SAN MATEO 24
24
Jesús dice que el templo será destruído
(Marcos 13.1-2; Lucas 21.5-6)
1Cabero Dio wii ca-ãnacʉ ca-butiwĩ Jesú. Cʉ̃ cá-aágari paʉna cʉ̃ buerã cʉ̃ tʉpʉ atí, Dio wii macá arʉri:
—Atie caroa macaje majuu, tʉjʉya, cʉ̃re jã ca-ĩiwʉ.
2To bairo cʉ̃ jã ca-ĩiro oco bairo jã ca-ĩiwĩ Jesú:
—Cariape mʉjaare yʉ ĩi. Atie mʉja ca-tʉjʉrije aperã ree peocõagarãma. Jicã ʉ̃taa maca apea bui pejanucu baiquetigaro, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
Señales antes del fin
(Marcos 13.3-23; Lucas 21.7-24; 17.22-24)
3Cabero Jesú mena jã cá-aápʉ Olivo na ca-ĩricʉ, macá tʉjaro ca-anii ʉ̃taʉpʉ. Topʉ aperã jã mena na ca-aniquẽtopʉ cʉ̃ buerã jã jeto cʉ̃ mena jã ca-ãmʉ. To bairi topʉ cʉ̃ ca-ruiropʉ cʉ̃ tʉpʉ atí, Jesúre jã ca-ĩi jeniñawʉ:
—Jãare buioya. ¿Noo cõopʉ mʉ ca-ĩieje to bairoatí? ¿Ati yepapʉ mʉ ca-tunu atíparo jʉgoye, ati ʉmʉrecóo ca-petiparo jʉgoye ¿dope bairo jã majirãatí? cʉ̃re jã ca-ĩi jeniñawʉ.
4To bairo jã ca-ĩiro oco bairo jã ca-ĩi buiowĩ Jesú:
—Aperã mʉjaare na ca-ĩitorijere mani apiʉjare ĩirã caroaro tʉgooña majiña. 5Capaarã ĩitori, “Dio cʉ̃ ca-rotiro mena yʉ áa, Dio cʉ̃ ca-jooricʉ majuu, Cristo yʉ ãa,” ca-ĩitorã anigarãma. Na ca-ĩitorijere apiʉjagarãma camaja capaarã. 6Camaja amequẽri ame jĩagarãma. Ape paʉri, ape paʉri to bairo jeto amequẽrique to bairo na cá-átiere mʉja queti apigarã. To bairo ca-bairije apirã uwi tʉgooñaquẽja. To bairo jeto anigaro ati yʉtea ca-petiparo jʉgoye. Petoacã rʉjagaro mai. 7Jicã maja ape maja mena amequẽgarãma. Jicãʉ ʉpaʉ cʉ̃ yarã jãa apeĩ ʉpaʉ cʉ̃ yarã mena amequẽgarãma. Ati yepa nipetiropʉ to bairo jeto átigarãma. Ape paʉripʉ ʉgarique ca-mano ñigo boagarãma. Ape paʉri yepa nanaagaro. 8To bairo camaja seeto na ca-tamuori wameri to ca-anibato quena capee majuu na ca-tamuope rʉjagaro mai.
9’Ti paʉ ca-ano yʉ ye quetire ca-apiteerã mʉja ñee aágarãma ʉparã tʉpʉre, na popiyeyeya ĩirã. Mʉja jĩagarãma. Yʉre ca-apiʉjarã mʉja ca-ano maca to canacã maca macana mʉja teegarãma. 10Ti paʉ ca-ano capaarã, “Cristore ca-apiʉjaʉ yʉ ãa,” ca-ĩibatana janagarãma, apiʉjaquetibana. To bairo baibana ca-jʉgoye na ca-ame bapa cʉtibatanarena ʉparãre na wadajãgarãma. To bairi ame tʉjʉ tutigarãma. 11Aperã capaarã, “Dio ye quetire ca-buioʉ yʉ ãa,” jocarãna ape wame macare ca-ĩi buiorã anigarãma. To bairo na ca-ĩitorije to ca-anibato quena camaja capaarã na apiʉjagarãma. 12Caroorije átaje seeto majuu aninemo nutuagaro. To bairo ca-bai nutuato camaja capaarã Dio ye quetire ca-apibatana cʉ̃re nʉcʉbʉgo janagarãma. Na majuu quena to bairona ame nʉcʉbʉgo janagarãma. 13To bairo capaarã ca-janarã na ca-anibato quena noa tʉgooña tutuari yʉ ye quetire ca-api nʉcʉbʉgo janaquẽna macare na netoogʉmi Dio. 14To bairi ati ʉmʉrecóo ca-petiparo jʉgoye yʉ ye quetire ati yepa macanare to canacã poa macanare na ca-buiope anigaro. To canacã poa macana na ca-queti api petiro bero to cõo ati ʉmʉrecóo petigaro yua, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
15Oco bairo Jesú jãare cʉ̃ ca-ĩinemorije yʉ Mateo atiere yʉ ca-ucariquere cabuerã caroaro na api majiato:
—Dio ye quetire buiori majocʉ Daniel ca-wamecʉcʉ tirʉmʉpʉ macacʉ ca-buio jʉgoyeyeyupi jicãʉ carooʉ majuu ati ʉmʉrecóo ca-petiparo jʉgoyeacã macacʉ. Dio wiipʉ anigʉmi. Topʉna caroorije átiri Dio wii macajere epe reegʉmi. 16To bairo ca-bairi paʉ Judea yepapʉ ca-ãna ʉ̃ta yucʉpʉ na ruti aáparo. 17Noa wii bui ca-ani arʉapʉ ca-ãna Yoaro mee atʉ rutiri na apeye quenoo jee aáqueticõato. 18Aperã noo wejeripʉ paari maja quena na wiiripʉ na apeyere jeerã tunu aáquẽnana yoaro mee na ruti aáparo ʉ̃ta yucʉpʉ. 19Popiye tamuogarãma ʉta pacoa romiri, aperã ca-ũpurãacãre ca-pʉjarã quena, atʉrique mena ruti aá majiquetibana. 20Mʉja ca-rutiri paʉ ca-majirioqueti rʉmʉ to ca-aniparore bairo Diore cʉ̃ jeniya. Ca-joori rʉmʉ o judío maja na ca-paa rotiqueti rʉmʉ to aniqueticõato ĩirã Diore cʉ̃ jeniya. 21Ti paʉ ca-ano rooro majuu popiye tamuogarãma camaja. Ati yepapʉ nemoacãpʉre to cõo popiye tamuorique ca-maañupa. Ti paʉ beropʉ quenare to cõo popiye tamuorique manigaro tunu. 22To bairi rooro majuu ca-bairijere Dio cʉ̃ ca-janaoquẽpata camaja nipetirã yaji peticoaborãma. Jicãʉ maca catíquetiboʉmi. To bairi Dio yarã ca-aniparãre cʉ̃ ca-cũurã na ca-catíparore bairo ĩi to cõo ti rʉmʉri popiye tamuorica rʉmʉrire jana rotigʉmi Dio yua.
23’Ti paʉ ca-ano ĩigarãma aperã: “Jĩipʉ ãmi Cristo, Dio cʉ̃ ca-jooricʉ,” o, “Jõo añupʉ Cristo Dio cʉ̃ ca-jooricʉ,” ĩi queti buiotogarãma. To bairo mʉjaare na ca-ĩata na api nʉcʉbʉgoqueticõaña. 24Ca-ĩito pairã anigarãma capaarã. “Yʉa Dio cʉ̃ ca-jooricʉ yʉ ãa.” Aperã, “Dio ye quetire ca-buioʉ yʉ ãa,” ca-ĩitorã anigarãma. Capee áti iñooriquere átigarãma ca-majiri maja cúmúa na cá-áti anie mena, Dio yarãre cʉ̃ ca-cũricarã Diore na apiʉja janaato ĩirã, jã macare na apiʉjaato ĩirã. 25Meere, caroaro mʉjaare yʉ buiowʉ na ca-baipere. 26To bairi, “Jõo camaja mani paʉpʉ añupʉ Cristo, Dio cʉ̃ ca-jooricʉ,” na ca-ĩata tʉjʉra aáqueticõaña. Aperã, “Wii pupea macá arʉapʉ ca-yajioro añupʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ,” na ca-ĩata quena na api nʉcʉbʉgoquẽja. 27Bʉpo cʉ̃ ca-yaberije muipu cʉ̃ ca-wamʉ ató maca yabe roca jooro, muipu cʉ̃ ca-roca jãari jopepʉ ca-yabe roca turore bairona yʉ ca-tunu ató baugaro. To bairo ca-bairo mʉja tʉjʉ majigarã yʉ ca-tunu atópʉ. 28Yucaa na ca-wʉʉ amojorero tʉjʉrã, “Ca-boa cuñaʉ ãcʉmi,” mʉja ĩi maji. To bairona yʉ ca-tunu atópʉ caroaro mʉja majigarã. “Meere, caroorã, Jesúre ca-api nʉcʉbʉgoquẽnare na cʉ̃ ca-popiyeyeri paʉ eja tʉga,” mʉja ĩi majigarã yua, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
Cómo vendrá el Hijo del Hombre
(Marcos 13.24-37; Lucas 21.25-33; 17.26-30, 34-36)
29Oco bairo jã ca-ĩinemowĩ Jesú:
—Camaja seeto na ca-tamuori yʉtea ca-petiro muipu naitĩacoagʉmi. Ñami macacʉ quena bujuquetigʉmi. Ñocoa quena wẽegarãma. Ʉmʉrecoo macana nipetirã wãregarãma. 30To cõopʉ yʉ, camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ ʉmʉrecóopʉ ca-ãnacʉ yʉ rui atígʉ. To bairo yʉ ca-rui ató tʉjʉrã to canacã poa macana caroorije na cá-átaje tʉgooñarique pairi otigarãma. To bairi oco bujeri watoapʉ, yʉ ca-tutua netorije mena Dio ye ca-aji baterije mena yʉ ca-ruiro yʉ tʉjʉ mʉgo joogarãma to canacã poa macana, camaja nipetirã. 31Ti paʉ ca-ano na yʉ joogʉ Dio tʉ macana ángel majare. Seeto majuu putiricaro ca-bʉjʉrije mena putigarãma. Yʉ ca-bejericarã jetore ati yepa nipetiropʉ ca-ãnare yʉ tʉpʉ na jee neoña na ĩi, na yʉ joogʉ Dio tʉ macanare.
32’Higuera ca-wamecʉtii, yucʉ ca-ricacʉtii ca-bairijere tʉgooña majiña. Ca-rʉpʉri bʉcʉanemo, cawama pũu wajoa, to bairo tii ca-bairo, “Yucʉacana cʉma anigaro bai,” mʉja ĩi maji. 33To bairona mʉjaare yʉ ca-buiori wameri ca-bairo tʉjʉrã, “Yucʉacã tunu atígʉmi Jesú,” mʉja ĩi tʉjʉ majigarã. 34-35Cariape mʉjaare yʉ ĩi. Nipetirije mʉjaare yʉ ca-ĩri wamere bairona baigaro. Ʉmʉrecoo, yepa quena wajoagaro. Yʉ ca-ĩi buiorije maca wajoaquetigaro. Mʉjaare yʉ ca-ĩi buiorore bairona baigaro. Ati yʉtea Dio cʉ̃ ca-wajoaparo jʉgoye macana na ca-yajiparo jʉgoye nipetiro mʉjaare yʉ ca-ĩri wamere bairona baigaro.
36’Ati yʉtea ca-petiri paʉ, “Di rʉmʉ, di paʉ majuu petigaro,” jicãʉ maca ĩi majiquẽemi. Dio tʉ macana quena majiquẽema. Yʉ quena Dio Macʉ anibacʉ quena yʉ majiquẽe. Mani Pacʉ Dio jicãʉna ãmi tiere ca-majii.
37’Noé tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ̃ ca-ani rʉmʉri ca-bairiquere bairona baigaro yʉ ca-tunu atíparo jʉgoyeacã. 38Ti rʉmʉ ca-ano Dio ati yepa cʉ̃ ca-ruu-paro jʉgoye camaja ʉga, eti, nʉmocʉti, cãromia quena manapʉacʉti ca-baiyuparã, ñeere ca-baipere tʉgooñarique paiquẽnana. To bairona cá-áticõa aninucuñuparã Noé cumua pairica cʉ̃ ca-jãaparo jʉgoye. 39Oco pairo majuu ca-ocaparo jʉgoye, rua yajigarã jʉgoye, “Mani rua reegarã,” ca-ĩi majiquẽjuparã. To bairona na cá-átatore bairona áticõa anigarãma camaja yʉ cá-atíparo jʉgoye. 40Yʉ cá-atí paʉna caʉmʉa pʉgarã wejepʉ paarã átigarãma. Jicãʉre cʉ̃ yʉ ne aágʉ. Apeĩ macare cʉ̃ yʉ ne aáquetigʉ, yʉre ca-apiʉjaquẽcʉ cʉ̃ ca-ano maca. 41Pʉgarã cãromia anigarãma ca-orica wãiarã. Jicãore cõ yʉ ne aágʉ. Apeo macare cõ yʉ ne aáquetigʉ, yʉre ca-apiʉjaquẽco cõ ca-ano maca.
42’ “Di rʉmʉ majuu mani Ʉpaʉ tunu atígʉmi,” mʉja ĩi majiquẽe. To bairi caroaro tʉgooñari to canacã rʉmʉ yʉ ca-boorore bairo áticõa aninucuña. 43Ati wame tʉgooñaña: Jicãʉ, “Ati ñami to ca-paʉ majuu atígʉmi jee rutiri majocʉ,” ĩi majiquẽcʉmi wii ʉpaʉ quena. Cʉ̃ ca-ĩi majiata caroaro bipe, caniquẽcʉna coteboʉmi, jee rutiri majocʉ jãaremi ĩi. 44To bairona mʉja quena, “To ca-paʉ majuu tunu atígʉmi Cristo, Dio cʉ̃ ca-joʉ,” mʉja ĩi majiquẽe. To bairi caroaro yʉ ca-tunu atípere tʉgooñari caroaro yʉ ca-boorijere áti anicõaña, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
El siervo fiel y el siervo infiel
(Lucas 12.41-48)
45Oco bairo ape wame queti buiorica wame jã ca-ĩi buiowĩ Jesú, yʉ yarã yʉ ca-tunu atípere na tʉgooña anicõa aninucuato ĩi:
—Jicãʉ ʉpaʉ aperopʉ aágʉ jʉgoye cʉ̃ paabojari majocʉ jicãʉre oco bairo cʉ̃ ĩimi: “Yʉ paa coteri majare na ca-paapere na rotiya. Na ca-ʉgapere to canacã rʉmʉ na jooya.” 46To bairo cʉ̃ ĩri, aperopʉ aáteña, cʉ̃ ca-tunu ejaropʉ cʉ̃ yere ca-rotibojaʉ cʉ̃ ca-ĩi rotirore bairona caroaro cʉ̃ cá-áto tʉjʉ, seeto cʉ̃ wariñuu tʉjʉʉmi. 47“Nipetiro yʉ yere yʉ ẽoro macacʉ ca-rotii mʉ anigʉ,” cʉ̃ ĩimi yua. 48-49Cʉ̃ ca-rotibojaʉ rooro maca cʉ̃ yere cʉ̃ cá-ápata, “Yoaro bauquetigʉmi yʉ ʉpaʉ,” ĩri, aperã paari majare na quẽ, jibioriquere ca-eti pairã mena eti cumu, ʉga paca, cʉ̃ ca-baiata rooro cʉ̃ baiboro. 50Cʉ̃ ʉpaʉ cʉ̃ ca-tunu atípere cʉ̃ ca-tʉgooñaquẽtopʉ, “Di rʉmʉ majuu tunu atígʉmi yʉ ʉpaʉ,” cʉ̃ ca-ĩi majiqueti rʉmʉ tunu atíboʉmi cʉ̃ ʉpaʉ yua. 51To bairo tunu atí, caroaro cʉ̃ ca-cotequẽto tʉjʉ, seeto cʉ̃ popiyeye, aperã caroorã, ca-ĩito pairã mena cʉ̃ rocaboʉmi caroorã na ca-anopʉre. Topʉ cʉ̃ ca-rerã seeto tʉgooñarique pai otigarãma, seeto majuu tamuobana, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
Currently Selected:
SAN MATEO 24: TAVNT2
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapistaging.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
SAN MATEO 24
24
Jesús dice que el templo será destruído
(Marcos 13.1-2; Lucas 21.5-6)
1Cabero Dio wii ca-ãnacʉ ca-butiwĩ Jesú. Cʉ̃ cá-aágari paʉna cʉ̃ buerã cʉ̃ tʉpʉ atí, Dio wii macá arʉri:
—Atie caroa macaje majuu, tʉjʉya, cʉ̃re jã ca-ĩiwʉ.
2To bairo cʉ̃ jã ca-ĩiro oco bairo jã ca-ĩiwĩ Jesú:
—Cariape mʉjaare yʉ ĩi. Atie mʉja ca-tʉjʉrije aperã ree peocõagarãma. Jicã ʉ̃taa maca apea bui pejanucu baiquetigaro, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
Señales antes del fin
(Marcos 13.3-23; Lucas 21.7-24; 17.22-24)
3Cabero Jesú mena jã cá-aápʉ Olivo na ca-ĩricʉ, macá tʉjaro ca-anii ʉ̃taʉpʉ. Topʉ aperã jã mena na ca-aniquẽtopʉ cʉ̃ buerã jã jeto cʉ̃ mena jã ca-ãmʉ. To bairi topʉ cʉ̃ ca-ruiropʉ cʉ̃ tʉpʉ atí, Jesúre jã ca-ĩi jeniñawʉ:
—Jãare buioya. ¿Noo cõopʉ mʉ ca-ĩieje to bairoatí? ¿Ati yepapʉ mʉ ca-tunu atíparo jʉgoye, ati ʉmʉrecóo ca-petiparo jʉgoye ¿dope bairo jã majirãatí? cʉ̃re jã ca-ĩi jeniñawʉ.
4To bairo jã ca-ĩiro oco bairo jã ca-ĩi buiowĩ Jesú:
—Aperã mʉjaare na ca-ĩitorijere mani apiʉjare ĩirã caroaro tʉgooña majiña. 5Capaarã ĩitori, “Dio cʉ̃ ca-rotiro mena yʉ áa, Dio cʉ̃ ca-jooricʉ majuu, Cristo yʉ ãa,” ca-ĩitorã anigarãma. Na ca-ĩitorijere apiʉjagarãma camaja capaarã. 6Camaja amequẽri ame jĩagarãma. Ape paʉri, ape paʉri to bairo jeto amequẽrique to bairo na cá-átiere mʉja queti apigarã. To bairo ca-bairije apirã uwi tʉgooñaquẽja. To bairo jeto anigaro ati yʉtea ca-petiparo jʉgoye. Petoacã rʉjagaro mai. 7Jicã maja ape maja mena amequẽgarãma. Jicãʉ ʉpaʉ cʉ̃ yarã jãa apeĩ ʉpaʉ cʉ̃ yarã mena amequẽgarãma. Ati yepa nipetiropʉ to bairo jeto átigarãma. Ape paʉripʉ ʉgarique ca-mano ñigo boagarãma. Ape paʉri yepa nanaagaro. 8To bairo camaja seeto na ca-tamuori wameri to ca-anibato quena capee majuu na ca-tamuope rʉjagaro mai.
9’Ti paʉ ca-ano yʉ ye quetire ca-apiteerã mʉja ñee aágarãma ʉparã tʉpʉre, na popiyeyeya ĩirã. Mʉja jĩagarãma. Yʉre ca-apiʉjarã mʉja ca-ano maca to canacã maca macana mʉja teegarãma. 10Ti paʉ ca-ano capaarã, “Cristore ca-apiʉjaʉ yʉ ãa,” ca-ĩibatana janagarãma, apiʉjaquetibana. To bairo baibana ca-jʉgoye na ca-ame bapa cʉtibatanarena ʉparãre na wadajãgarãma. To bairi ame tʉjʉ tutigarãma. 11Aperã capaarã, “Dio ye quetire ca-buioʉ yʉ ãa,” jocarãna ape wame macare ca-ĩi buiorã anigarãma. To bairo na ca-ĩitorije to ca-anibato quena camaja capaarã na apiʉjagarãma. 12Caroorije átaje seeto majuu aninemo nutuagaro. To bairo ca-bai nutuato camaja capaarã Dio ye quetire ca-apibatana cʉ̃re nʉcʉbʉgo janagarãma. Na majuu quena to bairona ame nʉcʉbʉgo janagarãma. 13To bairo capaarã ca-janarã na ca-anibato quena noa tʉgooña tutuari yʉ ye quetire ca-api nʉcʉbʉgo janaquẽna macare na netoogʉmi Dio. 14To bairi ati ʉmʉrecóo ca-petiparo jʉgoye yʉ ye quetire ati yepa macanare to canacã poa macanare na ca-buiope anigaro. To canacã poa macana na ca-queti api petiro bero to cõo ati ʉmʉrecóo petigaro yua, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
15Oco bairo Jesú jãare cʉ̃ ca-ĩinemorije yʉ Mateo atiere yʉ ca-ucariquere cabuerã caroaro na api majiato:
—Dio ye quetire buiori majocʉ Daniel ca-wamecʉcʉ tirʉmʉpʉ macacʉ ca-buio jʉgoyeyeyupi jicãʉ carooʉ majuu ati ʉmʉrecóo ca-petiparo jʉgoyeacã macacʉ. Dio wiipʉ anigʉmi. Topʉna caroorije átiri Dio wii macajere epe reegʉmi. 16To bairo ca-bairi paʉ Judea yepapʉ ca-ãna ʉ̃ta yucʉpʉ na ruti aáparo. 17Noa wii bui ca-ani arʉapʉ ca-ãna Yoaro mee atʉ rutiri na apeye quenoo jee aáqueticõato. 18Aperã noo wejeripʉ paari maja quena na wiiripʉ na apeyere jeerã tunu aáquẽnana yoaro mee na ruti aáparo ʉ̃ta yucʉpʉ. 19Popiye tamuogarãma ʉta pacoa romiri, aperã ca-ũpurãacãre ca-pʉjarã quena, atʉrique mena ruti aá majiquetibana. 20Mʉja ca-rutiri paʉ ca-majirioqueti rʉmʉ to ca-aniparore bairo Diore cʉ̃ jeniya. Ca-joori rʉmʉ o judío maja na ca-paa rotiqueti rʉmʉ to aniqueticõato ĩirã Diore cʉ̃ jeniya. 21Ti paʉ ca-ano rooro majuu popiye tamuogarãma camaja. Ati yepapʉ nemoacãpʉre to cõo popiye tamuorique ca-maañupa. Ti paʉ beropʉ quenare to cõo popiye tamuorique manigaro tunu. 22To bairi rooro majuu ca-bairijere Dio cʉ̃ ca-janaoquẽpata camaja nipetirã yaji peticoaborãma. Jicãʉ maca catíquetiboʉmi. To bairi Dio yarã ca-aniparãre cʉ̃ ca-cũurã na ca-catíparore bairo ĩi to cõo ti rʉmʉri popiye tamuorica rʉmʉrire jana rotigʉmi Dio yua.
23’Ti paʉ ca-ano ĩigarãma aperã: “Jĩipʉ ãmi Cristo, Dio cʉ̃ ca-jooricʉ,” o, “Jõo añupʉ Cristo Dio cʉ̃ ca-jooricʉ,” ĩi queti buiotogarãma. To bairo mʉjaare na ca-ĩata na api nʉcʉbʉgoqueticõaña. 24Ca-ĩito pairã anigarãma capaarã. “Yʉa Dio cʉ̃ ca-jooricʉ yʉ ãa.” Aperã, “Dio ye quetire ca-buioʉ yʉ ãa,” ca-ĩitorã anigarãma. Capee áti iñooriquere átigarãma ca-majiri maja cúmúa na cá-áti anie mena, Dio yarãre cʉ̃ ca-cũricarã Diore na apiʉja janaato ĩirã, jã macare na apiʉjaato ĩirã. 25Meere, caroaro mʉjaare yʉ buiowʉ na ca-baipere. 26To bairi, “Jõo camaja mani paʉpʉ añupʉ Cristo, Dio cʉ̃ ca-jooricʉ,” na ca-ĩata tʉjʉra aáqueticõaña. Aperã, “Wii pupea macá arʉapʉ ca-yajioro añupʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ,” na ca-ĩata quena na api nʉcʉbʉgoquẽja. 27Bʉpo cʉ̃ ca-yaberije muipu cʉ̃ ca-wamʉ ató maca yabe roca jooro, muipu cʉ̃ ca-roca jãari jopepʉ ca-yabe roca turore bairona yʉ ca-tunu ató baugaro. To bairo ca-bairo mʉja tʉjʉ majigarã yʉ ca-tunu atópʉ. 28Yucaa na ca-wʉʉ amojorero tʉjʉrã, “Ca-boa cuñaʉ ãcʉmi,” mʉja ĩi maji. To bairona yʉ ca-tunu atópʉ caroaro mʉja majigarã. “Meere, caroorã, Jesúre ca-api nʉcʉbʉgoquẽnare na cʉ̃ ca-popiyeyeri paʉ eja tʉga,” mʉja ĩi majigarã yua, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
Cómo vendrá el Hijo del Hombre
(Marcos 13.24-37; Lucas 21.25-33; 17.26-30, 34-36)
29Oco bairo jã ca-ĩinemowĩ Jesú:
—Camaja seeto na ca-tamuori yʉtea ca-petiro muipu naitĩacoagʉmi. Ñami macacʉ quena bujuquetigʉmi. Ñocoa quena wẽegarãma. Ʉmʉrecoo macana nipetirã wãregarãma. 30To cõopʉ yʉ, camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ ʉmʉrecóopʉ ca-ãnacʉ yʉ rui atígʉ. To bairo yʉ ca-rui ató tʉjʉrã to canacã poa macana caroorije na cá-átaje tʉgooñarique pairi otigarãma. To bairi oco bujeri watoapʉ, yʉ ca-tutua netorije mena Dio ye ca-aji baterije mena yʉ ca-ruiro yʉ tʉjʉ mʉgo joogarãma to canacã poa macana, camaja nipetirã. 31Ti paʉ ca-ano na yʉ joogʉ Dio tʉ macana ángel majare. Seeto majuu putiricaro ca-bʉjʉrije mena putigarãma. Yʉ ca-bejericarã jetore ati yepa nipetiropʉ ca-ãnare yʉ tʉpʉ na jee neoña na ĩi, na yʉ joogʉ Dio tʉ macanare.
32’Higuera ca-wamecʉtii, yucʉ ca-ricacʉtii ca-bairijere tʉgooña majiña. Ca-rʉpʉri bʉcʉanemo, cawama pũu wajoa, to bairo tii ca-bairo, “Yucʉacana cʉma anigaro bai,” mʉja ĩi maji. 33To bairona mʉjaare yʉ ca-buiori wameri ca-bairo tʉjʉrã, “Yucʉacã tunu atígʉmi Jesú,” mʉja ĩi tʉjʉ majigarã. 34-35Cariape mʉjaare yʉ ĩi. Nipetirije mʉjaare yʉ ca-ĩri wamere bairona baigaro. Ʉmʉrecoo, yepa quena wajoagaro. Yʉ ca-ĩi buiorije maca wajoaquetigaro. Mʉjaare yʉ ca-ĩi buiorore bairona baigaro. Ati yʉtea Dio cʉ̃ ca-wajoaparo jʉgoye macana na ca-yajiparo jʉgoye nipetiro mʉjaare yʉ ca-ĩri wamere bairona baigaro.
36’Ati yʉtea ca-petiri paʉ, “Di rʉmʉ, di paʉ majuu petigaro,” jicãʉ maca ĩi majiquẽemi. Dio tʉ macana quena majiquẽema. Yʉ quena Dio Macʉ anibacʉ quena yʉ majiquẽe. Mani Pacʉ Dio jicãʉna ãmi tiere ca-majii.
37’Noé tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ̃ ca-ani rʉmʉri ca-bairiquere bairona baigaro yʉ ca-tunu atíparo jʉgoyeacã. 38Ti rʉmʉ ca-ano Dio ati yepa cʉ̃ ca-ruu-paro jʉgoye camaja ʉga, eti, nʉmocʉti, cãromia quena manapʉacʉti ca-baiyuparã, ñeere ca-baipere tʉgooñarique paiquẽnana. To bairona cá-áticõa aninucuñuparã Noé cumua pairica cʉ̃ ca-jãaparo jʉgoye. 39Oco pairo majuu ca-ocaparo jʉgoye, rua yajigarã jʉgoye, “Mani rua reegarã,” ca-ĩi majiquẽjuparã. To bairona na cá-átatore bairona áticõa anigarãma camaja yʉ cá-atíparo jʉgoye. 40Yʉ cá-atí paʉna caʉmʉa pʉgarã wejepʉ paarã átigarãma. Jicãʉre cʉ̃ yʉ ne aágʉ. Apeĩ macare cʉ̃ yʉ ne aáquetigʉ, yʉre ca-apiʉjaquẽcʉ cʉ̃ ca-ano maca. 41Pʉgarã cãromia anigarãma ca-orica wãiarã. Jicãore cõ yʉ ne aágʉ. Apeo macare cõ yʉ ne aáquetigʉ, yʉre ca-apiʉjaquẽco cõ ca-ano maca.
42’ “Di rʉmʉ majuu mani Ʉpaʉ tunu atígʉmi,” mʉja ĩi majiquẽe. To bairi caroaro tʉgooñari to canacã rʉmʉ yʉ ca-boorore bairo áticõa aninucuña. 43Ati wame tʉgooñaña: Jicãʉ, “Ati ñami to ca-paʉ majuu atígʉmi jee rutiri majocʉ,” ĩi majiquẽcʉmi wii ʉpaʉ quena. Cʉ̃ ca-ĩi majiata caroaro bipe, caniquẽcʉna coteboʉmi, jee rutiri majocʉ jãaremi ĩi. 44To bairona mʉja quena, “To ca-paʉ majuu tunu atígʉmi Cristo, Dio cʉ̃ ca-joʉ,” mʉja ĩi majiquẽe. To bairi caroaro yʉ ca-tunu atípere tʉgooñari caroaro yʉ ca-boorijere áti anicõaña, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
El siervo fiel y el siervo infiel
(Lucas 12.41-48)
45Oco bairo ape wame queti buiorica wame jã ca-ĩi buiowĩ Jesú, yʉ yarã yʉ ca-tunu atípere na tʉgooña anicõa aninucuato ĩi:
—Jicãʉ ʉpaʉ aperopʉ aágʉ jʉgoye cʉ̃ paabojari majocʉ jicãʉre oco bairo cʉ̃ ĩimi: “Yʉ paa coteri majare na ca-paapere na rotiya. Na ca-ʉgapere to canacã rʉmʉ na jooya.” 46To bairo cʉ̃ ĩri, aperopʉ aáteña, cʉ̃ ca-tunu ejaropʉ cʉ̃ yere ca-rotibojaʉ cʉ̃ ca-ĩi rotirore bairona caroaro cʉ̃ cá-áto tʉjʉ, seeto cʉ̃ wariñuu tʉjʉʉmi. 47“Nipetiro yʉ yere yʉ ẽoro macacʉ ca-rotii mʉ anigʉ,” cʉ̃ ĩimi yua. 48-49Cʉ̃ ca-rotibojaʉ rooro maca cʉ̃ yere cʉ̃ cá-ápata, “Yoaro bauquetigʉmi yʉ ʉpaʉ,” ĩri, aperã paari majare na quẽ, jibioriquere ca-eti pairã mena eti cumu, ʉga paca, cʉ̃ ca-baiata rooro cʉ̃ baiboro. 50Cʉ̃ ʉpaʉ cʉ̃ ca-tunu atípere cʉ̃ ca-tʉgooñaquẽtopʉ, “Di rʉmʉ majuu tunu atígʉmi yʉ ʉpaʉ,” cʉ̃ ca-ĩi majiqueti rʉmʉ tunu atíboʉmi cʉ̃ ʉpaʉ yua. 51To bairo tunu atí, caroaro cʉ̃ ca-cotequẽto tʉjʉ, seeto cʉ̃ popiyeye, aperã caroorã, ca-ĩito pairã mena cʉ̃ rocaboʉmi caroorã na ca-anopʉre. Topʉ cʉ̃ ca-rerã seeto tʉgooñarique pai otigarãma, seeto majuu tamuobana, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapistaging.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.