoa pē ‘o muimui mai kiate au. 24He ʻilonga ʻa ia ʻe holi ke fakahaofi ʻene mo‘ui̇́, ko ʻene tukuange ia ke molé. Kae ʻilonga ʻa ia te ne tali ke mole ʻene mo‘ui̇́ koe‘uhi̇̄ ko aú, ko ʻene fakahaofi ia ʻene mo‘ui̇́. 25He ko e hā hano ʻaonga ki ha taha ke ne ma‘u ʻa māmani kātoa maʻana, kae mole ai ʻene mo‘ui̇́? 26He ko ia te ne māa‘i au mo ʻeku ngaahi akonaki̇́, ‘e māa‘i ʻa e taha ko iā ‘e he Foha ʻo e Tangatá ʻi ha‘ane hā‘ele mai mo hono lāngilangi̇́, mo e lāngilangi ‘o ʻene Tamai̇́, mo e lāngilangi ‘o e kau ʻāngelo mā‘oni‘oni̇́. 27Ka ‘oku ou tala mo‘oni atu, ‘oku ʻi ai ha ni‘ihi ‘iate kimoutolu ʻoku tuʻu hená, ʻa ia ‘e ʻikai te nau mate kae‘oua kuo nau mamata ki he pule‘anga ‘o e ‘Otuá.”
Ko e Lāngilangi Mo‘oni ‘o Si̇̄suú
(Mātiu 17:1-8; Ma‘ake 9:2-8)
28Pea hili mei ai ha ʻaho ‘e valu nai, pea ʻohake ʻe Si̇̄sū ʻa Pita mo Sione mo Sēmisi ki ha mo‘unga, ʻo nau ʻalu hake ke fai haʻanau lotu. 29Pea lolotonga ʻa e kei fai ʻene lotú, kuo liliu hono fofongá, pea ko hono kofú naʻe huhulu ‘o hangē ha māamá. 30Pea fakafokifā kuo ʻasi mai ha ongo tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko Mōsese mo ʻIlaisiā. 31Pea ‘okú na fotu mai mo hona nāunau fakalangi̇́ ʻo femeʻaʻaki mo Si̇̄sū. Ko ʻenau talanoá ki he ‘uhinga ‘o e pekia ʻa Si̇̄sū ʻa ia ʻoku teu ke fai ʻi Selusalemá.
32Ka ko Pita mo e toko ua ko eé, naʻa nau fetūleaki ʻo meimei mohe, pea ʻi heʻenau ʻāʻā lelei haké, naʻa nau mamata ki he lāngilangi ‘o Sīsuú, pea nau fakatokanga‘i mo e ongo tangata ‘oku tutu‘u mo iá.
33Pea ʻi he kamata mavahe atu ʻa Mōsese mo ʻIlaisiā, naʻe pehēange ‘e Pita kia Si̇̄sū: ‟Tangata‘eiki! Tuku muʻa ke mau ngaohi ha kiʻi palepale ‘e tolu, ko e taha mo‘ou, pea taha mo‘o Mōsese, pea taha mo‘o ʻIlaisiā.” Ka na‘e ʻikai ke mahino kia Pita ʻa e meʻa naʻá ne lea‘aki̇́.
34Pea lolotonga pē ʻa e kei lea ʻa Pitá, kuo fakamalumalu kinautolu ʻe ha konga ʻao, pea naʻa nau manavahē ‘aupito ʻi heʻenau hū atu ki he loto ʻaó. 35Pea ongo mei he loto ʻaó ha le‘o ‘oku pehē mai: ‟Ko hoku Foha ʻena kuo u fili̇́! Mou fakaongoongo kiate ia!”
36Pea ʻi heʻene longo pē ʻa e le‘ó, ko Si̇̄sū pē ‘oku kei ʻiloa mai̇́. Pea fuoloa ‘aupito mei ai, pea toki lea‘aki ‘e Pita mo Sione mo Sēmisi ʻa e meʻa naʻá nau mamata ki ai̇́.
Ko e Fakamo‘ui ‘e Si̇̄sū ha Tamasi‘i
(Mātiu 17:14-18; Ma‘ake 9:14-27)
37Pea ʻoku pehē ʻi he ʻaho hono hokó, ʻi he hifo mai ʻa Si̇̄sū mei he funga mo‘ungá, na‘e fakafetaulaki atu ki ai ha fu‘u kakai tokolahi. 38Pea ʻiloangé naʻe kaila mai ha tangata mei he kakai̇́: ‟Tangata‘eiki! Anga‘ofa muʻa ‘o tokoni mai ki hoku ki‘i fohá, he ko hoku fohá pē ia ʻe taha. 39‘Oku faʻa ‘ohofi ia ‘e ha tēvolo, ‘o naʻe si‘i valevalelau ai. Pea ‘oku faʻa tetetete ‘o aʻu ki he koá hono ngutú. Pea ‘oku toki faʻa mavahe ʻa e tēvoló mei ai kuo ‘osi‘osingamālie ʻa e ivi ‘o e tamasi‘i̇́. 40Naʻá ku kole fakamātoato ange ki ho‘o kau akó ke nau kapusi ʻa e tēvoló meiate ia, ka na‘e ʻikai te nau lava.”
41Pea pehēange ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟He toki kakai ongongataʻa mo taʻe tui kimoutolu! Te u nofo ai pē mo kimoutolú ke aʻu ki fē? ʻE ngata ʻafē ʻeku kātaki‘i kimoutolú?” Pea toki pehēange ‘e Si̇̄sū ki he tangatá: ‟Taki mai ho fohá ki heni.” 42Pea lolotonga hono kei taki atu ʻo e tamasi‘i̇́, kuo ‘ohofi ia ‘e he tēvoló ‘o ha‘aki ki lalo ‘o si‘i tetetete ai. Ka naʻe ta‘ofi ‘e Si̇̄sū e tēvoló, pea naʻe toki fakamo‘ui e tamasi‘i̇́, ‘o fakafoki ange ki he‘ene tamai̇́. 43Pea naʻe mātuʻaki ofo kātoa ai ʻa e kakai̇́ ʻi he fu‘u ivi ‘o e ‘Otuá kuo nau mātā.
Ko e Toe Lea‘aki ‘e Si̇̄sū ʻEne Pekiá
(Mātiu 17:22,23; Ma‘ake 9:30-32)
Pea lolotonga ʻa e kei fakatumutumu ʻa e kakai̇́ he ngaahi meʻa kuo fai̇ ʻe Si̇̄suú, naʻe pehēange ‘e Si̇̄sū ki he‘ene kau akó, 44‟Mou tokanga mai ki he meʻa ko ʻeni ‘oku ou talaatú: He ‘oku teu ke tukuange ʻa e Foha ‘o e Tangatá ke fa‘iteliha ki ai hono ngaahi fili̇́.” 45Ka na‘e ʻikai ke mahino ki he kau akó ʻa e ‘uhinga ‘o ʻene laú. He naʻe fufū ia meiate kinautolu, koeʻuhi̇̄ ke ʻoua naʻa mahu‘ingamālie kiate kinautolu ʻene laú, pea naʻa nau ilifia foki ke feingaʻi ke mahino kiate kinautolu.
Ko Hai ‘Oku Tuʻukimuʻa Tahá?
(Mātiu 18:1-5; Ma‘ake 9:33-37)
46Pea na‘e hoko ha felāuaki ʻa e kau akó pē ko hai ‘iate kinautolu ‘oku tuʻukimuʻá. 47Pea ʻi he ʻiloʻi ‘e Si̇̄sū ʻa e anga ‘o ʻenau fakakaukaú, naʻá ne puke mai ha ki‘i tamasi‘i, ‘o fokotu‘u ʻi hono tafa‘aki̇́. 48Pea naʻe toki pehēange ki he kau akó: ‟Ka ai ha taha te ne tali ʻa e ki‘i tamasi‘i̇́ ni koe‘uhi̇̄ ko au, ko ʻene tali ia au. Peá ka tali ‘e ha taha au, ko ʻene tali ia ʻa e Toko Taha naʻa nefekau ke u ha‘u ki māmani. Ko ia ‘e fakatōkilalo ‘iate kimoutolú, ko ia ia ‘e hoko ko homou tuʻukimuʻá.”
Ko e Leaʻaki e Huafa ‘o Si̇̄suú
(Ma‘ake 9:38-40)
49Pea pehēange ‘e Sione kia Si̇̄sū: ‟Tangata‘eiki, naʻa mau sio ki ha taha ‘okú naʻe kapusi tēvolo ʻaki ho hingoá, pea mau ta‘ofi ia. He ‘oku ʻikai ke ne kau mo kitautolu.”
50Pea pehēange ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟‘Oua te mou ta‘ofi ia! He ko ia ‘oku ʻikai ke fakafepaki kiate kimoutolú, ‘oku kau ia mo kimoutolu.”
Ko e Fakasi̇̄tuʻaʻi ‘e he Kau Samēliá ʻa Si̇̄sū
51Pea hoko ʻo pehē: naʻe panaki ʻa e ngaahi ʻaho ke ‘ohake ai ʻa Si̇̄sū mei māmani̇́, pea naʻe fakapapau‘i hono lotó ʻo hanga hono fofongá, ke fononga ki Selusalema; 52Pea naʻe fekau ha kau talafekau ke nau muʻomuʻa atu ki ha kolo ʻi Samēlia, ‘o teuteu ki ha‘ane aʻu atu. 53Ka na‘e ʻikai ke tali ia ‘e he kakai ‘o e koló, koe‘uhi̇̄ ko e taumuʻa ʻa e fononga ʻa Sīsuú, ki Selusalema. 54Pea ʻi he mamata ki ai ʻa e toko ua he‘ene kau akó, ʻa Sione mo Sēmisi, naʻá na talaange kia Si̇̄sū: ‟ʻEiki! ‘Okú ke loto ke ma kole ke ʻalu hifo ha afi mei langi ‘o faka‘auha ʻa e kakai̇́ ni?” 55Ka na‘e hanga ʻe Si̇̄sū ‘o taʻofi kinaua.
56Pea afe leva ʻa Si̇̄sū mo ʻene kau akó ki ha kolo ‘e taha.
Ko e Toko Tolu Na‘e Fie Kaungāfononga mo Si̇̄sū
(Mātiu 8:19-22)
57Pea lolotonga ʻenau kei fononga atu he halá, kuo pehēange ‘e he toko taha kia Si̇̄sū: ‟Ko e fē pē ha feitu‘u te ke ʻalu ki ai, te u muimui ai pē kiate koe.”
58Ka naʻe folofola ʻa Si̇̄sū: ‟Naʻa mo e fanga fōkisi̇́ ‘oku ʻi ai pē honau nofo‘anga, pea ko e fanga manupuná, ‘oku ʻi ai honau pununga, ka ko e Foha ʻo e Tangatá, ‘oku ʻikai ha feitu‘u ke ne nofo ai.”
59Pea folofola ‘e Si̇̄sū ki ha toko taha kehe: ‟Haʻu ʻo muimui kiate au.” Kae pehēange ‘e he toko taha ko iā kia Si̇̄sū: ‟Tuku muʻa, ʻEiki, ke u tomuʻa ʻalu ‘o tanu si‘eku tangata‘eiki̇́.”
60Pea folofola ʻa Si̇̄sū ki ai: ‟Tuku ʻa e kau maté ke nau tokanga‘i ʻenau kau maté, ka ke ʻalu koe ‘o malanga‘i ʻa e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá.”
61Pea toe pehēange ‘e he toko taha kia Si̇̄sū: ‟Te u muimui kiate koe, kae tuku mai muʻa ke u ‘uluaki ʻalu ‘o fakamāvae mo homau ‘api̇́.”
62Kae tali ʻe Si̇̄sū kiate ia ʻo pehē: ‟Ko ia ‘oku ala ki he kau ‘o e palaú mo toe fakasio ki mui̇́, ‘oku ʻikai taau ia mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá.”

Избрани в момента:

Luke 9: TCNT

Маркирай стих

Споделяне

Копиране

None

Искате ли вашите акценти да бъдат запазени на всички ваши устройства? Регистрирайте се или влезте