SAN LUCAS 6
6
Los discípulos recogen trigo en el día de descanso
(Mateo 12.1-8; Marcos 2.23-28)
1Ape rʉmʉ sábado, judío maja na yerijãrica rʉmʉ ca-ano trigo wejeri recomacapʉ ca-neto aájupʉ Jesú cʉ̃ cabuerã mena. Neto aánana trigo apere tune jee átiri, ca-jĩque poo ʉga aájuparã. 2To bairo na cá-áti ʉga aáto na ca-tʉjʉyuparã fariseo maja. Na tʉjʉri, oco bairo na ca-ĩiñuparã:
—¿Nope ĩirã Moisé ãnacʉ yerijãrica rʉmʉ ca-ano cʉ̃ cá-áti rotiquetajere paarique mʉja áatí? na ca-ĩiñuparã.
3To bairo na ca-ĩiro Jesú maca oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Ʉpaʉ David ãnacʉ cʉ̃ mena macana mena ñigo riabana na cá-átajere, meere, mʉja bue tʉgaricarã, na ca-ĩiñupʉ. 4—David Dio wiipʉre jãa áti, ñigo riabacʉ cajawa bui ca-pejarijere ʉgarique rupaare Diore cʉ̃ na ca-joobatajere jee, ʉga átiri, cʉ̃ mena macanare tiere na ca-nuuñupʉ. Dio wii macana sacerdote maja jetore na ca-ʉga rotirije ca-anibajupa. David, cʉ̃ mena macana sacerdote maja aniquetibana quena Moisé ãnacʉ na unare cʉ̃ ca-ʉga rotiquetajere ca-ʉgayuparã, na ca-ĩiñupʉ Jesú fariseo majare.
5—Yʉa Dio Macʉ camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ, ca-roti majii aniri yerijãrica rʉmʉ ca-ano cá-átipe quenare ca-rotii yʉ ãa yʉa, na ca-ĩiñupʉ Jesú fariseo majare.
El hombre de la mano seca
(Mateo 12.9-14; Marcos 3.1-6)
6Ape rʉmʉ sábado rʉmʉ, judío maja na yerijãrica rʉmʉ ca-ano Jesú neñapo buerica wiipʉ ca-jãa aájupʉ. Jãa, topʉ ca-ãnare Dio Wadariquere na ca-buioyupʉ. Topʉ ca-añupʉ jicãʉ camajocʉ cariape nʉgoa macare ca-wamo rooye tuaricʉ. 7Judío majare cabuerã, fariseo maja mena Jesúre seeto cʉ̃ ca-tʉjʉ coteyuparã. “Jesú anire ca-wamo rooye tuaricʉre yucʉ yerijãrica rʉmʉ to ca-anibato quena cʉ̃re cʉ̃ ca-netooata ʉparãpʉre cʉ̃ mani wadajãcõagarã,” ca-ĩi tʉgooñañuparã. 8To bairo cʉ̃ na ca-ĩi tʉgooñarijere ca-majicõañupʉ Jesú. To bairi ca-wamo rooye tuaricʉ macare oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Wamʉnʉcacõaña. Yʉ tʉ maca adʉja.
To bairo cʉ̃ cʉ̃ ca-ĩiro wamʉnʉcari cʉ̃ tʉ ca-eja nʉcañupʉ ca-wamo rooye tuaricʉ yua. 9To bairo cʉ̃ ca-bairo rooro cʉ̃re ca-ĩi tʉgooñarãre na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—¿Nope ĩirã to bairije mʉja ĩi tʉgooñatí? Tʉgooñañaja. ¿Yerijãrica rʉmʉ ca-ano caroa wame aperãre cʉ̃ átiboja rotití Dio? O ¿caroorije macare cʉ̃ áti rotití que? ¿Yerijãrica rʉmʉ ca-ano aperãre mani cʉ̃ catío rotití? o ¿na jĩaña cʉ̃ ĩití? na ca-ĩiñupʉ Jesú.
10To bairo na ĩi, cʉ̃re ca-tʉjʉ coterãre na tʉjʉ peti, ca-wamo rooye tuaricʉre:
—Mʉ wamore ñupoya, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩirona cʉ̃ wamore ca-ñupoyupʉ. Cʉ̃ ca-ñuporona cʉ̃ wamo ca-ñuucoajupe. 11To bairo ca-bairo tʉjʉrã judío majare cabuerã, fariseo maja jãa Jesúre seeto cʉ̃ ca-punijiniñuparã. Cʉ̃ punijiniri:
—¿Dope bairo cʉ̃ mani áti wadajãcʉtí? ʉparã cʉ̃ na jĩa rocacõato ĩirã ca-ame ĩi wadapeniñuparã.
Jesús escoge a los doce apóstoles
(Mateo 10.1-4; Marcos 3.13-19)
12Ape rʉmʉ ʉ̃taʉpʉ cá-aácoajupʉ Jesú, Diore cʉ̃ jeni nʉcʉbʉgoʉ aácʉ. Ti ñami Diore ca-jeni nʉcʉbʉgo bujucoajupʉ. 13Ape rʉmʉ ca-bujuri paʉ ca-ano na ca-pi jooyupʉ cʉ̃ cabuerãre. Na pijori na ca-bejeyupʉ doce canacãʉpʉrena, yʉ ye quetire ca-buionemorã mʉja anigarã na ĩi. 14Simón're cʉ̃ ca-bejeyupʉ. Ape wame Pedro cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón're. Simón Pedro bai André quenare cʉ̃ ca-bejeyupʉ. Apeĩ Jacobo, apeĩ Juan, apeĩ Felipe, apeĩ Bartolomé, 15apeĩ Mateo, apeĩ Tomás na ca-bejeyupʉ. Apeĩ Alfeo macʉ Jacobo quenare cʉ̃ ca-bejeyupʉ. Apeĩ Simón cananista ya poa macacʉre ca-bejeyupʉ Jesú. 16Apeĩ Jacobo yaʉ Juda quenare cʉ̃ ca-bejeyupʉ Jesú. Apeĩ Judas Iscariote quenare cʉ̃ ca-bejebajupʉ. Jesúre cʉ̃ ca-jĩaparãre ca-wadajãpaʉ ca-añupʉ cʉ̃a. To canacãʉ ca-añuparã Jesú cʉ̃ ca-bejericarã cʉ̃ ye quetire ca-buionemoparã.
Jesús enseña a mucha gente
(Mateo 4.23-25)
17-18Jesú na beje yaparo ʉ̃taʉ buipʉ ca-ãnacʉ cʉ̃ cabuerã mena rui atí, ti ʉ̃taʉ pʉto ca-ani yepapʉ na mena ca-ejayupʉ. Cʉ̃ ca-rui ejaro camaja capaarã cʉ̃ ca-cote tʉjʉnucuñuparã, cʉ̃ ca-buiorijere apigarã, na riayere Jesúre cʉ̃ netoo rotigarã. Judea yepa macana, Jerusalén macana, aperã ca-pairi ya tʉjaro macá macari macana Tiro, Sidón ca-wamecʉti macari macana Jesúre cʉ̃ ca-cote tʉjʉnucuñuparã. Jesú ca-yeri wãtiacʉna quenare na ca-netooñupʉ. 19To bairo cʉ̃ cá-áti majirije mena ca-riayecʉna nipetirãre cʉ̃ ca-netooro tʉjʉrã aperã ca-riarã quena cʉ̃ ca-pañagabajuparã, “Cʉ̃ yʉ ca-pañarona yʉ riaye netogaro,” ĩi tʉgooñari.
La felicidad y la infelicidad
(Mateo 5.1-12)
20Cʉ̃ ca-buiorijere ca-apiʉjarãre na tʉjʉri oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Yucʉacãre ca-bopacoorã mʉja ãa. To bairo mʉja ca-baibato quena Dio mʉja Ʉpaʉ aniri wariñuurique macare mʉja joogʉmi, na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
21’Yucʉacãre mʉja ñigo ria. Cabero ca-ani wariñuu yapirã mʉja anigarã.
’Yucʉra ca-tʉgooñarique pairã mʉja ãa. Caberopʉre ca-epe wariñuurã mʉja anigarã.
22’Yʉre ca-nʉcʉbʉgo ʉjarã mʉja ca-ano camaja mʉjaare tʉjʉtee, mʉja buu reegarãma. “Caroorã ãma,” mʉja ĩi tutiri mʉja peju cʉtigarãma. To bairo mʉja na ca-ĩibato quena mʉja wariñuugarã. 23To bairo rooro mʉja na ca-baibato quena seeto wariñuuña. Capee ca-ñuurijere mʉja joogʉmi Dio jõ buipʉ. To bairo mʉja na cá-átore bairona cá-ájupa na ñicʉ jãa quena Dio ye quetire buiori maja ãnanare, na ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃re ca-apiʉjarãre.
24Aperã pairo ca-apeye cʉgorã macare oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Mʉjaa ati yepapʉre ãnaa pairo apeye uniere mʉja cʉgo tʉga. Caberopʉ rooro baigaro mʉjaare, na ca-ĩiñupʉ Jesú pairo ca-cʉgorãre.
25’Yucʉre ati yepa ãnapʉ ca-ʉga yapirãre bairona mʉja ani wariñuu tʉga. Caberopʉ rooro mʉjaare baigaro. Mʉja ñigo tamuogarã, na ca-ĩi buioyupʉ Jesú. —Mʉjaa yucʉacãre seeto ca-epe wariñuurã mʉja ãa. Caberopʉ ñuuquẽto tamuobana ca-otirã mʉja anigarã, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
26’Tirʉmʉpʉ Dio Wadariquere ca-buiotorãre, “Caroaro, cariape buioma,” na ca-ĩibajupa camaja. Yucʉ mʉja quenare to bairona ĩima na pãramerã quena. Jocarãna Dio Wadariquere na mʉja ca-buiorije to ca-anibato quena, “Caroaro, cariape buioma,” mʉja ĩinucuma mʉja quenare. Caberopʉ rooro mʉjaare baigaro, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
El amor a los enemigos
(Mateo 5.38-48; 7.12)
27’Oco bairo yʉre ca-apirãre mʉjaare yʉ ĩi buiogʉ: Mʉjaare ca-tʉjʉ tutirãre na maiña. Mʉjaare ca-teerã quenare caroaro na ája, na ca-ĩiñupʉ Jesú. 28—Rooro mʉjaare ca-wada pairã quenare, “Caroaro mʉjaare to baiato,” na ĩinucuña. Caroorije mʉjaare cá-ána na ca-anibato quena na ca-anipere Diore na jenibojaya. 29Jicãʉ mʉjaare jicã nʉgoa cʉ̃ ca-wajopana paata ape nʉgoa quenare cʉ̃ wajopana pa rotiya tunu. Jicãʉ mʉ jutiiro bui macatore cʉ̃ ca-tu wee neata mʉ camisa quenare cʉ̃ jooya, tiere cʉ̃ ca-booata. 30Nii jicãʉ mʉjaare cʉ̃ ca-jenirore cʉ̃ jooya. Aperã mʉja yere na ca-jeero, “Jã tunuo joocõaña,” na ĩi tutiquẽja. 31Aperã caroare mʉjaare na cá-átipere boorã caroaro na áti ameña.
32’Mʉjaare ca-mairã jetore na mʉja ca-maiata, “Caroaro ca-mairã mʉja ãa,” mʉja ĩiquẽcʉmi Dio. Caroorã quena to bairona na mena macanare na maima. To bairi aperã mʉjaare ca-maiquẽna na ca-anibato quena na maiña mʉja maca. 33Mʉjaare caroaro cá-ána jetore caroaro na mʉja ca-ame ápata, “Aperãre caroaro cá-ána ãma,” mʉja ĩiquẽcʉmi Dio. Caroorã quena to bairona caroaro ame áama caroaro na cá-ánare. To bairi mʉja maca mʉjaare caroorije cá-ána quenare caroaro na mʉja cá-áto, “Caroaro cá-ána majuu ãma,” mʉja ĩigʉmi Dio. 34Mʉja apeye uniere wajorã, “Jã tunuocõagarãma,” ĩi tʉgooñaquetibana quena na mʉja ca-jooro, “Caroaro cá-ána majuu ãma,” mʉja ĩigʉmi Dio. “Jã tunuocõagarãma,” ĩi majiripʉ na wajoma caroorã quena. 35To bairi mʉja maca, “Yoaro mee jã tunuocõagarãma,” ĩi majiquetibana quena nare wajocõaña. Caroaro aperãre na átinemoña. Mʉjaare ca-tʉjʉ tutirã na ca-anibato quena na maiña. To bairo mʉja cá-áto caroare capee mʉja joogʉmi Dio. Dio caroorã, cʉ̃ ca-ĩi wariñuuquẽna na ca-anibato quena caroaro na áami. To bairi mʉja quena caroaro ája aperãre, mʉjaare ca-tʉjʉtee tutirã na ca-anibato quena. To bairo ána Dio ca-ani majuʉ punaa, cʉ̃re bairo ca-ãna mʉja anigarã. 36Mʉja quena aperãre na bopaco tʉjʉ maiña, mani Pacʉ Dio manire cʉ̃ ca-bopaco tʉjʉ mairore bairona.
No juzguen a otros
(Mateo 7.1-5)
37’Aperãre, “Rooro áama, na ca-popiyeyepe ãa,” na ĩi batequeticõaña. To bairo mʉja ca-ĩi batequẽpata, “Rooro áama, na ca-popiyeyepe ãa,” mʉja ĩiquetigʉmi Dio mʉja quenare. Aperã caroorije mʉjaare na cá-átiere majirioya. To bairo mʉja cá-áto Dio quena majiriogʉmi caroorije mʉja cá-átiere, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
38’Aperã ca-cʉgoquẽnare na jooya. To bairo mʉja cá-áto mʉja quenare capee mʉja joogʉmi Dio. Mʉja ca-joorije netoro mʉja joogʉmi. To bairi aperãre mʉja cá-átore bairo mʉja átigʉmi Dio.
39To bairo na ĩi yaparo Jesú atie queti buio majiorica wamere na ca-ĩiñupʉ. Cʉ̃ yere ca-booquẽna Dio Wadarique jocarãna na ca-ĩi buiorijere cʉ̃ cabuerãre na ĩi majioʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Jicãʉ camajocʉ ca-cape mácʉ cʉ̃ bapa quena ca-cape mácʉre, “Mʉ yʉ jʉgo tʉ̃ga aácʉpa,” cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩata na pʉgarãpʉna opepʉre ree jãacõarãma. 40Jicãʉ ca-majii cʉ̃ cabuerã cʉ̃ netoro majiquẽnama. Nipetirã nare cʉ̃ ca-buero beropʉ to cõona nare ca-majioricʉre bairona ca-majirã anigarãma, na ca-ĩiñupʉ.
41-42Ape wame queti buio majiorica wame na ca-ĩiñupʉ Jesú tunu:
—¿Nope ĩirã mʉja yarãre, mʉja majuuna pairo caroorije átibana quena, “Caroorije mʉja áa,” na mʉja ĩití? Mʉja majuuna caroorije áti janaña, aperãre, “Caroorije mʉja áa,” na mʉja ca-ĩiparo jʉgoye. To bairi apeĩre, “Mʉ capeapʉ jitaacã ca-jañarijeacãre yʉ ne rocapa,” ca-ĩirãre bairo mʉja ĩi, mʉja majuuna pairi pocaro mʉja cápeepʉre to ca-jañabato quena. To bairo mʉja ca-ĩata jocarã majuu mʉja ĩiborã. Mʉja majuuna mʉja cápeepʉ ca-jañari pocarore ne rocaya. Ne rocari bero caroaro tʉjʉ majirã apeĩ cʉ̃ capeapʉ jitaacã ca-jañarijeacãre mʉja ne rocaboja majigarã. To bairona apeĩre, “Ati wame caroorije áti janacõaña,” cʉ̃ ĩigarã jʉgoye mʉja majuuna cʉ̃ netoro caroorije mʉja cá-átinucurijere áti janacõaña.
El árbol se conoce por su fruto
(Mateo 7.17-20; 12.34-35)
43Oco bairo na ca-buioyupʉ Jesú tunu:
—Jicãʉ yucʉ caroa ca-ricacʉtii caroorije rica cʉtiquẽto. Apeĩ yucʉ caroorije ca-ricacʉtii caroa macare rica cʉtiquẽto. 44Nipetirije yucʉre tie rica mena tʉjʉ majirique ãa. Narañaʉ higo na ca-ĩrije caroa ca-ipitirije macare rica cʉtiquẽto. Pota miji wẽeri quena ʉjena rica cʉtiquẽto. 45Tiere bairona áama camaja quena. Camajocʉ ca-ñuʉ cʉ̃ yeripʉ caroa macaje ca-ano caroa wadami. Apeĩ maca cʉ̃ yeripʉre caroorije ca-ano caroorije wadami. To canacãʉpʉna na yeripʉ ca-anie jetore wadama.
Las dos bases
(Mateo 7.24-27)
46’¿Nope ĩirã, “Jã Ʉpaʉ,” yʉre ĩibana quena yʉ ca-rotiri wamere mʉja átiquẽetí? 47Noa yʉ tʉpʉ ejari yʉ ca-buiorijere ca-apirã cabero tiere ána oco bairo ca-ãnare bairo ãma: 48Jicãʉ caroaro ca-tʉgooñaʉ wii átigʉ pupeapʉ yejeari, ʉ̃ta rupaapʉ yejea ejari, ope átiri, cʉ̃ wii botari nʉcoʉmi. Cʉ̃ ca-nʉcoro bero seeto ca-ocaro, ria ca-pairo, wino cá-atíe quena ti wiire papu pĩa ñooquẽto. 49Aperã maca yʉre apibana quena yʉ ca-buiorijere cá-átiquẽna oco bairo cá-ácʉre bairona ãma na maca: Jicãʉ wii átigʉ ria tʉacã, pupeapʉ yejeaquẽcʉna wii ácʉmi, caroaro tʉgooñaquetibacʉ. Cʉ̃ cá-áto bero ria pue paibato ti wiire oco pue tima pĩa yucõa jooboro, ñee rʉjaricaro mano. Ca-bairi wii ca-quenoʉre bairona ãma yʉ ca-ĩrijere apibana quena cá-átigaquẽna, ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
Currently Selected:
SAN LUCAS 6: TAVNT2
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapistaging.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
SAN LUCAS 6
6
Los discípulos recogen trigo en el día de descanso
(Mateo 12.1-8; Marcos 2.23-28)
1Ape rʉmʉ sábado, judío maja na yerijãrica rʉmʉ ca-ano trigo wejeri recomacapʉ ca-neto aájupʉ Jesú cʉ̃ cabuerã mena. Neto aánana trigo apere tune jee átiri, ca-jĩque poo ʉga aájuparã. 2To bairo na cá-áti ʉga aáto na ca-tʉjʉyuparã fariseo maja. Na tʉjʉri, oco bairo na ca-ĩiñuparã:
—¿Nope ĩirã Moisé ãnacʉ yerijãrica rʉmʉ ca-ano cʉ̃ cá-áti rotiquetajere paarique mʉja áatí? na ca-ĩiñuparã.
3To bairo na ca-ĩiro Jesú maca oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Ʉpaʉ David ãnacʉ cʉ̃ mena macana mena ñigo riabana na cá-átajere, meere, mʉja bue tʉgaricarã, na ca-ĩiñupʉ. 4—David Dio wiipʉre jãa áti, ñigo riabacʉ cajawa bui ca-pejarijere ʉgarique rupaare Diore cʉ̃ na ca-joobatajere jee, ʉga átiri, cʉ̃ mena macanare tiere na ca-nuuñupʉ. Dio wii macana sacerdote maja jetore na ca-ʉga rotirije ca-anibajupa. David, cʉ̃ mena macana sacerdote maja aniquetibana quena Moisé ãnacʉ na unare cʉ̃ ca-ʉga rotiquetajere ca-ʉgayuparã, na ca-ĩiñupʉ Jesú fariseo majare.
5—Yʉa Dio Macʉ camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ, ca-roti majii aniri yerijãrica rʉmʉ ca-ano cá-átipe quenare ca-rotii yʉ ãa yʉa, na ca-ĩiñupʉ Jesú fariseo majare.
El hombre de la mano seca
(Mateo 12.9-14; Marcos 3.1-6)
6Ape rʉmʉ sábado rʉmʉ, judío maja na yerijãrica rʉmʉ ca-ano Jesú neñapo buerica wiipʉ ca-jãa aájupʉ. Jãa, topʉ ca-ãnare Dio Wadariquere na ca-buioyupʉ. Topʉ ca-añupʉ jicãʉ camajocʉ cariape nʉgoa macare ca-wamo rooye tuaricʉ. 7Judío majare cabuerã, fariseo maja mena Jesúre seeto cʉ̃ ca-tʉjʉ coteyuparã. “Jesú anire ca-wamo rooye tuaricʉre yucʉ yerijãrica rʉmʉ to ca-anibato quena cʉ̃re cʉ̃ ca-netooata ʉparãpʉre cʉ̃ mani wadajãcõagarã,” ca-ĩi tʉgooñañuparã. 8To bairo cʉ̃ na ca-ĩi tʉgooñarijere ca-majicõañupʉ Jesú. To bairi ca-wamo rooye tuaricʉ macare oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Wamʉnʉcacõaña. Yʉ tʉ maca adʉja.
To bairo cʉ̃ cʉ̃ ca-ĩiro wamʉnʉcari cʉ̃ tʉ ca-eja nʉcañupʉ ca-wamo rooye tuaricʉ yua. 9To bairo cʉ̃ ca-bairo rooro cʉ̃re ca-ĩi tʉgooñarãre na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—¿Nope ĩirã to bairije mʉja ĩi tʉgooñatí? Tʉgooñañaja. ¿Yerijãrica rʉmʉ ca-ano caroa wame aperãre cʉ̃ átiboja rotití Dio? O ¿caroorije macare cʉ̃ áti rotití que? ¿Yerijãrica rʉmʉ ca-ano aperãre mani cʉ̃ catío rotití? o ¿na jĩaña cʉ̃ ĩití? na ca-ĩiñupʉ Jesú.
10To bairo na ĩi, cʉ̃re ca-tʉjʉ coterãre na tʉjʉ peti, ca-wamo rooye tuaricʉre:
—Mʉ wamore ñupoya, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩirona cʉ̃ wamore ca-ñupoyupʉ. Cʉ̃ ca-ñuporona cʉ̃ wamo ca-ñuucoajupe. 11To bairo ca-bairo tʉjʉrã judío majare cabuerã, fariseo maja jãa Jesúre seeto cʉ̃ ca-punijiniñuparã. Cʉ̃ punijiniri:
—¿Dope bairo cʉ̃ mani áti wadajãcʉtí? ʉparã cʉ̃ na jĩa rocacõato ĩirã ca-ame ĩi wadapeniñuparã.
Jesús escoge a los doce apóstoles
(Mateo 10.1-4; Marcos 3.13-19)
12Ape rʉmʉ ʉ̃taʉpʉ cá-aácoajupʉ Jesú, Diore cʉ̃ jeni nʉcʉbʉgoʉ aácʉ. Ti ñami Diore ca-jeni nʉcʉbʉgo bujucoajupʉ. 13Ape rʉmʉ ca-bujuri paʉ ca-ano na ca-pi jooyupʉ cʉ̃ cabuerãre. Na pijori na ca-bejeyupʉ doce canacãʉpʉrena, yʉ ye quetire ca-buionemorã mʉja anigarã na ĩi. 14Simón're cʉ̃ ca-bejeyupʉ. Ape wame Pedro cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón're. Simón Pedro bai André quenare cʉ̃ ca-bejeyupʉ. Apeĩ Jacobo, apeĩ Juan, apeĩ Felipe, apeĩ Bartolomé, 15apeĩ Mateo, apeĩ Tomás na ca-bejeyupʉ. Apeĩ Alfeo macʉ Jacobo quenare cʉ̃ ca-bejeyupʉ. Apeĩ Simón cananista ya poa macacʉre ca-bejeyupʉ Jesú. 16Apeĩ Jacobo yaʉ Juda quenare cʉ̃ ca-bejeyupʉ Jesú. Apeĩ Judas Iscariote quenare cʉ̃ ca-bejebajupʉ. Jesúre cʉ̃ ca-jĩaparãre ca-wadajãpaʉ ca-añupʉ cʉ̃a. To canacãʉ ca-añuparã Jesú cʉ̃ ca-bejericarã cʉ̃ ye quetire ca-buionemoparã.
Jesús enseña a mucha gente
(Mateo 4.23-25)
17-18Jesú na beje yaparo ʉ̃taʉ buipʉ ca-ãnacʉ cʉ̃ cabuerã mena rui atí, ti ʉ̃taʉ pʉto ca-ani yepapʉ na mena ca-ejayupʉ. Cʉ̃ ca-rui ejaro camaja capaarã cʉ̃ ca-cote tʉjʉnucuñuparã, cʉ̃ ca-buiorijere apigarã, na riayere Jesúre cʉ̃ netoo rotigarã. Judea yepa macana, Jerusalén macana, aperã ca-pairi ya tʉjaro macá macari macana Tiro, Sidón ca-wamecʉti macari macana Jesúre cʉ̃ ca-cote tʉjʉnucuñuparã. Jesú ca-yeri wãtiacʉna quenare na ca-netooñupʉ. 19To bairo cʉ̃ cá-áti majirije mena ca-riayecʉna nipetirãre cʉ̃ ca-netooro tʉjʉrã aperã ca-riarã quena cʉ̃ ca-pañagabajuparã, “Cʉ̃ yʉ ca-pañarona yʉ riaye netogaro,” ĩi tʉgooñari.
La felicidad y la infelicidad
(Mateo 5.1-12)
20Cʉ̃ ca-buiorijere ca-apiʉjarãre na tʉjʉri oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Yucʉacãre ca-bopacoorã mʉja ãa. To bairo mʉja ca-baibato quena Dio mʉja Ʉpaʉ aniri wariñuurique macare mʉja joogʉmi, na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
21’Yucʉacãre mʉja ñigo ria. Cabero ca-ani wariñuu yapirã mʉja anigarã.
’Yucʉra ca-tʉgooñarique pairã mʉja ãa. Caberopʉre ca-epe wariñuurã mʉja anigarã.
22’Yʉre ca-nʉcʉbʉgo ʉjarã mʉja ca-ano camaja mʉjaare tʉjʉtee, mʉja buu reegarãma. “Caroorã ãma,” mʉja ĩi tutiri mʉja peju cʉtigarãma. To bairo mʉja na ca-ĩibato quena mʉja wariñuugarã. 23To bairo rooro mʉja na ca-baibato quena seeto wariñuuña. Capee ca-ñuurijere mʉja joogʉmi Dio jõ buipʉ. To bairo mʉja na cá-átore bairona cá-ájupa na ñicʉ jãa quena Dio ye quetire buiori maja ãnanare, na ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃re ca-apiʉjarãre.
24Aperã pairo ca-apeye cʉgorã macare oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Mʉjaa ati yepapʉre ãnaa pairo apeye uniere mʉja cʉgo tʉga. Caberopʉ rooro baigaro mʉjaare, na ca-ĩiñupʉ Jesú pairo ca-cʉgorãre.
25’Yucʉre ati yepa ãnapʉ ca-ʉga yapirãre bairona mʉja ani wariñuu tʉga. Caberopʉ rooro mʉjaare baigaro. Mʉja ñigo tamuogarã, na ca-ĩi buioyupʉ Jesú. —Mʉjaa yucʉacãre seeto ca-epe wariñuurã mʉja ãa. Caberopʉ ñuuquẽto tamuobana ca-otirã mʉja anigarã, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
26’Tirʉmʉpʉ Dio Wadariquere ca-buiotorãre, “Caroaro, cariape buioma,” na ca-ĩibajupa camaja. Yucʉ mʉja quenare to bairona ĩima na pãramerã quena. Jocarãna Dio Wadariquere na mʉja ca-buiorije to ca-anibato quena, “Caroaro, cariape buioma,” mʉja ĩinucuma mʉja quenare. Caberopʉ rooro mʉjaare baigaro, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
El amor a los enemigos
(Mateo 5.38-48; 7.12)
27’Oco bairo yʉre ca-apirãre mʉjaare yʉ ĩi buiogʉ: Mʉjaare ca-tʉjʉ tutirãre na maiña. Mʉjaare ca-teerã quenare caroaro na ája, na ca-ĩiñupʉ Jesú. 28—Rooro mʉjaare ca-wada pairã quenare, “Caroaro mʉjaare to baiato,” na ĩinucuña. Caroorije mʉjaare cá-ána na ca-anibato quena na ca-anipere Diore na jenibojaya. 29Jicãʉ mʉjaare jicã nʉgoa cʉ̃ ca-wajopana paata ape nʉgoa quenare cʉ̃ wajopana pa rotiya tunu. Jicãʉ mʉ jutiiro bui macatore cʉ̃ ca-tu wee neata mʉ camisa quenare cʉ̃ jooya, tiere cʉ̃ ca-booata. 30Nii jicãʉ mʉjaare cʉ̃ ca-jenirore cʉ̃ jooya. Aperã mʉja yere na ca-jeero, “Jã tunuo joocõaña,” na ĩi tutiquẽja. 31Aperã caroare mʉjaare na cá-átipere boorã caroaro na áti ameña.
32’Mʉjaare ca-mairã jetore na mʉja ca-maiata, “Caroaro ca-mairã mʉja ãa,” mʉja ĩiquẽcʉmi Dio. Caroorã quena to bairona na mena macanare na maima. To bairi aperã mʉjaare ca-maiquẽna na ca-anibato quena na maiña mʉja maca. 33Mʉjaare caroaro cá-ána jetore caroaro na mʉja ca-ame ápata, “Aperãre caroaro cá-ána ãma,” mʉja ĩiquẽcʉmi Dio. Caroorã quena to bairona caroaro ame áama caroaro na cá-ánare. To bairi mʉja maca mʉjaare caroorije cá-ána quenare caroaro na mʉja cá-áto, “Caroaro cá-ána majuu ãma,” mʉja ĩigʉmi Dio. 34Mʉja apeye uniere wajorã, “Jã tunuocõagarãma,” ĩi tʉgooñaquetibana quena na mʉja ca-jooro, “Caroaro cá-ána majuu ãma,” mʉja ĩigʉmi Dio. “Jã tunuocõagarãma,” ĩi majiripʉ na wajoma caroorã quena. 35To bairi mʉja maca, “Yoaro mee jã tunuocõagarãma,” ĩi majiquetibana quena nare wajocõaña. Caroaro aperãre na átinemoña. Mʉjaare ca-tʉjʉ tutirã na ca-anibato quena na maiña. To bairo mʉja cá-áto caroare capee mʉja joogʉmi Dio. Dio caroorã, cʉ̃ ca-ĩi wariñuuquẽna na ca-anibato quena caroaro na áami. To bairi mʉja quena caroaro ája aperãre, mʉjaare ca-tʉjʉtee tutirã na ca-anibato quena. To bairo ána Dio ca-ani majuʉ punaa, cʉ̃re bairo ca-ãna mʉja anigarã. 36Mʉja quena aperãre na bopaco tʉjʉ maiña, mani Pacʉ Dio manire cʉ̃ ca-bopaco tʉjʉ mairore bairona.
No juzguen a otros
(Mateo 7.1-5)
37’Aperãre, “Rooro áama, na ca-popiyeyepe ãa,” na ĩi batequeticõaña. To bairo mʉja ca-ĩi batequẽpata, “Rooro áama, na ca-popiyeyepe ãa,” mʉja ĩiquetigʉmi Dio mʉja quenare. Aperã caroorije mʉjaare na cá-átiere majirioya. To bairo mʉja cá-áto Dio quena majiriogʉmi caroorije mʉja cá-átiere, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
38’Aperã ca-cʉgoquẽnare na jooya. To bairo mʉja cá-áto mʉja quenare capee mʉja joogʉmi Dio. Mʉja ca-joorije netoro mʉja joogʉmi. To bairi aperãre mʉja cá-átore bairo mʉja átigʉmi Dio.
39To bairo na ĩi yaparo Jesú atie queti buio majiorica wamere na ca-ĩiñupʉ. Cʉ̃ yere ca-booquẽna Dio Wadarique jocarãna na ca-ĩi buiorijere cʉ̃ cabuerãre na ĩi majioʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Jicãʉ camajocʉ ca-cape mácʉ cʉ̃ bapa quena ca-cape mácʉre, “Mʉ yʉ jʉgo tʉ̃ga aácʉpa,” cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩata na pʉgarãpʉna opepʉre ree jãacõarãma. 40Jicãʉ ca-majii cʉ̃ cabuerã cʉ̃ netoro majiquẽnama. Nipetirã nare cʉ̃ ca-buero beropʉ to cõona nare ca-majioricʉre bairona ca-majirã anigarãma, na ca-ĩiñupʉ.
41-42Ape wame queti buio majiorica wame na ca-ĩiñupʉ Jesú tunu:
—¿Nope ĩirã mʉja yarãre, mʉja majuuna pairo caroorije átibana quena, “Caroorije mʉja áa,” na mʉja ĩití? Mʉja majuuna caroorije áti janaña, aperãre, “Caroorije mʉja áa,” na mʉja ca-ĩiparo jʉgoye. To bairi apeĩre, “Mʉ capeapʉ jitaacã ca-jañarijeacãre yʉ ne rocapa,” ca-ĩirãre bairo mʉja ĩi, mʉja majuuna pairi pocaro mʉja cápeepʉre to ca-jañabato quena. To bairo mʉja ca-ĩata jocarã majuu mʉja ĩiborã. Mʉja majuuna mʉja cápeepʉ ca-jañari pocarore ne rocaya. Ne rocari bero caroaro tʉjʉ majirã apeĩ cʉ̃ capeapʉ jitaacã ca-jañarijeacãre mʉja ne rocaboja majigarã. To bairona apeĩre, “Ati wame caroorije áti janacõaña,” cʉ̃ ĩigarã jʉgoye mʉja majuuna cʉ̃ netoro caroorije mʉja cá-átinucurijere áti janacõaña.
El árbol se conoce por su fruto
(Mateo 7.17-20; 12.34-35)
43Oco bairo na ca-buioyupʉ Jesú tunu:
—Jicãʉ yucʉ caroa ca-ricacʉtii caroorije rica cʉtiquẽto. Apeĩ yucʉ caroorije ca-ricacʉtii caroa macare rica cʉtiquẽto. 44Nipetirije yucʉre tie rica mena tʉjʉ majirique ãa. Narañaʉ higo na ca-ĩrije caroa ca-ipitirije macare rica cʉtiquẽto. Pota miji wẽeri quena ʉjena rica cʉtiquẽto. 45Tiere bairona áama camaja quena. Camajocʉ ca-ñuʉ cʉ̃ yeripʉ caroa macaje ca-ano caroa wadami. Apeĩ maca cʉ̃ yeripʉre caroorije ca-ano caroorije wadami. To canacãʉpʉna na yeripʉ ca-anie jetore wadama.
Las dos bases
(Mateo 7.24-27)
46’¿Nope ĩirã, “Jã Ʉpaʉ,” yʉre ĩibana quena yʉ ca-rotiri wamere mʉja átiquẽetí? 47Noa yʉ tʉpʉ ejari yʉ ca-buiorijere ca-apirã cabero tiere ána oco bairo ca-ãnare bairo ãma: 48Jicãʉ caroaro ca-tʉgooñaʉ wii átigʉ pupeapʉ yejeari, ʉ̃ta rupaapʉ yejea ejari, ope átiri, cʉ̃ wii botari nʉcoʉmi. Cʉ̃ ca-nʉcoro bero seeto ca-ocaro, ria ca-pairo, wino cá-atíe quena ti wiire papu pĩa ñooquẽto. 49Aperã maca yʉre apibana quena yʉ ca-buiorijere cá-átiquẽna oco bairo cá-ácʉre bairona ãma na maca: Jicãʉ wii átigʉ ria tʉacã, pupeapʉ yejeaquẽcʉna wii ácʉmi, caroaro tʉgooñaquetibacʉ. Cʉ̃ cá-áto bero ria pue paibato ti wiire oco pue tima pĩa yucõa jooboro, ñee rʉjaricaro mano. Ca-bairi wii ca-quenoʉre bairona ãma yʉ ca-ĩrijere apibana quena cá-átigaquẽna, ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapistaging.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.