SAN LUCAS 8
8
Mujeres que ayudaban a Jesús
1Cabero Jesú ape macaripʉre cá-aáteñañupʉ, Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie quetire buio teñaʉ. Cʉ̃ cabuerã doce canacãʉ cʉ̃ mena cá-aájuparã. 2Cãromia quena na mena cá-aájuparã. Ca-riaye cʉtanare Jesú cʉ̃ ca-catíoricarã romiri ca-añuparã. Aperã na yeri wãtiare Jesú cʉ̃ ca-buu reebojaricarã romiri ca-añuparã. Jicão María Magdalena ca-añupo. Cõpʉre wãtia ca-jañarã siete canacãʉ majuure Jesú cʉ̃ ca-buu reerico ca-añupo. 3Apeo Juana ca-wamecʉco Chusa nʉmo ca-añupo. Chusa maca Ʉpaʉ Herode ya wiipʉ paariquere cʉ̃re ca-jʉgo átibojaʉ ca-añupʉ. Apeo Susana ca-wamecʉco ca-añupo. Aperã capaarã ca-añuparã na ca-cʉgorije mena Jesúre cá-átinemonucurã.
El ejemplo del sembrador
(Mateo 13.1-9; Marcos 4.1-9)
4Camaja capaarã capee macari macana Jesú tʉpʉ ca-ejayuparã. Cʉ̃ tʉpʉ na ca-eja neñaporo tʉjʉʉ ati wame queti buio majiorica wamere na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
5—Jicãʉ camajocʉ trigo aperire cʉ̃ wejepʉ ca-wẽe bate oteyupʉ. Apeye ma tʉacã ca-ñarijere camaja ca-cʉta yajio reeyuparã. Minia quena atí, ca-ʉga reecõañuparã tie aperiacãre. 6Ape rupaa cʉ̃ ca-wẽe bate oterije ʉ̃ta yepa bui ca-ree cumuñupe. Cabero tie putiba, ca-jita põreroacã ca-yepa oco mano maca ca-jinicoajupe. 7Ape rupaa cʉ̃ ca-wẽe bate otero pota miji wẽeri watoapʉ ca-ree cumuñupe. To bairi pota miji wẽeri maca ti aperiacã ca-putibatiere ca-bʉti weocoajupe. 8Ape aperi ca-ree cumuñupe ca-ñuuri yepa caroa ca-jitacʉti paʉpʉre. To bairi tie caroaro puti, bʉti, caroa ca-rica cʉjupe. To canacã apea ca-putirique caroa capee ca-rica cʉjupe.
To bairo ĩi yaparo:
—Noa yʉre ca-apirã caroaro na apiʉjaato, ca-ĩiñupʉ Jesú.
El propósito de los ejemplos
(Mateo 13.10-17; Marcos 4.10-12)
9Cabero Jesú cʉ̃ cabuerã:
—¿Dope bairo ĩigaro to ĩití atie queti buio majiorica wame? cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã.
10To bairo na ca-ĩi jeniñaro oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
—Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie quetire ca-jʉgoye ca-majiriorije ca-anibatajere caroaro mʉja ca-majiro mʉja áami Dio. Aperã macare buio majiorica wame mena na yʉ buio. Na maca yʉ cá-átiere tʉjʉ, yʉ ca-buiorijere api, baibana quena api majiquẽema.
Jesús explica el ejemplo del sembrador
(Mateo 13.18-23; Marcos 4.13-20)
11’Oco bairo ĩigaro ĩi tie queti buio majiorica wame: Oterica aperi Dio ye quetire bairona ãa. 12Jicãarã Dio ye quetire apirãma. Cabero Sataná na tʉpʉ atí, tiere api nʉcʉbʉgorema ĩi, na ca-majiritiro ácʉmi. To bairo Sataná cʉ̃ cá-átie jʉgori Dio cʉ̃ ca-netooricarã majuu aniquẽnama. To bairi ma tʉ ca-ñarique minia na ca-ʉga reeriquere bairona ca-ãna ãnama. 13Aperã ʉ̃ta yepa jita põreroacã ca-ani yepapʉ ca-ree cumuriquere bairo ca-bairã ãnama. Nemoopʉre Dio ye quetire caroaro ca-api wariñuubatana ãnama. Api wariñuubana quena jita ca-põreroacãpʉ ca-ree cumu putibatajere bairona, ca-nʉcori mánajere bairona yoaro apiʉjaquẽnama. Popiye na to ca-ano tʉgooñari to cõona janacõarãma. 14Aperã tie aperi pota miji wẽeri watoapʉ ca-ree cumuriquere bairona ca-ãna ãma. Dio ye quetire apiba, ati yepa macaje macare seeto tʉgooñama. Apeye unie macare seeto boo neto tʉgooñarãma. Seeto caroorije na cá-áti wariñuupe quenare tʉgooñarãma. To bairo tʉgooñabana seeto tʉgooña rooye tuarãma. Dio yere átigaquẽnama. To bairo baibana atie pota miji wẽeri watoapʉ ca-ñarique ca-rica mánajere bairona anicõarãma. 15Aperã maca Dio ye quetire nemoo apirã caroaro apiʉjacõa aninucurãma. Na maca ãnama oterica rupaa caroa yepapʉ ca-ree cumu putiriquere bairona ca-bairã. Ti aperi ca-putirique pairo ricacʉto. Na quena Dio ye quetire apiʉjacõa aninucuri capee caroare ánama Dio cʉ̃ ca-boorijere, na ca-ĩi buioyupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre.
El ejemplo de la lámpara
(Marcos 4.21-25)
16Ape wame queti buio majiorica wame oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesú tunu:
—Jĩa bujuriquere jĩa bujurã apeye unie muu cũuricaro ẽoropʉ mani jĩa bujuquẽna. Ca-ani cuñaricaro ẽoropʉ quena mani cũuquẽna. Ca-bui maca mani jĩa buju peorã camaja ca-jãa ejarã nipetiro caroaro na tʉjʉato ĩirã. 17To bairi tie ca-bujurore bairona yʉ ca-buiorijere noa ca-jʉgoye ca-api majiquetana api majigarãma. Ca-jʉgoyepʉre ca-api majiña mánaje to ca-anibato quena api majigarãma.
18’To bairi caroaro apiya atie mʉjaare yʉ ca-ĩi buiorijere. Noa atie yʉ ca-buiorijere ca-apiʉjarãre capee api majiriquere na joogʉmi Dio. Aperã yʉ ca-buiorijere ca-ʉjagaquẽna na ca-ano maca yʉ yere na ca-api majibatajeacã quenare na ca-majiquẽto na átigʉmi Dio, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
La madre y los hermanos de Jesús
(Mateo 12.46-50; Marcos 3.31-35)
19To bairo camajare na cʉ̃ ca-ĩi buio ani paʉna Jesú paco, cʉ̃ bairã cʉ̃ ca-macara ejayuparã. Camaja capaarã na ca-ano cʉ̃ tʉpʉ ca-jãa eja majiquẽjuparã. 20To bairi aperã:
—Mʉ paco, mʉ yarã mʉ tʉjʉgarã macapʉ tʉjʉnucuma, cʉ̃ ca-ĩi buioyuparã.
21To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro apii:
—Noa Dio ye quetire ca-apirã, tiere cá-ána nipetirã yʉ paco, yʉ bairãre bairona ca-ãna ãma, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús calma el viento y las olas
(Mateo 8.23-27; Marcos 4.35-41)
22Jicã rʉmʉ Jesú cʉ̃ cabuerã mena cumua ca-pairicapʉ ca-eja jãañupʉ.
—Jitá, ʉtabʉcʉrá jĩ nʉgoapʉ mani peña aáparo, na ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã, cá-aájuparã, ape nʉgoa tʉpʉre aána. 23Na ca-peña aáto Jesú ca-canicoajupʉ. Cʉ̃ ca-caniri paʉna wino seeto ca-papu ájupe. Wino to ca-papuro seeto ca-jabeyupe. Ti cumuapʉ ca-jabe jãa ruugayupe. 24Ti cumua ca-ruagaro tʉjʉrã Jesúre cʉ̃ ca-yupioyuparã.
—¡Jesú, jãare ca-majioʉ, yupiya! ¡Rua yajirã mani bai! cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro Jesú yupi, winore, ca-jaberijere to cõona ca-jana rotiyupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi jana rotirona wino, ca-jaberije ca-jana peticoajupe yua. 25Tie ca-jana petiro tʉjʉʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre:
—¿Nope ĩirã yʉ mena aábana quena yʉre ca-nʉcʉbʉgoquẽnare bairo, “Rua yajigarã mani áa,” mʉja ĩi tʉgooñabatí?
Na maca to bairo ca-bairijere tʉjʉrã ca-tʉjʉ acʉacoajuparã.
—¡Abʉma! Seeto majuu ca-majii ãcʉmi. Wino, ca-jaberije quena cʉ̃ ca-rotiro caroaro apicõa, ca-ame ĩiñuparã.
El hombre endemoniado de Gadara
(Mateo 8.28-34; Marcos 5.1-20)
26Galilea ca-wamecʉti nʉgoa tʉpʉ ca-ãnana ape nʉgoa tʉpʉ Gadara ca-wamecʉtopʉ ca-peña ejayuparã yua. 27-29Peña eja, ca-maa nʉcañuparã. Jesú cʉ̃ ca-maa nʉca ejaro tʉjʉʉ jicãʉ camajocʉ ti maca macacʉ ca-yeri wãtiacʉcʉ cʉ̃ ca-bocayupʉ Jesúre. Yoaro jutii jañaquẽcʉna ca-aninucuʉ ca-añupʉ. Wiipʉre ca-aniquetinucuñupʉ. Ʉ̃ta tʉa pʉto maja operi na ca-werica operi jeto ca-aninucuñupʉ. Nairoacã yeri wãtia cʉ̃ ca-ñeenucuñuparã. Aperãre rooro átiremi ĩirã cʉ̃ ca-jianucubajuparã to macana come wẽeri mena cʉ̃ rʉporire, cʉ̃ wamoripʉre. To bairo na cá-átibato quena ca-boca tʉ̃ga jure reecõanucuñupʉ come wẽeri cʉ̃re na ca-jiabatajere. Yeri wãtia cʉ̃re ca-jañarã camaja manopʉ cʉ̃ ca-atʉ mecʉro cʉ̃ cá-átinucuñuparã. To bairi Jesú maca cʉ̃ tʉjʉʉ cʉ̃ yeri wãtia cʉ̃re ca-jañarãre na ca-buti aá rotiyupʉ. Cʉ̃ maca Jesúre cʉ̃ boca tʉjʉʉ seeto awaja, cʉ̃ tʉ ejacumu, oco bairo cʉ̃ ca-ĩi awajayupʉ:
—¡Jesú, Dio ʉmʉrecóo macacʉ Macʉ! ¿Nope ĩi yʉ mʉ patowãcoʉ aparí mʉa? ¡Popiye tamuorica paʉpʉre yʉ jooqueticõaña! cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
30To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—¿Ñamʉ mʉ wamecʉtí mʉa? cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú maca.
—Yʉa Legión yʉ wamecʉ, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesúre, yeri wãtia capaarã cʉ̃ na ca-jañaro maca.
31—¡Wãtia na ca-ani paʉ ca-ʉ̃cʉari opepʉ jã jooqueticõaña! cʉ̃ ca-ĩiñuparã Jesúre.
32Na jʉgoye buuropʉ yejea capaarã ca-ʉga ãñuparã. Yejeare na tʉjʉrã:
—Yejeapʉre jã jãa rotiya, Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñuparã, wãtia ya paʉpʉ aágaquẽna.
To bairo cʉ̃ na ca-jenirore bairona yejeapʉre na ca-jãa rotiyupʉ Jesú. 33To cõona camajocʉpʉre ca-jañabatana yeri wãtia buti, yejeapʉre ca-jãañuparã. Na ca-jãarona yejea ca-rupa tʉapʉ atʉ mecʉ atʉ roaá, ca-ree ñuacoajuparã ti rapʉ yua.
34Yejeare ca-cotebatana to bairo na ca-bairo tʉjʉ acʉari atʉ aá, macapʉ, maca tʉjaroripʉ macana quenare ca-buio baterã aájuparã. 35Tiere na ca-buiorijere apirã camaja ca-tʉjʉra aájuparã. Jesú tʉ ejarã ca-yeri wãtia cʉtibatacʉre ca-tʉjʉyuparã. Jesú tʉpʉ caroaro jutii jañacõari caroaro ca-tʉgooña majii cʉ̃ ca-ruiro cʉ̃ ca-tʉjʉyuparã. To bairo cʉ̃ ca-bairo tʉjʉrã ca-uwiyuparã. 36Cʉ̃re yeri wãtia ca-jañaricarãre Jesú na cʉ̃ ca-buu reero ca-tʉjʉricarã maca na ca-ĩi buioyuparã:
—Oco bairo bai catícoami ca-yeri wãtia jañabatacʉ, na ca-ĩiñuparã.
37Tiere apirã Gadara yepa macana seeto ca-uwibʉjayuparã. To bairi Jesúre:
—¡Aácʉja aperopʉ! ¡Atopʉ aniqueticõaña! seeto cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
Jesú cʉ̃re na ca-booquẽto tʉjʉʉ cumuapʉ eja jãa, ca-tunucoajupʉ. 38-39Cumuapʉ Jesú cʉ̃ ca-eja jãaro tʉjʉʉ cʉ̃ ca-wãtia buu rericʉ maca:
—Yʉ quena mʉ mena yʉ aágʉ, cʉ̃ ca-ĩi jenibajupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Aáquẽja. Mʉ ya wiipʉ tunu aácʉja. Caroaro Dio mʉre cʉ̃ cá-átiejere mʉ yarãre na buio peocõaña, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro macapʉ cá-aácoajupʉ. Macapʉ aá, nipetiro Jesú cʉ̃re cʉ̃ cá-átajere macá macanare na ca-buio peocõañupʉ yua.
La hija de Jairo, y la mujer que tocó la ropa de Jesús
(Mateo 9.18-26; Marcos 5.21-43)
40Jesú cʉ̃ ca-tunu peña ejaparore camaja capaarã cʉ̃re ca-yuuyuparã. Seeto wariñuurique mena cʉ̃ ca-bocayuparã. 41Jicãʉ na watoapʉ ca-ãnacʉ neñapo buerica wii ʉpaʉ Jairo ca-wamecʉcʉ Jesú tʉpʉ ca-ejayupʉ. Jesú tʉ ejari rʉpopatua tuatu ejacumuri, cʉ̃ ca-ĩi jeni nʉcʉbʉgoyupʉ:
—Yʉ ya wiipʉ yʉ macore cõ catíoʉ ajá, cʉ̃ ca-ĩi jeniñupʉ.
42Cʉ̃ maco jicãoacãna ca-ãcõ doce cʉma ca-cʉgoo ca-añupo. Bai yajigopʉ ca-baiyupo. To bairo Jairo cʉ̃ ca-ĩirore apii cá-aájupʉ Jesú. Maapʉ cʉ̃ cá-aáto Jesú mena camaja capaarã ma bijarona cá-aájuparã.
43Na watoapʉ jicão doce cʉmari majuu ámo janaquetajere ca-riayecʉco ca-añupo. Cõ ca-ʉcoye rotibataje wapa niyeru cõ ca-cʉgobataje nipetiro ca-peti weocoajupe. Cõ na ca-ʉcoyerije to ca-anibato quena jicãʉ maca cõ ca-catío majiquẽjuparã. 44To bairi Jesú bero maca atí, cʉ̃ jutiiro yapare ca-pañañupo. Cʉ̃ jutirore cõ ca-pañarona cõ ca-riaye cʉtibataje nemoo ca-janacoajupe yua. 45Cʉ̃ jutirore cõ ca-pañaro:
—¿Ñamʉ yʉ cʉ̃ pañarí? ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú. Cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Jã pañaquẽpʉ jãa, cʉ̃ ca-ĩiñuparã camaja nipetirã.
To bairi Pedro maca oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesúre:
—Jãare cabuei, camaja capaarã mʉ cʉ̃goma. Nope ĩi, “¿Ñamʉ yʉre cʉ̃ pañari” mʉ ĩití? Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro.
46To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Jicão yʉ pañawõ. Yʉre cõ ca-pañarona yʉ ca-majirije mena cõ ca-riaye cʉtibatajere ca-netoro yʉ majiwʉ, ca-ĩiñupʉ Jesú.
47Cãromio maca, yʉ majiimi Jesú ĩo, nanaa uwiri cʉ̃ rʉpori tʉ cʉ̃ ca-ejacumu nʉcʉbʉgoyupo. To bairo ácona camaja nipetirã na ca-apiropʉ:
—Yʉna mʉ jutiirore mʉ yʉ pañawʉ. Yʉ ca-pañarona yʉ ca-riaye cʉtie yʉ netocoapa, ca-ĩi buioyupo.
48To bairo cõ ca-ĩiro apii oco bairo cõ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Yʉ yao, caroaro yʉre mʉ ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoro mʉ ca-riaye cʉtiere yʉ netoowʉ. Caroa wariñuurique mena ãaña, cõ ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
49Mai to bairo cõ cʉ̃ ca-ĩi wada ani paʉna Jairo ya wiipʉ ca-ãnacʉ jicãʉ ca-ejayupʉ, Jairore cʉ̃ buioʉ acʉ́:
—Mʉ maco bai yajicoapo. To bairi manire cabueire cʉ̃ patowãcoo nemoqueticõaña, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
50To bairo cʉ̃ ca-ĩrijere apii Jesú maca oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jairore:
—Tʉgooñaqueticõaña. Yʉ macare mʉ ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoro mʉ maco catígomo, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
51Jairo ya wiipʉ ejaʉ aperãre na ca-jãa rotiquẽjupʉ cõ ãnaco cõ ca-ani arʉapʉre. Pedro, Juan, cʉ̃ jʉgocʉ Jacobo, ca-bai yajirico pacʉa na jetore ca-jãa rotiyupʉ Jesú. 52Ti wii ca-ãna nipetirã cõre otirã cá-ájuparã. Nare oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Otiqueticõaña. Ca-yajirico me ãmo. Canio áamo— ca-ĩiwĩ Jesú. Meere, ca-bai yajirico cõ ca-anibato quena na ca-ĩiwĩ, tunu catígomo cani yupiricarore bairona ĩi, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
53To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã ca-otirã maca cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã, meere bai yajicoamo ĩirã. 54To bairo cʉ̃ na ca-api nʉcʉbʉgoquetibato quena ca-bai yajirico cõ ca-ani arʉapʉre jãa, cõ wamore ca-ñeeñupʉ. Ñeeña,
—Maco, catíya. Wamʉnʉcacõaña, cõ ca-ĩiñupʉ.
55To bairo cʉ̃ ca-ĩirona cawimao ca-tunu catí wamʉ nʉcacõañupo yua. Cõ ca-wamʉ nʉcarona:
—Ʉgariquere cõ nuuña, na ca-ĩiñupʉ Jesú cõ pacʉare.
56Ca-bai yajirico anibaco quena cõ ca-tunu catíro tʉjʉrã cõ pacʉa seeto ca-acʉayuparã. Jesú maca cõ ca-tunu catírijere aperãre na ca-buio rotiquẽjupʉ.
Currently Selected:
SAN LUCAS 8: TAVNT2
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
SAN LUCAS 8
8
Mujeres que ayudaban a Jesús
1Cabero Jesú ape macaripʉre cá-aáteñañupʉ, Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie quetire buio teñaʉ. Cʉ̃ cabuerã doce canacãʉ cʉ̃ mena cá-aájuparã. 2Cãromia quena na mena cá-aájuparã. Ca-riaye cʉtanare Jesú cʉ̃ ca-catíoricarã romiri ca-añuparã. Aperã na yeri wãtiare Jesú cʉ̃ ca-buu reebojaricarã romiri ca-añuparã. Jicão María Magdalena ca-añupo. Cõpʉre wãtia ca-jañarã siete canacãʉ majuure Jesú cʉ̃ ca-buu reerico ca-añupo. 3Apeo Juana ca-wamecʉco Chusa nʉmo ca-añupo. Chusa maca Ʉpaʉ Herode ya wiipʉ paariquere cʉ̃re ca-jʉgo átibojaʉ ca-añupʉ. Apeo Susana ca-wamecʉco ca-añupo. Aperã capaarã ca-añuparã na ca-cʉgorije mena Jesúre cá-átinemonucurã.
El ejemplo del sembrador
(Mateo 13.1-9; Marcos 4.1-9)
4Camaja capaarã capee macari macana Jesú tʉpʉ ca-ejayuparã. Cʉ̃ tʉpʉ na ca-eja neñaporo tʉjʉʉ ati wame queti buio majiorica wamere na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
5—Jicãʉ camajocʉ trigo aperire cʉ̃ wejepʉ ca-wẽe bate oteyupʉ. Apeye ma tʉacã ca-ñarijere camaja ca-cʉta yajio reeyuparã. Minia quena atí, ca-ʉga reecõañuparã tie aperiacãre. 6Ape rupaa cʉ̃ ca-wẽe bate oterije ʉ̃ta yepa bui ca-ree cumuñupe. Cabero tie putiba, ca-jita põreroacã ca-yepa oco mano maca ca-jinicoajupe. 7Ape rupaa cʉ̃ ca-wẽe bate otero pota miji wẽeri watoapʉ ca-ree cumuñupe. To bairi pota miji wẽeri maca ti aperiacã ca-putibatiere ca-bʉti weocoajupe. 8Ape aperi ca-ree cumuñupe ca-ñuuri yepa caroa ca-jitacʉti paʉpʉre. To bairi tie caroaro puti, bʉti, caroa ca-rica cʉjupe. To canacã apea ca-putirique caroa capee ca-rica cʉjupe.
To bairo ĩi yaparo:
—Noa yʉre ca-apirã caroaro na apiʉjaato, ca-ĩiñupʉ Jesú.
El propósito de los ejemplos
(Mateo 13.10-17; Marcos 4.10-12)
9Cabero Jesú cʉ̃ cabuerã:
—¿Dope bairo ĩigaro to ĩití atie queti buio majiorica wame? cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã.
10To bairo na ca-ĩi jeniñaro oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
—Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie quetire ca-jʉgoye ca-majiriorije ca-anibatajere caroaro mʉja ca-majiro mʉja áami Dio. Aperã macare buio majiorica wame mena na yʉ buio. Na maca yʉ cá-átiere tʉjʉ, yʉ ca-buiorijere api, baibana quena api majiquẽema.
Jesús explica el ejemplo del sembrador
(Mateo 13.18-23; Marcos 4.13-20)
11’Oco bairo ĩigaro ĩi tie queti buio majiorica wame: Oterica aperi Dio ye quetire bairona ãa. 12Jicãarã Dio ye quetire apirãma. Cabero Sataná na tʉpʉ atí, tiere api nʉcʉbʉgorema ĩi, na ca-majiritiro ácʉmi. To bairo Sataná cʉ̃ cá-átie jʉgori Dio cʉ̃ ca-netooricarã majuu aniquẽnama. To bairi ma tʉ ca-ñarique minia na ca-ʉga reeriquere bairona ca-ãna ãnama. 13Aperã ʉ̃ta yepa jita põreroacã ca-ani yepapʉ ca-ree cumuriquere bairo ca-bairã ãnama. Nemoopʉre Dio ye quetire caroaro ca-api wariñuubatana ãnama. Api wariñuubana quena jita ca-põreroacãpʉ ca-ree cumu putibatajere bairona, ca-nʉcori mánajere bairona yoaro apiʉjaquẽnama. Popiye na to ca-ano tʉgooñari to cõona janacõarãma. 14Aperã tie aperi pota miji wẽeri watoapʉ ca-ree cumuriquere bairona ca-ãna ãma. Dio ye quetire apiba, ati yepa macaje macare seeto tʉgooñama. Apeye unie macare seeto boo neto tʉgooñarãma. Seeto caroorije na cá-áti wariñuupe quenare tʉgooñarãma. To bairo tʉgooñabana seeto tʉgooña rooye tuarãma. Dio yere átigaquẽnama. To bairo baibana atie pota miji wẽeri watoapʉ ca-ñarique ca-rica mánajere bairona anicõarãma. 15Aperã maca Dio ye quetire nemoo apirã caroaro apiʉjacõa aninucurãma. Na maca ãnama oterica rupaa caroa yepapʉ ca-ree cumu putiriquere bairona ca-bairã. Ti aperi ca-putirique pairo ricacʉto. Na quena Dio ye quetire apiʉjacõa aninucuri capee caroare ánama Dio cʉ̃ ca-boorijere, na ca-ĩi buioyupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre.
El ejemplo de la lámpara
(Marcos 4.21-25)
16Ape wame queti buio majiorica wame oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesú tunu:
—Jĩa bujuriquere jĩa bujurã apeye unie muu cũuricaro ẽoropʉ mani jĩa bujuquẽna. Ca-ani cuñaricaro ẽoropʉ quena mani cũuquẽna. Ca-bui maca mani jĩa buju peorã camaja ca-jãa ejarã nipetiro caroaro na tʉjʉato ĩirã. 17To bairi tie ca-bujurore bairona yʉ ca-buiorijere noa ca-jʉgoye ca-api majiquetana api majigarãma. Ca-jʉgoyepʉre ca-api majiña mánaje to ca-anibato quena api majigarãma.
18’To bairi caroaro apiya atie mʉjaare yʉ ca-ĩi buiorijere. Noa atie yʉ ca-buiorijere ca-apiʉjarãre capee api majiriquere na joogʉmi Dio. Aperã yʉ ca-buiorijere ca-ʉjagaquẽna na ca-ano maca yʉ yere na ca-api majibatajeacã quenare na ca-majiquẽto na átigʉmi Dio, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
La madre y los hermanos de Jesús
(Mateo 12.46-50; Marcos 3.31-35)
19To bairo camajare na cʉ̃ ca-ĩi buio ani paʉna Jesú paco, cʉ̃ bairã cʉ̃ ca-macara ejayuparã. Camaja capaarã na ca-ano cʉ̃ tʉpʉ ca-jãa eja majiquẽjuparã. 20To bairi aperã:
—Mʉ paco, mʉ yarã mʉ tʉjʉgarã macapʉ tʉjʉnucuma, cʉ̃ ca-ĩi buioyuparã.
21To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro apii:
—Noa Dio ye quetire ca-apirã, tiere cá-ána nipetirã yʉ paco, yʉ bairãre bairona ca-ãna ãma, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús calma el viento y las olas
(Mateo 8.23-27; Marcos 4.35-41)
22Jicã rʉmʉ Jesú cʉ̃ cabuerã mena cumua ca-pairicapʉ ca-eja jãañupʉ.
—Jitá, ʉtabʉcʉrá jĩ nʉgoapʉ mani peña aáparo, na ca-ĩiñupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã, cá-aájuparã, ape nʉgoa tʉpʉre aána. 23Na ca-peña aáto Jesú ca-canicoajupʉ. Cʉ̃ ca-caniri paʉna wino seeto ca-papu ájupe. Wino to ca-papuro seeto ca-jabeyupe. Ti cumuapʉ ca-jabe jãa ruugayupe. 24Ti cumua ca-ruagaro tʉjʉrã Jesúre cʉ̃ ca-yupioyuparã.
—¡Jesú, jãare ca-majioʉ, yupiya! ¡Rua yajirã mani bai! cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro Jesú yupi, winore, ca-jaberijere to cõona ca-jana rotiyupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi jana rotirona wino, ca-jaberije ca-jana peticoajupe yua. 25Tie ca-jana petiro tʉjʉʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú cʉ̃ cabuerãre:
—¿Nope ĩirã yʉ mena aábana quena yʉre ca-nʉcʉbʉgoquẽnare bairo, “Rua yajigarã mani áa,” mʉja ĩi tʉgooñabatí?
Na maca to bairo ca-bairijere tʉjʉrã ca-tʉjʉ acʉacoajuparã.
—¡Abʉma! Seeto majuu ca-majii ãcʉmi. Wino, ca-jaberije quena cʉ̃ ca-rotiro caroaro apicõa, ca-ame ĩiñuparã.
El hombre endemoniado de Gadara
(Mateo 8.28-34; Marcos 5.1-20)
26Galilea ca-wamecʉti nʉgoa tʉpʉ ca-ãnana ape nʉgoa tʉpʉ Gadara ca-wamecʉtopʉ ca-peña ejayuparã yua. 27-29Peña eja, ca-maa nʉcañuparã. Jesú cʉ̃ ca-maa nʉca ejaro tʉjʉʉ jicãʉ camajocʉ ti maca macacʉ ca-yeri wãtiacʉcʉ cʉ̃ ca-bocayupʉ Jesúre. Yoaro jutii jañaquẽcʉna ca-aninucuʉ ca-añupʉ. Wiipʉre ca-aniquetinucuñupʉ. Ʉ̃ta tʉa pʉto maja operi na ca-werica operi jeto ca-aninucuñupʉ. Nairoacã yeri wãtia cʉ̃ ca-ñeenucuñuparã. Aperãre rooro átiremi ĩirã cʉ̃ ca-jianucubajuparã to macana come wẽeri mena cʉ̃ rʉporire, cʉ̃ wamoripʉre. To bairo na cá-átibato quena ca-boca tʉ̃ga jure reecõanucuñupʉ come wẽeri cʉ̃re na ca-jiabatajere. Yeri wãtia cʉ̃re ca-jañarã camaja manopʉ cʉ̃ ca-atʉ mecʉro cʉ̃ cá-átinucuñuparã. To bairi Jesú maca cʉ̃ tʉjʉʉ cʉ̃ yeri wãtia cʉ̃re ca-jañarãre na ca-buti aá rotiyupʉ. Cʉ̃ maca Jesúre cʉ̃ boca tʉjʉʉ seeto awaja, cʉ̃ tʉ ejacumu, oco bairo cʉ̃ ca-ĩi awajayupʉ:
—¡Jesú, Dio ʉmʉrecóo macacʉ Macʉ! ¿Nope ĩi yʉ mʉ patowãcoʉ aparí mʉa? ¡Popiye tamuorica paʉpʉre yʉ jooqueticõaña! cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
30To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—¿Ñamʉ mʉ wamecʉtí mʉa? cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú maca.
—Yʉa Legión yʉ wamecʉ, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesúre, yeri wãtia capaarã cʉ̃ na ca-jañaro maca.
31—¡Wãtia na ca-ani paʉ ca-ʉ̃cʉari opepʉ jã jooqueticõaña! cʉ̃ ca-ĩiñuparã Jesúre.
32Na jʉgoye buuropʉ yejea capaarã ca-ʉga ãñuparã. Yejeare na tʉjʉrã:
—Yejeapʉre jã jãa rotiya, Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñuparã, wãtia ya paʉpʉ aágaquẽna.
To bairo cʉ̃ na ca-jenirore bairona yejeapʉre na ca-jãa rotiyupʉ Jesú. 33To cõona camajocʉpʉre ca-jañabatana yeri wãtia buti, yejeapʉre ca-jãañuparã. Na ca-jãarona yejea ca-rupa tʉapʉ atʉ mecʉ atʉ roaá, ca-ree ñuacoajuparã ti rapʉ yua.
34Yejeare ca-cotebatana to bairo na ca-bairo tʉjʉ acʉari atʉ aá, macapʉ, maca tʉjaroripʉ macana quenare ca-buio baterã aájuparã. 35Tiere na ca-buiorijere apirã camaja ca-tʉjʉra aájuparã. Jesú tʉ ejarã ca-yeri wãtia cʉtibatacʉre ca-tʉjʉyuparã. Jesú tʉpʉ caroaro jutii jañacõari caroaro ca-tʉgooña majii cʉ̃ ca-ruiro cʉ̃ ca-tʉjʉyuparã. To bairo cʉ̃ ca-bairo tʉjʉrã ca-uwiyuparã. 36Cʉ̃re yeri wãtia ca-jañaricarãre Jesú na cʉ̃ ca-buu reero ca-tʉjʉricarã maca na ca-ĩi buioyuparã:
—Oco bairo bai catícoami ca-yeri wãtia jañabatacʉ, na ca-ĩiñuparã.
37Tiere apirã Gadara yepa macana seeto ca-uwibʉjayuparã. To bairi Jesúre:
—¡Aácʉja aperopʉ! ¡Atopʉ aniqueticõaña! seeto cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
Jesú cʉ̃re na ca-booquẽto tʉjʉʉ cumuapʉ eja jãa, ca-tunucoajupʉ. 38-39Cumuapʉ Jesú cʉ̃ ca-eja jãaro tʉjʉʉ cʉ̃ ca-wãtia buu rericʉ maca:
—Yʉ quena mʉ mena yʉ aágʉ, cʉ̃ ca-ĩi jenibajupʉ.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Aáquẽja. Mʉ ya wiipʉ tunu aácʉja. Caroaro Dio mʉre cʉ̃ cá-átiejere mʉ yarãre na buio peocõaña, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro macapʉ cá-aácoajupʉ. Macapʉ aá, nipetiro Jesú cʉ̃re cʉ̃ cá-átajere macá macanare na ca-buio peocõañupʉ yua.
La hija de Jairo, y la mujer que tocó la ropa de Jesús
(Mateo 9.18-26; Marcos 5.21-43)
40Jesú cʉ̃ ca-tunu peña ejaparore camaja capaarã cʉ̃re ca-yuuyuparã. Seeto wariñuurique mena cʉ̃ ca-bocayuparã. 41Jicãʉ na watoapʉ ca-ãnacʉ neñapo buerica wii ʉpaʉ Jairo ca-wamecʉcʉ Jesú tʉpʉ ca-ejayupʉ. Jesú tʉ ejari rʉpopatua tuatu ejacumuri, cʉ̃ ca-ĩi jeni nʉcʉbʉgoyupʉ:
—Yʉ ya wiipʉ yʉ macore cõ catíoʉ ajá, cʉ̃ ca-ĩi jeniñupʉ.
42Cʉ̃ maco jicãoacãna ca-ãcõ doce cʉma ca-cʉgoo ca-añupo. Bai yajigopʉ ca-baiyupo. To bairo Jairo cʉ̃ ca-ĩirore apii cá-aájupʉ Jesú. Maapʉ cʉ̃ cá-aáto Jesú mena camaja capaarã ma bijarona cá-aájuparã.
43Na watoapʉ jicão doce cʉmari majuu ámo janaquetajere ca-riayecʉco ca-añupo. Cõ ca-ʉcoye rotibataje wapa niyeru cõ ca-cʉgobataje nipetiro ca-peti weocoajupe. Cõ na ca-ʉcoyerije to ca-anibato quena jicãʉ maca cõ ca-catío majiquẽjuparã. 44To bairi Jesú bero maca atí, cʉ̃ jutiiro yapare ca-pañañupo. Cʉ̃ jutirore cõ ca-pañarona cõ ca-riaye cʉtibataje nemoo ca-janacoajupe yua. 45Cʉ̃ jutirore cõ ca-pañaro:
—¿Ñamʉ yʉ cʉ̃ pañarí? ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú. Cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Jã pañaquẽpʉ jãa, cʉ̃ ca-ĩiñuparã camaja nipetirã.
To bairi Pedro maca oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesúre:
—Jãare cabuei, camaja capaarã mʉ cʉ̃goma. Nope ĩi, “¿Ñamʉ yʉre cʉ̃ pañari” mʉ ĩití? Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro.
46To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Jicão yʉ pañawõ. Yʉre cõ ca-pañarona yʉ ca-majirije mena cõ ca-riaye cʉtibatajere ca-netoro yʉ majiwʉ, ca-ĩiñupʉ Jesú.
47Cãromio maca, yʉ majiimi Jesú ĩo, nanaa uwiri cʉ̃ rʉpori tʉ cʉ̃ ca-ejacumu nʉcʉbʉgoyupo. To bairo ácona camaja nipetirã na ca-apiropʉ:
—Yʉna mʉ jutiirore mʉ yʉ pañawʉ. Yʉ ca-pañarona yʉ ca-riaye cʉtie yʉ netocoapa, ca-ĩi buioyupo.
48To bairo cõ ca-ĩiro apii oco bairo cõ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Yʉ yao, caroaro yʉre mʉ ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoro mʉ ca-riaye cʉtiere yʉ netoowʉ. Caroa wariñuurique mena ãaña, cõ ca-ĩiñupʉ Jesú yua.
49Mai to bairo cõ cʉ̃ ca-ĩi wada ani paʉna Jairo ya wiipʉ ca-ãnacʉ jicãʉ ca-ejayupʉ, Jairore cʉ̃ buioʉ acʉ́:
—Mʉ maco bai yajicoapo. To bairi manire cabueire cʉ̃ patowãcoo nemoqueticõaña, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
50To bairo cʉ̃ ca-ĩrijere apii Jesú maca oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jairore:
—Tʉgooñaqueticõaña. Yʉ macare mʉ ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoro mʉ maco catígomo, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
51Jairo ya wiipʉ ejaʉ aperãre na ca-jãa rotiquẽjupʉ cõ ãnaco cõ ca-ani arʉapʉre. Pedro, Juan, cʉ̃ jʉgocʉ Jacobo, ca-bai yajirico pacʉa na jetore ca-jãa rotiyupʉ Jesú. 52Ti wii ca-ãna nipetirã cõre otirã cá-ájuparã. Nare oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Otiqueticõaña. Ca-yajirico me ãmo. Canio áamo— ca-ĩiwĩ Jesú. Meere, ca-bai yajirico cõ ca-anibato quena na ca-ĩiwĩ, tunu catígomo cani yupiricarore bairona ĩi, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
53To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apirã ca-otirã maca cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã, meere bai yajicoamo ĩirã. 54To bairo cʉ̃ na ca-api nʉcʉbʉgoquetibato quena ca-bai yajirico cõ ca-ani arʉapʉre jãa, cõ wamore ca-ñeeñupʉ. Ñeeña,
—Maco, catíya. Wamʉnʉcacõaña, cõ ca-ĩiñupʉ.
55To bairo cʉ̃ ca-ĩirona cawimao ca-tunu catí wamʉ nʉcacõañupo yua. Cõ ca-wamʉ nʉcarona:
—Ʉgariquere cõ nuuña, na ca-ĩiñupʉ Jesú cõ pacʉare.
56Ca-bai yajirico anibaco quena cõ ca-tunu catíro tʉjʉrã cõ pacʉa seeto ca-acʉayuparã. Jesú maca cõ ca-tunu catírijere aperãre na ca-buio rotiquẽjupʉ.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.