YouVersion Logo
Search Icon

SAN LUCAS 5

5
La pesca milagrosa
(Mateo 4.18-22; Marcos 1.16-20)
1Jicã rʉmʉ Jesú Genesaret ca-wamecʉti ra tʉjaropʉ ca-añupʉ. Topʉ cʉ̃ ca-ano camaja capaarã ca-ejayuparã, Dio ye quetire cʉ̃ ca-buioro apigarã. Cʉ̃ apigarã seeto cʉ̃ tujaroacã ca-añuparã. 2Pʉga cumua camaja manie ca-tʉjʉyupʉ Jesú ti ra tujaro ca-pajarijere. Na bapi yucʉre cojerã cá-ájuparã ti cumuari ʉparã. Wai jĩari wapatari maja ca-añuparã. 3To bairi camaja capaarã cʉ̃ tujaroacã majuu na ca-ano tʉjʉri jicã cumua Simón ca-wamecʉcʉ ya cumuapʉre ca-eja jãañupʉ. Eja jãa, cʉ̃ ca-ñuwio rotiyupʉ Jesú Simón're. Ti cumuapʉ jañari camaja petapʉ ca-tʉjʉnucurãre na ca-queti buioyupʉ. 4Na buio yaparo Simón're cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Ca-recomacapʉ wee wio joori mʉja bapire roca ñuaña, wai jĩagarã, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
5To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Jãare ca-majioʉ, mepʉ macá ñamire jã áti bujucoabapʉ, wai jĩagarã. Na jã bʉgaquẽpʉ, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón. —To bairo cá-átiena anibana quena mʉ ca-ĩirore bairo yʉ átigʉ. Bapi yucʉre yʉ roca ñuagʉ, Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón Pedro.
6To bairi na bapi yucʉre ca-roca ñuañuparã. Na ca-roca ñuarona wai capaarã majuu ca-jãañuparã. Capaarã majuu na ca-jãaro bapi yucʉ woogaropʉ ca-baiyupe. 7To bairi wai capaarã majuu na ca-jãaro tʉjʉrã, na yarãre ape cumuapʉ ca-ãnare na ca-bʉgá piiyuparã, bapire jã ne mʉgonemorã ajá ĩirã. To bairo na cá-áto ca-ejayuparã na ca-bʉgá pii joorã. Eja, waire na ca-jʉ jeenemoñuparã. Pʉga cumuapʉna ca-jira ruaboyupe yua. 8-10To bairo ca-bairijere ca-tʉjʉ acʉacoajuparã Pedro, cʉ̃ mena macana. Sebedeo punaa - Jacobo, cʉ̃ bai Juan - Pedro mena waire ca-jĩanemonucurã ca-añuparã. To bairi Pedro acʉa tʉjʉʉ Jesú tʉ rʉpopatuapʉ numu cumuri cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón Pedro:
—Yʉ Ʉpaʉ, carooʉ yʉ ãa yʉa. To bairi yʉre bapa cʉtiqueticõaña. Jesúre cʉ̃ tʉjʉ acʉa bobori cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
To bairi Jesú maca Pedro, “Yʉre bapa cʉtiqueticõaña,” cʉ̃ ca-ĩiro apii cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Yʉre bobo tʉgooñaquẽja. Yucʉacãre wai jĩarique caroaro ca-majii mʉ ãa. Atie bero yʉ ye quetire ca-buio majii mʉ anigʉ. To bairo camajare na mʉ ca-ĩi buioro yʉre apiʉjagarãma, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
11To bairi pãa atí, roca tuu, na cumuarire, na apeye unie nipetiro cá-aáweocoajuparã, Jesúre cʉ̃ ʉja aána yua.
Jesús sana a un leproso
(Mateo 8.1-4; Marcos 1.40-45)
12Cabero ape macapʉ Jesú cʉ̃ ca-ano jicãʉ seeto rupaʉna ca-ajeri boaʉ cʉ̃ ca-tʉjʉyupʉ Jesúre. Jesúre cʉ̃ tʉjʉ, cʉ̃ tʉpʉ eja, rʉpopatuapʉ ca-numu cumu nʉcʉbʉgoyupʉ.
—Yʉ Ʉpaʉ, yʉ ca-boarijere caroaro mʉ yaá majii. To bairi mʉ ca-booata yʉre mʉ netoo catíogʉ, bopacooro cʉ̃ ca-ĩi jeniñupʉ Jesúre.
13To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii Jesú cʉ̃ wamore ñu peo, cʉ̃ ca-pañañupʉ:
—Mʉ ca-boarijere yʉ netoogʉ. To cõona mʉ ca-boarije yaticoagaro, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ. To bairo cʉ̃ ca-ĩi pañarona nemoo cʉ̃ ca-boarije ca-yaticoajupe yua.
14To bairi cʉ̃ pañari bero oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Mʉ ca-netorijere aperãre na buioquẽja mai. Cariapena aácʉja Dio wii macacʉ sacerdote majocʉ tʉpʉ. Aá, ca-boarique mʉ ca-yatirijere cʉ̃ iñooña. Cʉ̃ iñoo, topʉ Moisé ãnacʉ cʉ̃ ca-joo rotiriquere apeye uniere Diore cʉ̃ jooya. To bairo mʉ cá-áto to cõona mʉ ca-netorijere mʉ tʉjʉ majigarãma camaja, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
15Ati wame bero nipetiropʉ Jesú cʉ̃ cá-átie queti ca-jejacoajupe. Tie quetire apirã camaja capaarã Jesú tʉpʉ ca-ejayuparã. Jicãarã cʉ̃ ca-buiorijere apigarã, aperã na riayere cʉ̃ netoo rotigarã cʉ̃ tʉpʉ ca-ejayuparã. 16To bairo na cá-átibato quena Jesú maca cʉ̃ Pacʉ Diore jeni nʉcʉbʉgoʉ camaja na ca-manopʉ nairoacã cá-aánucuñupʉ.
Jesús sana a un paralítico
(Mateo 9.1-8; Marcos 2.1-12)
17Jicã rʉmʉ Jesú camajare cʉ̃ ca-buioro fariseo maja quena, aperã judío majare cabuerã quena cʉ̃ ca-tʉjʉ rui jooyuparã. To canacã maca macana cá-atána ca-añuparã. Galilea yepapʉ ca-ani macari macana, Judea yepapʉ ca-ani macari macana, Jerusalén macana ca-añuparã. Na ca-tʉjʉ rui joori paʉ Jesú ca-riaye cʉnare na catíoʉ cá-ájupʉ. Dio cʉ̃ ca-majirije mena cá-ájupʉ. 18To bairo na cʉ̃ cá-áti ãno aperã cá-aá majiquẽcʉre cʉ̃ ca-yoo neajuparã. To bairo Jesú cʉ̃ cá-áti ani wiipʉ cʉ̃ ca-ne jãagabajuparã, Jesú tʉpʉ cʉ̃ cũugarã. 19Camaja capaarã na ca-ano cʉ̃ ca-ne jãa majiquẽjuparã. To bairi wii bui cʉ̃ yoo ne wamʉ aá, oco juurica pãiri na ca-peoriquere jicã jope jee woo átiri, cʉ̃ ca-yojaricaro menana cʉ̃ ca-yoo ruio jooyuparã Jesú tʉpʉ, camaja watoapʉ. 20To bairo cʉ̃ na cá-áto, “Mani yaʉre catío majiimi,” cʉ̃re na ca-ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgorijere ca-majiñupʉ Jesú. Cʉ̃re na ca-ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgorijere majii, oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesú cá-aá majiquẽcʉre:
—Caroorije mʉ cá-átajere majirioʉ yʉ áa, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
21To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã judío majare cabuerã fariseo maja quena oco bairo ca-ĩi tʉgooñañuparã Jesúre: “¿Nope ĩi rooro Dio cʉ̃ ca-api tʉjooquẽtiere cʉ̃ ĩití? Cʉ̃a manire baii camajocʉ ca-ãcʉ̃na caroorije camaja na cá-átiere na majirioboja majiquẽemi. Dio jicãʉna ãmi camaja caroorije na cá-átiere ca-majirioboja majii,” ca-ĩi tʉgooñañuparã.
22To bairo na ca-ĩi tʉgooñarijere majiri oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—¿Nope ĩirã to bairo yʉ mʉja ĩi tʉgooñatí? na ca-ĩiñupʉ. 23-24—Cá-aá majiquẽcʉre, “Caroorije mʉ cá-átiere majirioʉ yʉ áa,” cʉ̃ yʉ ca-ĩiro, “Jocʉna ĩmi,” mʉja ĩirã. “Wamʉnʉcacoa aácʉja,” cʉ̃ yʉ ca-ĩata cʉ̃ riaye to ca-netoro yʉ ca-tutuarijere mʉja tʉjʉ majigarã. To bairi mʉja ca-tʉjʉro cʉ̃ riayere yʉ netoogʉ. Cʉ̃ yʉ ca-netooro camaja caroorije na cá-átajere nare yʉ ca-majirioboja majirijere mʉja tʉjʉ majigarã. “Dio Macʉ camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ caroorije camaja na cá-átajere na majirioboja majimi,” yʉre mʉja ca-ĩi majiparore bairo ĩi, cʉ̃ yʉ netoogʉ, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
To bairo na ĩi, oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú cá-aá majiquẽcʉre:
—Wamʉnʉcacõaña. Mʉ yojaricarore nee, aácʉja mʉ ya paʉpʉ, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
25To bairo cʉ̃ ca-ĩirona cá-aá majiquetibatacʉ wamʉnʉca, cʉ̃ ca-yojaricarore nee, cá-aácoajupʉ cʉ̃ ya wiipʉ aácʉ.
—¡Ñuu majuucõa! Diore cʉ̃ ca-ĩi wariñuuñupʉ.
26Ti wiipʉ ca-ãna to bairo cʉ̃ ca-ñuuro tʉjʉrã ca-tʉjʉ acʉacoajuparã.
—Yucʉacã mani tʉjʉwʉ ca-tʉjʉñaña maniere. Dio cʉ̃ cá-átie ñuu neto majuucõa, ca-ĩi wariñuuñuparã.
Jesús llama a Leví
(Mateo 9.9-13; Marcos 2.13-17)
27Cabero ti paʉ ca-ãnacʉ buti aá, Leví ca-wamecʉcʉre ca-tʉjʉyupʉ Jesú. Leví maca camaja yere gobiernore niyeru jeebojari majocʉ ca-añupʉ. To bairi cʉ̃ ca-paari arʉapʉ cʉ̃ ca-ruiro Jesú cʉ̃ tʉjʉ bʉga:
—Yʉ mena ajá, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Levíre.
28To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii cʉ̃ ye cʉ̃ paarique nipetiro ca-cũu aáweocoajupʉ, Jesú mena aácʉ yua.
29Cabero Leví cʉ̃ ya wiipʉre ejaʉ Jesúre boje rʉmʉ cʉ̃ cá-átibojayupʉ. To bairi Levíre bairona ca-paariquecʉna camaja yere gobiernore niyeru jeebojari maja na yarã mena ca-ejayuparã. Eja, boje rʉmʉ ʉgariquere na ca-ʉganemoñuparã. 30To bairo ca-bairã mena Jesú cʉ̃ ca-boje ʉgaro tʉjʉrã fariseo maja, judío majare cabuerã oco bairo na ca-ĩi tutiyuparã Jesú cʉ̃ cabuerãre:
—¿Nope ĩirã camaja yere gobiernore niyeru jeebojari maja, aperã caroorã mena mʉja bapacʉti ʉganucutí?
31To bairo na ca-ĩi tutiro apii oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú maca:
—Ʉcoyeri majocʉ ca-riaye manare na ʉcoyequẽcʉmi. Ca-riayecʉna jetore na ʉcoye majimi, na ca-ĩiñupʉ Jesú. 32—To bairona, “Ca-ñuurã jã ãa,” ca-ĩirãre na átinemoʉ acʉ́ mee yʉ cá-apʉ́. Caroorã macare caroorije na cá-átiere jʉtiriti rotii yʉ cá-apʉ́. Rooro na ca-tʉgooñarijere na wajoa rotii acʉ́ yʉ cá-apʉ́, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Le preguntan a Jesús sobre el ayuno
(Mateo 9.14-17; Marcos 2.18-22)
33Cabero aperã Jesúre cʉ̃ ca-ĩi jeniñanemoñuparã tunu:
—Juan bautisari majocʉ cʉ̃ cabuerã nairoacã ʉgaquẽnana Diore jeni nʉcʉbʉgonucuma. Fariseo maja na cabuerã quena to bairona nairoacã bainucuma. Mʉ cabuerã maca baiquetinucuma. Na maca ʉga, eti, áticõa aninucuma, ca-ĩiñuparã Jesúre.
34To bairo na ca-ĩiro:
—Jicãʉ cʉ̃ ca-wamo jiari boje rʉmʉ ca-ano cʉ̃ mena macana tʉgooñarique pairi ʉgaqueti bai majiquẽnama na mena cʉ̃ ca-ano. 35Ape rʉmʉ aperã maca to cõona aperopʉ cʉ̃re na ca-ñee aápata tiere tʉgooñarique paibana ʉgaqueti baiborãma. Mai Jesú cʉ̃ cabuerã cʉ̃ mena ãnaa na ca-ʉgaqueti tʉgooñarique paiquẽtiere na ĩi buio majioʉ, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
36Ape wame queti buio majiorica wame na ca-ĩi buioyupʉ Jesú tunu. Cʉ̃ ye quetire fariseo maja jãa jocarãna na ca-ĩi buiorije mena ca-tʉgooña ajuquetipe ãa ĩi, oco bairo na ca-ĩi buiowĩ:
—Camajoco jutiiro cawamaro ca-jañaña manore woo nequẽcomo cabʉcʉrore ee tuugo. To bairo cõ cá-ápata cawamaro quena ope cʉtiboro. Cõ ca-woo neebata ajero ape jutiiro cabʉcʉro mena caroaro tʉjooquetiboro, na ca-ĩiñupʉ Jesú fariseo majare. 37—Vino ʉje oco etirique cawama mʉja cá-átiere cabʉcʉ poa wecʉ ajero poare mʉja pio jãaquẽna. Cabʉcʉ poapʉ mʉja ca-pio jãata woocoaboro. Vino etirique pio reecoaboro yua. 38Vino etirique cawama mʉja cá-átiere cawama poapʉ mʉja pio jãanucu, na ca-ĩiñupʉ Jesú. 39—Vino ʉje oco cabʉcʉ macajere ca-etirã aperã cawama na cá-átiere booquẽnama. “Cabʉcʉ macaje ñuubʉja. Apeye jã etiquẽe,” ĩiborãma. To bairona na ca-ĩiñupʉ Jesú, “Mʉja ya wame cabʉcʉ wame jetore mʉja boo, yʉ ye queti cawama wamere mʉja apigatee,” na ĩi.

Currently Selected:

SAN LUCAS 5: TAVNT2

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in