YouVersion Logo
Search Icon

SAN LUCAS 7

7
Jesús sana al siervo de un oficial romano
(Mateo 8.5-13)
1Jesú camajare cʉ̃ ca-buiogarijere buio yaparo Capernaumpʉ cá-aácoajupʉ. 2Topʉ cʉ̃ ca-ejaro romano yaʉ, polisía maja ʉpaʉ ca-añupʉ. Cʉ̃ paabojari majocʉ, aperã cʉ̃ paabojari maja netoro cʉ̃ ca-maii seeto ca-riabʉjayupʉ. Bai yajigʉpʉ ca-baiyupʉ. 3Jesú ca-riaye cʉnare na cʉ̃ ca-catío majirijere ca-queti apiyupʉ polisía maja ʉpaʉ. To bairi judío maja ʉparã cabʉcʉrã jicãarãre Jesúre na ca-pii roti jooyupʉ, “Yʉre ca-paabojari majocʉre cʉ̃ catíoʉ apáro,” ĩi. 4To bairi cʉ̃ ca-pii roti joorã Jesú tʉpʉ ejarã oco bairo cʉ̃ ca-ĩi buioyuparã:
—Cʉ̃a polisía maja ʉpaʉ ca-ñuu majuʉ ãmi. To bairi mʉ cá-átinemopaʉ ãmi. 5Cʉ̃a judío majare caroaro mani maimi. Cʉ̃ majuuna mani neñapo buerica wiire cá-áti rotiwĩ. To bairi cʉ̃ ca-jeni jooriquere cʉ̃ átibojaya, cʉ̃ ca-ĩi buioyuparã Jesúre.
6To bairo na ca-ĩrije apii na mena cá-aájupʉ Jesú. Polisía maja ʉpaʉ romano yaʉ cʉ̃ ya wii tʉacã Jesúre cʉ̃ na ca-jʉgo tʉja ató tʉjʉri, oco bairo na ca-ĩi jooyupʉ cʉ̃ yarãre:
—Ʉpaʉre seeto cʉ̃ yʉ patowãcoogatee, cawatoa macacʉ aniri. To bairi yʉ ya wiipʉ cʉ̃ yʉ jãa roti majiquẽe, ca-ñuu majuʉ cʉ̃ ca-ano maca. 7To bairo quenare cʉ̃ tʉ yʉ aá majiquẽe. Topʉna ãcʉ̃na cʉ̃ ca-maji wadarije mena yʉ paabojari majocʉre cʉ̃ catíoato, yʉ tʉpʉ ejaquẽcʉna. Cʉ̃ ca-wadarije mena catígʉmi yʉ paabojari majocʉ. 8Apeĩ ʉpaʉ yʉ rotimi. Yʉ quena polisía majare ca-rotii yʉ ãa. To bairi jicãʉ polisía yʉ ẽoro macacʉre, “Aácʉja,” cʉ̃ yʉ ca-ĩiro aágʉmi. Apeĩre, “Adʉja,” cʉ̃ yʉ ca-ĩiro atígʉmi. Yʉ paabojari majocʉre apeye uniere cʉ̃ yʉ cá-áti rotiro yʉ átibojagʉmi. To bairi Jesú quena ca-rotii aniri yʉ paabojari majocʉ cʉ̃ ca-riaye cʉtiere cʉ̃ netoo rotiato, yʉ tʉpʉ ejaquẽcʉna, ca-ĩi jooyupʉ cʉ̃ yarãre Jesúre.
9To bairo cʉ̃ ca-ĩi buio joorijere apii Jesú seeto ca-api acʉayupʉ. Api acʉa, cʉ̃re ca-ʉjarãre amojore nʉca, na tʉjʉ, oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Cariape mʉjaare yʉ ĩi buio. Cʉ̃a romano yaʉ seeto yʉre ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoʉ ãmi. Cʉ̃re bairo caroaro yʉre ca-tʉgooña nʉcʉbʉgorã maama Israel macana, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
10Cabero Jesúre ca-queti buiora aátana romano yaʉ ya wiipʉ tunu ejarã ca-riaricʉ, meere, ca-ñuʉpʉre cʉ̃ ca-tʉjʉyuparã.
Jesús resucita al hijo de una viuda
11Jesú polisía maja ʉpaʉ cʉ̃ ca-paabojari majocʉre cʉ̃ ca-netooro bero macá rʉmʉ ca-ano Jesú cá-aácoajupʉ Naín na ca-ĩri macapʉ cʉ̃ cabuerã mena. Topʉ cʉ̃ cá-aáto camaja capaarã cʉ̃ ca-ʉja aájuparã. 12Ti maca tʉ na ca-tʉja aáto camajocʉ ca-bai yajiricʉ maja potire ca-ne aájuparã, cʉ̃ yaara aána. Ca-wapearico macʉ jicãʉna ca-anibatacʉ ca-añupʉ. Capaarã ti maca macana cõ mena cá-aájuparã. 13Jesú maca cõre tʉjʉʉ seeto cõ ca-bopaco tʉjʉyupʉ.
—Otiquẽja, cõ ca-ĩiñupʉ.
14To bairo cõ ĩi, maja poti tʉpʉ ejanʉca, ti potire ca-pañañupʉ, ca-bai yajiricʉre cʉ̃ catíogʉ. To cõona cʉ̃ ãnacʉre ca-yaara aábatana ca-tua nʉcacõañuparã. Na ca-tua nʉcarona:
—Wamʉ nʉcacõaña, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ ãnacʉre.
15To bairo cʉ̃ ca-ĩiro ca-bai yajicoatacʉ anibacʉ quena wamʉnʉca, ca-wada jʉgoyupʉ tunu. To bairo cʉ̃ tunu catío áticõari cʉ̃ pacore, “Ʉ̃jʉ, mʉ macʉ catíbʉjami,” cõ ca-ĩiñupʉ Jesú. 16To bairo cʉ̃re cʉ̃ cá-áti catíorijere tʉjʉrã nipetirã ca-tʉjʉ acʉacoajuparã.
—Dio ye quetire buiori majocʉ majuu mani tʉpʉ ejami. Dio yarãre manire átinemoʉ acʉ́ ájupi, ca-ĩi wariñuuñuparã.
17To bairi camaja nipetirã Judea yepapʉre, Judea yepa tʉjarori macana camajocʉ ca-bai yajiricʉre Jesú cʉ̃ ca-tunu catíorijere ca-queti api peticoajuparã yua.
Los enviados de Juan el Bautista
(Mateo 11.2-19)
18Jesú cʉ̃ cá-átiere ca-buio peocõañuparã Juan bautisari majocʉre, cʉ̃ cabuerã presopʉ cʉ̃ ca-ano. 19To bairo Jesú cʉ̃ cá-átiere cʉ̃ na ca-buioro apii Jesúre ca-jeniña roti jooyupʉ Juan cʉ̃ cabuerã pʉgarãre:
—Dio joogʉmi jicãʉ camajare na cá-átinemopaʉ na ca-ĩricʉ, “¿mʉna mʉ ãtí o ¿apeĩ maca jã ca-yuupaʉ cʉ̃ ãcʉ̃atí?” Jesúre cʉ̃ ĩi jeniñaña, na ca-ĩi jooyupʉ Juan cʉ̃ cabuerãre.
20To bairi Juan cʉ̃ ca-jeniña rotiricarã Jesú tʉpʉ eja:
—¿Mʉna mʉ ãtí, “Dio joogʉmi camajare na cá-átinemopaʉ,” na ca-ĩricʉ? o ¿apeĩ maca cʉ̃ ãcʉ̃atí que? cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã Jesúre.
21To bairo cʉ̃re na ca-jeniñari paʉre Jesú camaja ca-riaye cʉnare na catío ãcʉ̃ cá-ájupʉ. Ca-yeri wãtia jañarãre na reeboja ãcʉ̃ cá-ájupʉ. Ca-cape tʉjʉquẽnare na ca-tʉjʉ majiro cá-áti añupʉ. 22To bairi Juan cʉ̃ ca-jooricarã Jesúre na ca-jeniñaro oco bairo na ca-ĩi yʉʉyupʉ Jesú:
—Nipetiro yʉ cá-áto mʉja ca-tʉjʉrijere, mʉja ca-apirijere Juan're cʉ̃ buiorã aája. “Ca-cape tʉjʉquetibatana yucʉra ca-tʉjʉrã ãma. cá-aáquetibatana quena cá-aá majirã ãma yua. Ca-ajeri boabatana quenare yaticoapa. Ca-apiquetibatana quena ca-api majirã ãma yucʉra. Ca-bai yajiricarã anibana quena tunu catíma,” cʉ̃ ĩi buioya Juan're. “Bopacooro ca-bairicarã Dio ye quetire apima na cʉ̃ ca-buioro. 23To bairi caroaro wariñuurã anigarãma yʉre ca-apiʉjarã, ‘Jocʉna ĩmi,’ yʉre ca-ĩi tʉgooñaquẽna,” ĩmi Jesú, Juan're cʉ̃ ĩi buiorãja, na ca-ĩiñupʉ Jesú, Juan cʉ̃ ca-jeniña roti jooricarãre.
24Juan cʉ̃ ca-jeniña roti jooricarã na cá-aáto bero camaja capaarã to ca-ãnare oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú Juan cʉ̃ ca-ãnajere:
—Camaja na ca-manopʉ Juan're mani tʉjʉrã aáparo ĩirã, ¿Ñamʉ ucʉ̃re mani tʉjʉgarã, mʉja ca-ĩi tʉgooñarí? “Ca-uwioʉ, ca-tʉgooñarique mácʉ yeru cʉ̃ oó wino ca-papuro ca-wãre tʉjʉnucurore bairo ca-ãcʉ̃re mani tʉjʉgarã,” mʉja ca-ĩi tʉgooñaquetana. Ca-tʉgooña ocabʉti majuʉ ãmi Juan. 25To bairo quenare caroa jutii jañaricʉ ca-ãcʉ̃re camaja mani paʉpʉ mani tʉjʉrã aágarã mʉja ca-ĩi tʉgooñaquetana. Caroa jutiire ca-jañarã, capee apeye uniere ca-cʉgorã caʉparã tʉpʉ maca ãnama. Nare bairo ca-baii me ãmi Juan. 26To bairi, “Camaja mani paʉpʉ jicãʉ Dio ye quetire ca-buioʉ macare mani tʉjʉrã aágarã,” mʉja ĩi tʉgooñaricarã. Aperã Dio ye quetire buiori maja ãnana netoro ca-ãcʉ̃ ãmi Juan, na ca-ĩi buioyupʉ Jesú. 27—Juan jʉgoyepʉ macana ãnana Dio ye quetire buiori maja Juan cʉ̃ ca-baipere oco bairo ca-ĩi ucayupa:
Camajare na ca-netoo catíopaʉ jʉgoye yʉ joogʉ jicãʉ yʉ ye quetire ca-buio jʉgoyeyepaʉre. Camaja na yerire caroaro tʉgooña quenoo yuu rotigʉmi.#Miqueas 3.1
To bairona na ca-ĩi ucaricʉna ãmi Juan.
28Jicãʉ maca Juan netoro ca-ani majuʉ maami ati yepapʉre. To bairo to ca-baibato quena cawatoa ca-ãna quena Dio tʉpʉre ãnaa Juan netoro ca-ani majuurã anigarãma, na ca-ĩi buioyupʉ Jesú. Cawama wame Jesú ye quetire ca-apiʉjarã maca Juan netoro ca-ãna anigarãma ĩi, ca-ĩiñupʉ Jesú.
29To bairo Jesú cʉ̃ ca-ĩi buiorijere caroaro ca-apiyuparã camaja capaarã gobiernore camaja yere niyeru jeebojari maja quena. Juan cʉ̃ ca-bautisa rotiricarã aniri caroaro ca-apiyuparã Jesú cʉ̃ ca-ĩrijere. To bairi, “Cariape áami Dio,” ca-ĩi tʉgooñañuparã. 30Fariseo maja, aperã judío majare cabuerã Juan're cʉ̃ ca-bautisa rotiquetana ca-añuparã na maca. To bairi Dio na cʉ̃ cá-átibojagari wamere ca-booquẽjuparã.
31Jesú yua oco bairo ca-ĩi buioyupʉ tunu:
—Ati yʉtea macana camaja Juan're ca-tʉjʉteericarã yʉ quenare tʉjʉteebʉjama. Caroa quetire apigaquẽna oco bairo ãma: 32Cawimarã macá recomacapʉ ca-ruirã na mena macana mena epegabana na ĩi pii awajarãma: “Jã ca-peruu putiro, ‘Jã mena bajaya,’ jã ca-ĩrije to ca-anibato quena jã mena mʉja bajagaquẽpʉ. Tʉgooñarique pai eperique tõroari mena jã ca-baja epero quenare mʉja ĩi epenemogaquẽpʉ, ‘Mʉja ya wamere jã epegateebʉja,’ ĩirã.” To bairona cawimarã, “Jã ca-ĩri wamere jã mena epeya,” ca-ame ĩibanare bairona baima ati yʉtea macana. Caroa quetire apigaquẽna na majuuna na ca-ĩi tʉgooñari wamere ame ĩi botioma. 33Juan bautisari majocʉ caroa ʉgarique ca-ʉgaquetinucuwĩ, ʉje oco quenare ca-etiquetinucuwĩ. To bairo cʉ̃ ca-bairo tʉjʉrã, “Ca-wãticʉcʉ, ca-tʉgooña majiquẽcʉ ãcʉmi,” cʉ̃re mʉja ĩi. 34Cʉ̃ bero yʉ maca caroa ʉgariquere ca-ʉganucuʉ, ʉje ocore ca-etinucuʉ yʉ ãa. To bairo yʉ ca-bairo tʉjʉrã, “Ca-ʉga pacaʉ, vinore ca-eti pacaʉ ãmi Jesú,” yʉre mʉja ĩi. “Cʉ̃ mena macana caroorã ãma, gobiernore camaja yere ca-niyeru jeebojarã ãma,” mʉja ĩi. 35“Dio cʉ̃ ca-rotiro mena buiomi, cariape áami,” yʉre ĩi majigarãma Dio cʉ̃ ca-majirijere ca-tʉgooñarã maca, na ca-ĩi buioyupʉ Jesú yua.
Jesús en la casa de Simón el fariseo
36Jicãʉ fariseo majocʉ Simón ca-wamecʉcʉ Jesúre cʉ̃ ca-ʉga rotiyupʉ cʉ̃ tʉpʉ. To bairi Jesú cʉ̃ ya wiipʉ ca-jãa ejayupʉ. Jãa eja, cajawa tʉ ca-ejanumuñupʉ yua. 37Ti maca macaco cãromio jicão ca-roo ca-añupo. Cõ maca fariseo majocʉ ya wiipʉ Jesú cʉ̃ ca-jãa ejarijere queti apio ca-neajupo ca-rupa rʉʉ alabastro ca-wamecʉti rʉʉ weerica rʉʉ caroa ca-jʉti ñuurije ca-jañari rʉre. 38Jesú tʉ ca-ne ejanʉcañupo ti rʉre. Jesú tʉ ejanʉca, ca-otiyupo. Cõ ca-otiro Jesú rʉporipʉ cõ cape oco ca-ree peayupe. To bairi tuatu, ejacumu nʉcʉbʉgori, cʉ̃ rʉporire ñee, cõ cape oco ca-ree pearijere cõ poa ñapo mena Jesú rʉporire ca-tu cojeyupo. Tu coje, ca-jʉti ñuurije cõ ca-jee atáje mena Jesú rʉporipʉre ca-pio peóyupo yua. 39Ti wii macacʉ fariseo majocʉ Simón ca-wamecʉcʉ Jesúre ca-ʉga rotiricʉ maca to bairo cʉ̃ cõ cá-áto tʉjʉri oco bairo ca-ĩi tʉgooñañupʉ: “Ani Dio ye quetire ca-buioʉ majuu cʉ̃ ca-ãmata atio cʉ̃ rʉporire ca-ñeore majiboʉmi. ‘Ca-roo ãmo,’ ĩi tʉjʉ majiboʉmi,” ca-ĩi tʉgooñañupʉ Simón. 40Jesú maca Simón cʉ̃ ca-ĩi tʉgooñari wamere tʉjʉ majicõari oco bairo cʉ̃ ca-ĩi buioyupʉ:
—Jicã wame queti buio majiorica wame mʉ yʉ buioga— cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Jaʉ, jãare Cabuei, yʉ buioya, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón.
41To bairi Jesú oco bairo cʉ̃ ca-ĩi buio majioñupʉ:
—Caʉmʉa pʉgarã niyerure ca-wapamorã ãnama. Nare niyeru ca-wajoricʉre jicãʉ pairo majuu quiniento rʉmʉri paarique wapa cõo wapamoʉmi. Apeĩ petoacã cincuenta rʉmʉri paarique wapa cõo wapamoʉmi niyeru ca-jooricʉre. 42Na ca-wajoricʉ maca na ca-wapayepe na ca-cʉgoquẽto tʉjʉʉ, “To anicõato. Mʉja ca-wapamorijere yʉ majiritigʉ,” na ĩimi, na maii. To bairi ¿ni maca ati maja mʉ yʉ ca-buiorã cʉ̃ ca-mai netoʉ cʉ̃ anibocʉtí cʉ̃ na ca-wapamoriquere cʉ̃ ca-majirioro bero? cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú Simón're.
43To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Pairo ca-wapamobatacʉ maca niyeru ca-jooricʉre cʉ̃ mai netoboʉmi, Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Simón.
To bairo Simón cʉ̃ ca-ĩiro:
—Cariapena yʉ mʉ ĩi, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
44To bairo cʉ̃ ĩi, cãromio macare cõ amojore tʉjʉ, oco bairo Simón're cʉ̃ ca-ĩinemoñupʉ:
—Atiore cõ tʉjʉya mʉ quena. Mʉ ya wiipʉ yʉ ca-jãa ejaro ocore yʉ mʉ jooquẽpʉ yʉ rʉporire ca-cojepere. Cõ maca cõ cape oco mena yʉ rʉporire coje, cõ poa ñapo mena tu coje ejamo. 45Yʉ ca-ejari paʉ yʉ mʉ boca tʉjʉ nʉcʉbʉgo pabarioquẽpʉ. Atio maca yʉ ca-jãa ejaro tʉjʉo yʉre áti nʉcʉbʉgo, yʉ rʉporire ñeeri, pitigaquẽemo, caroaro yʉre cá-áti nʉcʉbʉgoo aniri. 46Mʉa yʉ rʉpoare ʉje ca-jʉti ñuurije yʉ mʉ pio peóquẽpʉ. Cõ maca ca-jʉti ñuurije ca-wapa pacarijere yʉ pio peówõ yʉ rʉporipʉre. 47To bairi cariape mʉ yʉ buiopa. To bairo yʉre cõ cá-átie mena seeto yʉre cõ ca-mairijere yʉ iñoomo. Caroorije pairo cá-átaco cõ ca-anibato quena cõre yʉ majiriobojacõa. To bairi seeto yʉ maimo. Apeĩ maca petoacã caroorije cá-átacʉ ucʉ̃ macare yʉ ca-majirioata jĩacã yʉ maigʉmi cʉ̃ maca, Simón're cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
48To bairo cʉ̃ ĩi yaparo cãromiore cõ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Caroorije mʉ cá-átajere yʉ majirio peocõa.
49To bairo cõ cʉ̃ ca-ĩiro apirã aperã ti wiipʉ ca-ʉga ruirã oco bairo ca-ame ĩi jeniñañuparã:
—¿Nope ĩi, “Caroorije mʉ cá-átajere yʉ majirio peocõa,” cʉ̃ ĩití manire baii camajocʉ ca-ãcʉ̃ anibacʉ quena? ca-ame ĩiñuparã.
50Jesú maca cãromiore oco bairo cõ ca-ĩiñupʉ:
—Yʉre mʉ ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoro maca caroorije mʉ cá-átajere yʉ majirioboja. To bairi caroaro wariñuurique mena aácoja, cõ ca-ĩiñupʉ Jesú yua.

Currently Selected:

SAN LUCAS 7: TAVNT2

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in