YouVersion Logo
Search Icon

Luke 11

11
Ko e Lotu ʻa e ʻEiki
(Mātiu 6:9-13; 7:7-11)
1Pea na‘e fai ʻa e lotu ʻa Si̇̄sū ʻi ha ʻaho ‘e taha. Pea ʻi he ‘osi ʻene lotú, naʻe lea ange ha toko taha ʻi heʻene kau akó kiate ia: ‟ʻEiki, fakahinohino ange muʻa kimautolu ke mau lava ‘o lotu, ‘o hangē ko e fakahinohino ‘e Sione ʻene kau ako ʻaʻaná.”
2Pea pehēange ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟Ka moú ka lotu, pea mou pehē:
‛ʻE Tamai,
ke ke tāpuhā ho huafá.
Ke hokomai ho Pule‘angá.
3Ke ke foaki mai ʻemau meʻakai fakaʻahó
ʻi he ʻahó ni pea fai maʻu ai pē.
4Ke ke fakamolemole ʻemau ngaahi angahalá,
‘o hangē ko ʻemau fakamolemole‘i
ʻa kinautolu kotoa pē kuo fai angahala mai kiate kimautolu.
Pea ‘oua naʻá ke tataki kimautolu ki he ʻahiʻahiʻi.’”
Lotu ke Lahi
5Pea naʻe pehē foki ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟Tau lau, tokua, ko ha taha ‘iate kimoutolu naʻe ai hano kaungāmeʻa, pea ʻalu ia ki ai ʻi he tuʻuapō ‘o kole ange, ‘Ofa mai muʻa ‘o ‘omai ha fo‘i mā ‘e tolu ka u toki totongi atu. 6He ko hoku kaumeʻa naʻe fai hano fononga, pea kuo afe ange ki ʻapi, pea ‘oku ʻikai ha‘aku meʻa ke talitali ʻaki. 7Ka naʻe pehēange ʻe hono kaungāmeʻa mei fale, Tuku ho‘o fakahoha‘asi aú! Kuo ‘osi loka ʻa e matapaá, pea kuo mau mohe kimautolu mo e fānaú. He‘ikai toe lava ke u tu‘u hake ke ‘oatu ha meʻa!
8ʻOkú ou talaatu kiate kimoutolu, mahalo pē nai he‘ikai te ne tu‘u ‘o ‘oange ha fo‘i mā koe‘uhi̇̄ ko hona maheni̇́. Ka koe‘uhi̇̄ ko ʻene vili ta‘e‘unuá, te ne tuʻu hake, pea te ne ʻoatu ʻo fakatatau ki heʻene fiemaʻú.
9Ko ia ‘oku ou talaatu kiate kimoutolu, mou kole pea ‘e ‘oatu kiate kimoutolu. Kumi, pea te mou ma‘u. Tukituki he matapaá, pea ‘e to‘o kiate kimoutolu. 10He ko kinautolu ‘e kolé, ‘e foaki kiate kinautolu. Pea ko kinautolu ‘e kumi̇́, te nau ma‘u. Pea ko kinautolu ‘e tukituki̇́, ‘e to‘o kiate kinautolu ʻa e matapaá. 11He ko fē ha tamai ‘iate kimoutolu ‘e tangi kai ika atu ki ai ha‘ane tamasi‘i, pea naʻe ‘oange ʻe ia ha ngata? 12Pea ʻoka tangi kai fo‘i moa atu ki ai ha‘ane tamasi‘i, pea naʻe ‘oange ʻe ia ha sikopio? 13He neongo kuo mou pehē ko kimoutolu ʻoku mou kovi! Kā ʻoku mou lava lelei pe ʻo ʻave ha meʻaʻofa fakaofoʻof ai hoʻo mou fānaú. Huanoa ai ho‘omou Tamai fakalangi̇́, ʻa ʻene fie foaki ʻa e Laumālie Mā‘oni‘oni̇́ kiate kinautolu ʻoku kole kiate iá.”
Ko Si̇̄sū mo e Taki ‘o e Fanga Faʻahikehé
(Mātiu 12:22-30; Ma‘ake 3:20-27)
14Pea na‘e kapusi ‘e Si̇̄sū ha faʻahikehe mei ha tangata na‘e noa. Pea ʻi he mavahe leva ʻa e faʻahikehé mei̇́ he tangatá, naʻe toe lea ia. Pea ofo ‘aupito ai ʻa e kakai̇́. 15Ka naʻe pehē ‘e he ni‘ihi: ‟ʻOkú naʻe lava ʻa e kapusi tēvoló, he ‘oku kau mo ia ʻa Pelisipupe, ko e pule ‘o e fanga tēvoló!”
16Pea na‘e ʻi ai mo ha ni‘ihi naʻa nau holi ke sivi‘i ʻa Si̇̄sū, ‘o nau toutou vili ange ke ne fai muʻa ha mana mei he langi̇́. 17Ka na‘e ʻafioʻi ʻe Si̇̄sū ʻa e anga ʻenau fakakaukaú, pea naʻe folofola kiate kinautolu: ‟Ka ʻi ai ha pule‘anga ‘e fesiosiofaki hono kakai̇́, ‘e ‘auha! Peá ka ʻi ai ha kāinga ‘e fevākoviʻaki, kuo pau ke nau movete. 18Kapau ʻe tau pē ʻa Sētane mo Sētane, pea ‘e lava fēfē ke tu‘uloa hono pule‘angá? He kuo mou tukuaki‘i ʻekimoutolu ko ʻeku kapusi tēvoló ʻoku fai ʻaki ʻa e ivi ‘o e ʻeiki ‘o e fanga tēvoló! 19Pea kapau ko e mo‘oni̇́ ia, pea ko e mafai leva ‘o hai ‘oku fai ʻaki ʻa e kapusi tēvolo ʻa ho‘omou fānaú? ʻAua, tā ko kinautolu pē te nau fakahalaia‘i kimoutolú. 20Ka ʻokapau leva ko e mafai ia ‘o e ‘Otuá ‘oku ou kapusi tēvolo ʻaki̇́, pea tā ko e fakamo‘oni ia kuo hokomai ki homou lotolotongá, ʻa e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá.
21Ka to‘o mahafu ʻe ha toʻa ke malu‘i ʻaki hono ‘api̇́, pea ‘e malu kotoa ai ʻene koloá. 22Ka ʻoka ʻiloangé ʻe ikuna‘i ia ‘e ha taha ‘oku toʻa ange ʻiate ia, kuo pau ke ne fa‘ao ʻa e mahafu na‘e falala ki ai ʻa e toʻá, pea naʻe toki vahevahe ʻene koloá mo ha ni‘ihi kehe.
23Ka ʻi ai ha taha ‘oku ʻikai ke kau mo au, ʻokú ne fakafepaki kiate au. Pea ko ia ‘oku ʻikai ke ututa‘u mo aú, ʻokú ne veuki ʻe ia ʻa e ta‘ú.
Ko e Foki Mai ʻa e Faʻahikehé
(Mātiu 12:43-45)
24Ka mavahe ha faʻahikehe mei ha taha, pea ‘oku faai holo ʻa e faʻahikehe ko iā he toafá ‘o kumi hano nofo‘anga ke mālōlō ai. Pea ʻi he ʻikai ke ma‘u hano nofo‘anga, naʻá ne pehē leva ‘e ia, ‘Te u toe foki pē au ki he ʻapi naʻá ku ha‘u mei ai̇́! 25Pea ʻi heʻene aʻu mai ki he ʻapi ko iā, naʻá ne ʻilo ai, kuo ʻosi tafi ia ʻo maʻa mo maau. 26Pea toe ʻalu leva ia ‘o uki mai mo ha faʻahikehe ‘e toko fitu ‘oku kovi ange ʻiate ia, ke nau ōmai ‘o fā‘ofale he toko taha ko iā. Pea naʻe kovi ange ʻa e tōʻongamoʻui ʻa e taha ko iā kimui̇́, heʻene tōʻongamoʻui kimuʻá.”
Ko e Monū‘ia Mo‘oní
27Pea ʻoku pehē: lolotonga ʻa e kei fakamatala ‘e Si̇̄sū ʻa e ngaahi meʻa ni, mo e fakalea mai ha fefine mei he kakai̇́ ʻo ne pehē kiate ia: ‟ʻOku monū‘ia ʻa e fefine naʻá ne fā‘ele‘i mo ‘ohake koe!”
28Ka naʻe pehēange ‘e Sīsū: ‟Ko e moʻoni, ka ʻoku monū‘ia lahi ange ʻa e kakai ‘oku nau fanongo ki he Folofola ʻa e ‘Otuá pea tauhi ki ai̇́.”
Ko ha Faka‘ilonga mei he ‘Otuá
(Mātiu 12:38-42; Ma‘ake 8:12)
29Pea ʻi he kamata ke tokolahi mai ʻa e kakai̇́ kia Sīsuú, pea naʻe pehēange kiate kinautolu: ‟Ko e toʻutangata kovi ʻo e ʻahó ni! ‘Oku nau fie mamata ki ha mana mei he ‘Otuá. Ka he‘ikai ‘oange kiate kinautolu ha mana, ngata pē he mana na‘e hoko kia Sioná. 30He hangē ko e hoko ʻa Siona ko e mana ki he kakai Ninivé, ‘e pehē pē ʻa e hoko e Foha ‘o e Tangatá ko e mana ia ki he kakai ‘o e ʻahó ni. 31Ka hoko mai ʻa e ʻahó fakamāú, ‘e toetuʻu fakataha mei he maté ʻa e Kuini ‘o Sipá mo e toʻutangata ‘o e ʻahó ni, pea te ne fakahalaia‘i kinautolu. He naʻá ne fononga mai mei he mamaʻó, ke vakai‘i ʻa e poto ‘o Solomoné. Ka ‘oku ʻi heni ha taha ‘oku hulu atu ‘ia Solomone! 32‘E toetuʻu fakataha foki mei he maté ʻa e kakai ʻo Ninivé mo e toʻutangata ‘o e ʻaho ni̇́, pea te nau fakahalaia‘i ʻa e kakai ‘o e ʻahó ni. He naʻa nau fakatomala kinautolu ʻi he malanga ʻa Sioná. Ka ‘oku ʻi heni ha taha ‘oku hulu atu ‘ia Siona.
Ko e Māmá
(Mātiu 5:15; 6:22,23)
33‘Oku ʻikai ha taha te ne tutu ha maama pea ‘ufi‘ufi‘i ʻaki ha nge‘esi puha. Ka ʻokú ne fokotu‘u ia ki ha tu‘unga maama ke māmangia kotoa ai e kakai ‘oku hūmai ki he falé.
34Ko ho matá, ko e maamaʻanga ia ki ho sinó. Kapau ʻe sai ʻa e sio ho matá, pea ʻoku maamangia ʻa ho sinó kotoa. Peá ka kovi ʻa e sio ho matá, pea ʻoku fakapo‘ulituʻu ʻa ho sinó. 35Ko ia ai, mou fakapapauʻi, ʻoku ʻikai ke fakapoʻuli ʻa e meʻa ʻoku taau ke ne fakamaama kimoutolú. 36Ko ia, kapau ʻoku maamangia ho sinó kotoa, ‘o ʻikai ha me‘i fakapo‘uli ‘e taha ai, pea ‘e māmangia leva ʻa e meʻa kotoa pē, ‘o hangē kuo hulungia koe ʻe ha fu‘u maama lahi.”
Ko e Valoki ‘e Si̇̄sū e kau Fālesí mo e Kau Faiako Laó
(Mātiu 23:1-36; Ma‘ake 12:38-40; Luke 20:45-47)
37Pea lolotonga ʻa e kei fakamatala ʻa Sīsuú, naʻe fakaafe‘i ia ‘e ha tangata‘eiki Fālesi ke na ma‘u me‘atokoni ʻi hono ‘api̇́. Pea ʻalu atu ʻa Si̇̄sū ‘o nofo hifo mo ia ke ma‘u me‘atokoni̇́.
38Ka na‘e ‘ohovale ‘aupito ʻa e tangata‘eiki Fālesi̇́ ‘ia Si̇̄sū, ʻi he ʻikai ke ne tomuʻa fanofano pea naʻe toki ma‘u me‘atokoni̇́. 39Pea pehēange ‘e he ʻEiki̇́ kiate ia: ‟Siomai, ko kimoutolu, kau Fālesi̇́, ‘oku mou fufulu ʻa e tuʻa ipú, mo e peleti̇́. Ka ‘oku fonu homou lotó he mānumanú mo e kovi kehekehe. 40ʻA e vale matolu! ʻIkai ko e ‘Otuá pē naʻá ne fakatou fakatupu ʻa loto mo tuʻá? 41Ka mou foaki ho‘omou koloá ʻoku maʻu ʻi lotó maʻa e kau masivá, koe‘uhi̇̄ kae maʻa ʻa e meʻa kotoa pē kiate kimoutolu.
42‘Oku malaʻia ʻa kimoutolu ʻa e kau Fālesi̇́, koeʻuhi̇̄ ‘oku mou foaki ki he ‘Otuá ʻa e vahe hongofulu ho‘omou ngoué, ʻa e sipaisi̇́ mo e sinamoni̇́, mo e ngaahi la‘i ʻakau kehekehe, ka ʻoku ʻikai te mou faitotonu pea mo ‘ofa ki he ‘Otuá. Ka na‘e totonu ke mou fai ʻa e ngaahi meʻa ko iā, mo kei foaki ai pē maʻae ‘Otuá ʻa e vahe hongofulú.
43‘Oku malaʻia ʻa kimoutolu kau Fālesi̇́ koeʻuhi̇̄ he ‘oku mou holi ke nofo ʻi ha ngaahi nofoʻanga makehe ʻi falelotu, mo holi ke fetapa faka‘ei‘eiki atu e kakai̇́ ʻi loto kolo. 44ʻOku mou malaʻia he ‘oku mou hangē ha ngaahi fa‘itoka kuo holofá pea ‘oku tāmolo noa‘ia ai ʻa e kakai̇́.”
45Pea lea hake ai ha toko taha he kau faiako Lao ʻa Mōsesé, kiate ia: ‟‘E Tangata‘eiki, ko e ngaahi lea ʻokú ke fai̇́ ‘oku mau lavea ai foki mo kimautolu!”
46Pea pehēange ‘e Si̇̄sū kiate ia: ‟‘Oku mou malaʻiá, he ‘oku mou hilifaki ʻa e ngaahi kavenga mamafa he uma ‘o e kakai̇́, ka ‘oku ʻikai te mou momo‘i ala atu ke tokoni‘i kinautolu! 47ʻOku mou malaʻiá he kuo mou langa ha ngaahi maka fakamanatu ʻi faʻitoka ke fakalāngilangi‘i ʻaki ʻa e kau palōfita na‘e fakapoongi ‘e ho‘omou fanga kui̇́ he kuonga muʻá. 48Pea ʻi hoʻomou fai peheé, ‘oku mou fakamahino ‘aupito ho‘omou tui na‘e tonu pē ʻenau meʻa na‘e fai̇́. He naʻa nau tāmateʻi ʻa e kau palōfitá ka mou langa maka fakamanatu ʻe kimoutolu maʻae kau palōfita naʻa nau fakapōongi̇́.
49Koeʻuhi̇̄ ko e meʻa ko iā, naʻe pehē ai ‘e he Poto-‘o-e-‘Otuá, ‛Te u tuku atu kiate kinautolu ha kau palōfita mo ha kau ʻApositolo. Ka te nau fakapoongi hanau ni‘ihi mo ngaohikovia hanau ni‘ihi.’ 50Ko ia, ʻe hilifaki ki he to‘utangata ko ʻeni̇́ ʻa e tautea koe‘uhi̇̄ ko e toto ʻo e kau palōfita kotoa pē kuo fakapoongi talu mei he kamata‘anga ‘o māmani; 51ʻE lau meia ʻĒpeli ‘o aʻu kia Sākalaiá, ʻa ia na‘e fakapoongi he vahaʻa ‘o e ‘ōlitá pea mo e Potutapú. ‘ʻio, ʻoku ou talaatu, kuo pau ke ʻeke honau totó ki he toʻutangata ko eni̇́. 52ʻOku malaʻia ʻa kimoutolu ʻa e kau faiako Lao ʻa Mōsese, he ʻoku ‘iate kimoutolu e ki̇̄ ‘o e matapā ki he ʻilo ‘Otuá, ka ‘oku ʻikai te mou fie hū kimoutolu ai, pea ʻoku mou toe ta‘ofi foki mo kinautolu ‘oku fie hū ai̇́.”
53Pea ʻi he ʻalu atu ʻa Sīsuú, naʻe kamata mei ai ʻa e feinga ʻa e kau faiako Laó mo e kau Fālesi̇́, ke nau ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi fakatupuʻita, ʻo kau ki he ngaahi meʻa lahi. 54Naʻa nau faʻufaʻu foki ke fakangalivaleʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi lea kuó ne fai̇́.

Currently Selected:

Luke 11: TCNT

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in