SAN MATEO 25
25
El ejemplo de las diez muchachas
1Ape wame queti buio majiorica wame jã ca-ĩi buiowĩ Jesú tunu:
—Dio cʉ̃ yarã cʉ̃ ca-rotiropʉ nare cʉ̃ ca-jee neorije oco bairo ãa: Cãromia pʉga wamo canacãona ca-añuparã cawamarã, caʉmʉa mena mai ca-aniquẽna. Na yao tʉpʉ cá-aájuparã cõ mena ca-wamo jiapaʉ cʉ̃ ca-ejaparore yuura aána. Na mena boje rʉmʉ cá-átinemoparã romiri ca-añuparã. Jĩa bujurica rupaa ca-jee aájuparã to canacãona. 2Jicã wamo canacão boje rʉmʉ na ca-jĩa bujupere caroaro ca-tʉgooña jʉgoyeyequẽna ca-añuparã. Aperã jicã wamo canacão caroaro ca-tʉgooña jʉgoyeye majirã ca-añuparã. 3-4To bairi caroaro ca-tʉgooñarã romiri maca ʉje na ye jĩa bujurica rupaa na ca-pio jãanemopere ca-jeeyuparã. Aperã maca caroaro ca-tʉgooñaquẽna ʉje na ye jĩa bujurica rupaa na ca-pio jãanemopere ca-jee aáquẽjuparã. 5To bairi na yao mena ca-wamo jiapaʉ yoaro ca-ejaquẽjupʉ. To bairi wʉgo ejabana ca-canicoajuparã yua. 6Ñami recomacapʉ aperã ca-pii awajayuparã: “¡Ca-wamo jiapaʉ ejami! ¡Cʉ̃ mani boca tʉjʉra aáparo!” 7To bairo na ca-pii awajarijere apirã na romiri yupi, na jĩa bujurica rupaare ca-quenooñuparã. 8To bairi caroaro ca-tʉgooñaquetana romiri oco bairo ca-ĩiñuparã: “Jã jĩa bujurica rupaa ʉje petiro bai. To bairi mʉja ye ʉje õcoacã jã jooya,” na ca-ĩiñuparã paibʉjaro ca-ʉje jee aátana romiri macare. 9To bairo na ca-ĩiro: “Jã joo majiquẽe. Mʉjaare jã ca-joata jã quenare bʉquetiboro. Ca-ʉje joorãre na wapayerã aája mʉja majuuna mʉja ca-jĩa bujupere,” na ca-ĩiñuparã na maca. 10To bairo na ca-ĩiro apirã ca-wapayera aájuparã. To bairo na ca-wapayera aátoye ca-wamo jiapaʉ ca-ejayupʉ yua. Cʉ̃ ca-ejaro caroaro ca-tʉgooña jʉgoyeyericarã paibʉjaro ca-ʉje jee aátana romiri boje rʉmʉ na cá-áti wiipʉ ca-jãa aájuparã. Na ca-jãaro bero jope turicarore ca-bipecõañuparã ti wii macana yua. 11Na ca-bipero beroacã ca-ʉje wapayera aátana romiri atí, jope tʉpʉ eja, “¡Ʉpaʉ! ¡Ʉpaʉ, jope pãña!” ca-ĩi piibajuparã na romiri. 12Na ca-piirijere apii, “Mʉjaare yʉ majiquẽe, jocʉ mee yʉ ĩi. Yʉ ca-piiquetana mʉja ãnaa,” na ca-ĩiñupʉ yua.
13’To bairona yʉ, mʉja Ʉpaʉre, “Ti rʉmʉ ca-ano majuu ti paʉ majuu tunu atígʉmi mani Ʉpaʉ,” mʉja ĩi majiquẽe. To bairi to canacã rʉmʉ yʉ ca-tunu atípere tʉgooñari caroaro yʉ ca-boorije jetore áticõa aninucuña, jã ca-ĩi buiowĩ Jesú.
El ejemplo de los talentos
14Ape wame queti buio majiorica wame oco bairo jã ca-ĩi buiowĩ Jesú:
—Jicãʉ ʉpaʉ aperopʉ aáteñaʉ aágʉ ca-baiyupʉ. To bairi cʉ̃ paa coteri majare na pijo, cʉ̃ yere na tʉpʉre ca-cũuñupʉ, caroaro tiere yʉre cote yuubojaya na ĩi. 15To bairi to canacãʉna na ca-paarique wapata majiro cõo, “Apeye unie paarique cʉtibojaya,” na ĩi, jicãʉre jicã wamo canacã mil cuiri pairo ca-wapacʉti cuirire cʉ̃ ca-cũuñupʉ. Apeĩre pʉga mil cuiri cʉ̃ ca-cũuñupʉ. Apeĩre jicã mil cʉ̃ ca-cũuñupʉ. Tiere na ricawo yaparo aperopʉ cá-aáteñaʉ aácoajupʉ yua. 16To bairo cʉ̃ cá-aáto bero jicã wamo canacã mil cuiri cʉ̃ ca-jooricʉ ame wapayeri yoaro mee apeye jicã wamo canacã mil cuiri ca-wapatayupʉ tunu. 17To bairona pʉga mil cuiri cʉ̃ ca-jooricʉ apeye unie paarique cʉtiri apeye pʉga mil cuiri ca-wapata nemoñupʉ tunu. 18Jicã mil cuiri cʉ̃ ca-jooricʉ maca aá, yepapʉre ope yejea átiri ca-yaa cũucõañupʉ cʉ̃ ʉpaʉ niyeru cʉ̃ ca-paarique cʉti rotibatajere. 19Ca-yoato bero na ʉpaʉ ca-tunu ejayupʉ. Tunu eja, nare cʉ̃ ca-jooriquere ca-quenoogabajupʉ. 20To bairi nare ca-pi jooyupʉ nare cʉ̃ ca-coteboja rotiricarãre. To bairo cʉ̃ ca-piiro jicã wamo canacã mil cuiri cʉ̃ ca-jooricʉ atí, apeye jicã wamo canacã mil cuirire cʉ̃ ca-wapata nemoriquere jee atí, oco bairo cʉ̃ ʉpaʉre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ: “Ʉpaʉ, jicã wamo canacã mil cuiri yʉre mʉ ca-cũuwʉ. Jicã wamo canacã mil cuiri yʉ ca-wapata nemowʉ tunu. To bairi atie ãa mʉ niyeru yʉre mʉ ca-cũepe mena yʉ ca-wapata nemorique,” cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉre. 21To bairo cʉ̃ ca-ĩiro: “Caroaro mʉ ájupa. Mʉ ñuubʉja. Mʉ yʉ cá-áti rotirore bairona cá-ácʉ mʉ ãa. Petoacã mʉ yʉ ca-rotiepere caroaro yʉ mʉ átibojayupa. To bairo caroaro cá-átacʉ mʉ ca-ano maca yucʉra pairo majuu yʉre mʉ ca-cotebojapere mʉ yʉ cũugʉ. Yʉ mena macacʉ mʉ ani wariñuugʉ,” cʉ̃ ca-ĩiñupʉ. 22Cʉ̃ bero pʉga mil canacã cuiri cʉ̃ ca-jooricʉ atí, apeye pʉga mil cuirire cʉ̃ ca-wapata nemoriquere jee atí, oco bairo cʉ̃ ʉpaʉre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ: “Ʉpaʉ, pʉga mil canacã cuiri yʉre mʉ ca-cũuwʉ. Pʉga mil canacã cuiri yʉ ca-wapatanemowʉ tunu.” 23To bairo cʉ̃ ca-ĩiro: “Caroaro mʉ ájupa. Mʉ ñuubʉja. Mʉ yʉ cá-áti rotirore bairona cá-ácʉ mʉ ãa. Petoacã mʉ yʉ cá-áti rotiepere caroaro yʉre mʉ átibojayupa. To bairo caroaro cá-átacʉ mʉ ca-ano yucʉra pairo majuu yʉre mʉ ca-cotebojapere mʉ yʉ cũugʉ. Yʉ mena macacʉ mʉ ani wariñuugʉ,” cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉ cʉ̃ quenare.
24’Cʉ̃ bero jicã mil canacã cuiri cʉ̃ ca-jooricʉ atí, cʉ̃ ʉpaʉre oco bairo jocʉna cʉ̃ ca-ĩiñupʉ: “Ʉpaʉ, tutuaro ca-rotii mʉ ãa. Aperã maca na ca-paa wapatarijere ca-jei mʉ ãa. 25To bairi, ‘Yʉ ca-wapatabato quena yʉ wapa jooquẽcʉmi,’ yʉ ca-ĩi tʉgooña uwiwʉ. To bairo mʉ cá-átiere tʉgooñari mʉ niyerure yepa pupeapʉ yʉ ca-yajiobojawʉ. Ʉ̃jʉ, mʉ niyerure yʉ ca-cũu yajio bojariquere jeeya,” cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉre. 26To bairo cʉ̃ ca-ĩiro oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉ: “Mʉ yʉ ca-cũbatajere rooro mʉ ájupa. Mʉ ñuuquẽe mʉa. Ca-teeye paii mʉ ãa. Jocʉna, ‘Aperã yere na ca-wapatarijere ca-jei ãmi yʉ ʉpaʉ. To bairi yʉ ca-wapata bojabato quenare yʉ wapa jooquẽcʉmi,’ mʉ ĩi tʉgooñabacʉ. 27To bairo tʉgooñabacʉ quena niyeru ca-quenoo cũurica paʉpʉ to macanare na ca-quenoo cũu rotipaʉ mʉ anibajupa, to bʉato ĩi. To bairi niyeru bʉboricaro topʉ mʉ ca-quenoo cũata. Tie ca-bʉrique menare na mʉ ca-wajorique wapa yʉ jeeboricʉ,” cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉ ca-niyeru cũu yajioricʉre. 28To bairo cʉ̃ ĩi, aperã paa coteri maja topʉ ca-tʉjʉnucurãre oco bairo na ca-ĩiñupʉ: “Cʉ̃ yʉ ca-joobataje mil cuirire cʉ̃ emari, pʉga wamo canacã mil cuirire ca-wapata nemoricʉre cʉ̃ jooya. 29To bairi ni ucʉ̃ cʉ̃ ca-cʉgorije mena caroaro cá-átacʉre netobʉjaro cʉ̃ yʉ joogʉ. To bairi pairo cʉgogʉmi. Apeĩ maca caroaro cá-átiquetacʉ aniri cʉ̃ ca-cʉgobatajere rooro cá-áti rericʉ maca cʉgoquetigʉmi. To bairi cʉ̃ ca-cʉgorijeacã quenare ema átiri aperã macare na yʉ joogʉ. 30To bairi yʉre ca-paabojari majocʉ ca-anibatacʉ ca-ñuuquẽcʉre cʉ̃ ñeeri macapʉ ca-naitĩaropʉ cʉ̃ rocacõaña. Topʉ tʉgooñarique pai otigʉmi seeto majuu tamuobacʉ, jãare ca-ĩi buiowĩ Jesú.”
El juicio de las naciones
31-32Oco bairo jã ca-ĩi buiowĩ Jesú tunu:
—Camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ aniri ati yepapʉ yʉ tunu atígʉ, camaja nipetirãre na rotigʉ. Dio tʉ macana mena, yʉ ca-aji baterije mena yʉ tunu atígʉ. To bairi camaja Ʉpaʉ majuu aniri yʉ tʉpʉ yʉ ca-ruiri paʉpʉ yʉ jee neogʉ camaja nipetirãre, to canacã poa macanare. Na jee neo, yʉ riape na ca-tʉjʉnucuro yʉ yarãre na yʉ bejegʉ, yʉre ca-apiʉjaquẽnare na cũuri. Nuuricarã ca-cʉgoʉ ovejare cariape nʉgoa na beje cũu, cabra na ca-ĩirãre cacõ nʉgoa maca na cʉ̃ ca-beje cũurore bairona na yʉ beje cũugʉ. 33-34To bairona yʉ yarãre na beje cũu átiri, Ʉpaʉ aniri cariape nʉgoa ca-ãnare oco bairo na yʉ ĩigʉ: “Adʉja. Yʉ Pacʉ caroaro wariñuurique mʉjaare joogʉmi. Tirʉmʉpʉ ati ʉmʉrecóo nemoopʉ cʉ̃ cá-áti jʉgori paʉpʉna cʉ̃ tʉpʉ ca-ani wariñuuparãre ca-cũuñupi mʉjaare. 35Yʉ ca-ñigo riaro ʉgariquere yʉre mʉja ca-joowʉ. Yʉ ca-oco etigaro yʉre mʉja ca-tĩawʉ. Apero macacʉ yʉ ca-anibato quena mʉja ya maca yʉ ca-ejaro, ‘Jã tʉ ãña,’ yʉ mʉja ca-ĩiwʉ. 36Yʉ ca-jutii cʉgoquẽto yʉ mʉja ca-joowʉ. Yʉ ca-riaro yʉ mʉja ca-tʉjʉra ejawʉ. Aperã presopʉ yʉ na ca-jooro yʉ mʉja cá-átinemorã ejawʉ,” na yʉ ĩigʉ yʉ riape nʉgoa ca-ãnare. 37To bairo na yʉ ca-ĩiro oco bairo yʉ ĩigarãma ti nʉgoa ca-ãna caroarã Dio nare cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉrã: “Ʉpaʉ, ¿di paʉ uno mʉ ca-ñigo riaro mʉre jã ca-nuuñuparí? ¿Di paʉ uno mʉ ca-oco etigaro mʉre jã ca-tĩañuparí? 38¿Di paʉ uno aperopʉ ca-ãnacʉ jã ya macapʉ mʉ ca-ejaro, ‘Jã tʉpʉ ãña,’ mʉre jã ca-ĩiñuparí? ¿Di paʉ uno ca-jutii cʉgoquẽcʉ mʉ ca-ano mʉre jã ca-jooyuparí? 39¿Di paʉ uno mʉ ca-riaro mʉre jã ca-tʉjʉra ejayuparí? ¿Di paʉ uno presopʉ mʉre na ca-jooro mʉre jã cá-átinemorã ejayuparí?” yʉre ĩi jeniñagarãma. 40To bairo yʉre na ca-ĩi jeniñaro oco bairo na yʉ ĩigʉ: “Cariape mʉjaare yʉ ĩi. Yʉ yarã cawatoa ca-ãna quenare caroare na átinemori yʉpʉre átinemorã mʉja cá-ápʉ́,” na yʉ ĩigʉ.
41’Na ĩi yaparori bero oco bairo na yʉ ĩigʉ cacõ nʉgoa ca-ãna macare: “Dio cʉ̃ ca-popiyeyeparã mʉja ãa. To bairi aánaja peeropʉ ca-yatiqueti peeropʉ. Sataná cʉ̃ yarã wãtia menare na yʉ ca-reepa peeropʉ aánaja. 42Yʉ ca-ñigo riaro yʉre mʉja ca-nuuquẽpʉ. Yʉ ca-oco etigaro yʉre mʉja ca-tĩaquẽpʉ. 43Aperopʉ ca-ãnacʉ mʉja ya macapʉ yʉ ca-ejaro, ‘Jã tʉpʉ ãña,’ yʉre mʉja ca-ĩiquẽpʉ. Yʉ ca-jutii cʉgoquẽto yʉre mʉja ca-jooquẽpʉ. Yʉ ca-riaro yʉre mʉja ca-tʉjʉra ejaquẽpʉ. Presopʉ yʉre na ca-jooro yʉre mʉja cá-átinemorã ejaquẽpʉ,” na yʉ ĩigʉ cacõ nʉgoa ca-ãnare. 44To bairo na yʉ ca-ĩiro oco bairo yʉre ĩigarãma: “Ʉpaʉ, ¿di paʉ uno ñigo ria, oco etiga, aperopʉ ca-ãnacʉ jã ya macapʉ eja, jutii cʉgoqueti, ria, presopʉ ani, mʉ ca-bairo mʉre jã cá-átinemoquetí?” yʉ ĩigarãma. 45To bairo yʉ na ca-ĩiro oco bairo na yʉ ĩigʉ: “Cariape mʉjaare yʉ ĩi. Jicãʉ yʉ yaʉ cawatoa ca-ãcʉ̃ quenare caroare cʉ̃ átinemoquetiri yʉpʉre átinemoquẽna mʉja cá-ápʉ́,” na yʉ ĩigʉ. 46To bairi to canacã rʉmʉ popiye na ca-tamuori paʉpʉ aágarãma. Yʉ yarã, caroarã Dio cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉrã maca cʉ̃ tʉpʉ to canacã rʉmʉ wariñuu anicõagarãma, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
Currently Selected:
SAN MATEO 25: TAVNT2
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapistaging.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
SAN MATEO 25
25
El ejemplo de las diez muchachas
1Ape wame queti buio majiorica wame jã ca-ĩi buiowĩ Jesú tunu:
—Dio cʉ̃ yarã cʉ̃ ca-rotiropʉ nare cʉ̃ ca-jee neorije oco bairo ãa: Cãromia pʉga wamo canacãona ca-añuparã cawamarã, caʉmʉa mena mai ca-aniquẽna. Na yao tʉpʉ cá-aájuparã cõ mena ca-wamo jiapaʉ cʉ̃ ca-ejaparore yuura aána. Na mena boje rʉmʉ cá-átinemoparã romiri ca-añuparã. Jĩa bujurica rupaa ca-jee aájuparã to canacãona. 2Jicã wamo canacão boje rʉmʉ na ca-jĩa bujupere caroaro ca-tʉgooña jʉgoyeyequẽna ca-añuparã. Aperã jicã wamo canacão caroaro ca-tʉgooña jʉgoyeye majirã ca-añuparã. 3-4To bairi caroaro ca-tʉgooñarã romiri maca ʉje na ye jĩa bujurica rupaa na ca-pio jãanemopere ca-jeeyuparã. Aperã maca caroaro ca-tʉgooñaquẽna ʉje na ye jĩa bujurica rupaa na ca-pio jãanemopere ca-jee aáquẽjuparã. 5To bairi na yao mena ca-wamo jiapaʉ yoaro ca-ejaquẽjupʉ. To bairi wʉgo ejabana ca-canicoajuparã yua. 6Ñami recomacapʉ aperã ca-pii awajayuparã: “¡Ca-wamo jiapaʉ ejami! ¡Cʉ̃ mani boca tʉjʉra aáparo!” 7To bairo na ca-pii awajarijere apirã na romiri yupi, na jĩa bujurica rupaare ca-quenooñuparã. 8To bairi caroaro ca-tʉgooñaquetana romiri oco bairo ca-ĩiñuparã: “Jã jĩa bujurica rupaa ʉje petiro bai. To bairi mʉja ye ʉje õcoacã jã jooya,” na ca-ĩiñuparã paibʉjaro ca-ʉje jee aátana romiri macare. 9To bairo na ca-ĩiro: “Jã joo majiquẽe. Mʉjaare jã ca-joata jã quenare bʉquetiboro. Ca-ʉje joorãre na wapayerã aája mʉja majuuna mʉja ca-jĩa bujupere,” na ca-ĩiñuparã na maca. 10To bairo na ca-ĩiro apirã ca-wapayera aájuparã. To bairo na ca-wapayera aátoye ca-wamo jiapaʉ ca-ejayupʉ yua. Cʉ̃ ca-ejaro caroaro ca-tʉgooña jʉgoyeyericarã paibʉjaro ca-ʉje jee aátana romiri boje rʉmʉ na cá-áti wiipʉ ca-jãa aájuparã. Na ca-jãaro bero jope turicarore ca-bipecõañuparã ti wii macana yua. 11Na ca-bipero beroacã ca-ʉje wapayera aátana romiri atí, jope tʉpʉ eja, “¡Ʉpaʉ! ¡Ʉpaʉ, jope pãña!” ca-ĩi piibajuparã na romiri. 12Na ca-piirijere apii, “Mʉjaare yʉ majiquẽe, jocʉ mee yʉ ĩi. Yʉ ca-piiquetana mʉja ãnaa,” na ca-ĩiñupʉ yua.
13’To bairona yʉ, mʉja Ʉpaʉre, “Ti rʉmʉ ca-ano majuu ti paʉ majuu tunu atígʉmi mani Ʉpaʉ,” mʉja ĩi majiquẽe. To bairi to canacã rʉmʉ yʉ ca-tunu atípere tʉgooñari caroaro yʉ ca-boorije jetore áticõa aninucuña, jã ca-ĩi buiowĩ Jesú.
El ejemplo de los talentos
14Ape wame queti buio majiorica wame oco bairo jã ca-ĩi buiowĩ Jesú:
—Jicãʉ ʉpaʉ aperopʉ aáteñaʉ aágʉ ca-baiyupʉ. To bairi cʉ̃ paa coteri majare na pijo, cʉ̃ yere na tʉpʉre ca-cũuñupʉ, caroaro tiere yʉre cote yuubojaya na ĩi. 15To bairi to canacãʉna na ca-paarique wapata majiro cõo, “Apeye unie paarique cʉtibojaya,” na ĩi, jicãʉre jicã wamo canacã mil cuiri pairo ca-wapacʉti cuirire cʉ̃ ca-cũuñupʉ. Apeĩre pʉga mil cuiri cʉ̃ ca-cũuñupʉ. Apeĩre jicã mil cʉ̃ ca-cũuñupʉ. Tiere na ricawo yaparo aperopʉ cá-aáteñaʉ aácoajupʉ yua. 16To bairo cʉ̃ cá-aáto bero jicã wamo canacã mil cuiri cʉ̃ ca-jooricʉ ame wapayeri yoaro mee apeye jicã wamo canacã mil cuiri ca-wapatayupʉ tunu. 17To bairona pʉga mil cuiri cʉ̃ ca-jooricʉ apeye unie paarique cʉtiri apeye pʉga mil cuiri ca-wapata nemoñupʉ tunu. 18Jicã mil cuiri cʉ̃ ca-jooricʉ maca aá, yepapʉre ope yejea átiri ca-yaa cũucõañupʉ cʉ̃ ʉpaʉ niyeru cʉ̃ ca-paarique cʉti rotibatajere. 19Ca-yoato bero na ʉpaʉ ca-tunu ejayupʉ. Tunu eja, nare cʉ̃ ca-jooriquere ca-quenoogabajupʉ. 20To bairi nare ca-pi jooyupʉ nare cʉ̃ ca-coteboja rotiricarãre. To bairo cʉ̃ ca-piiro jicã wamo canacã mil cuiri cʉ̃ ca-jooricʉ atí, apeye jicã wamo canacã mil cuirire cʉ̃ ca-wapata nemoriquere jee atí, oco bairo cʉ̃ ʉpaʉre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ: “Ʉpaʉ, jicã wamo canacã mil cuiri yʉre mʉ ca-cũuwʉ. Jicã wamo canacã mil cuiri yʉ ca-wapata nemowʉ tunu. To bairi atie ãa mʉ niyeru yʉre mʉ ca-cũepe mena yʉ ca-wapata nemorique,” cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉre. 21To bairo cʉ̃ ca-ĩiro: “Caroaro mʉ ájupa. Mʉ ñuubʉja. Mʉ yʉ cá-áti rotirore bairona cá-ácʉ mʉ ãa. Petoacã mʉ yʉ ca-rotiepere caroaro yʉ mʉ átibojayupa. To bairo caroaro cá-átacʉ mʉ ca-ano maca yucʉra pairo majuu yʉre mʉ ca-cotebojapere mʉ yʉ cũugʉ. Yʉ mena macacʉ mʉ ani wariñuugʉ,” cʉ̃ ca-ĩiñupʉ. 22Cʉ̃ bero pʉga mil canacã cuiri cʉ̃ ca-jooricʉ atí, apeye pʉga mil cuirire cʉ̃ ca-wapata nemoriquere jee atí, oco bairo cʉ̃ ʉpaʉre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ: “Ʉpaʉ, pʉga mil canacã cuiri yʉre mʉ ca-cũuwʉ. Pʉga mil canacã cuiri yʉ ca-wapatanemowʉ tunu.” 23To bairo cʉ̃ ca-ĩiro: “Caroaro mʉ ájupa. Mʉ ñuubʉja. Mʉ yʉ cá-áti rotirore bairona cá-ácʉ mʉ ãa. Petoacã mʉ yʉ cá-áti rotiepere caroaro yʉre mʉ átibojayupa. To bairo caroaro cá-átacʉ mʉ ca-ano yucʉra pairo majuu yʉre mʉ ca-cotebojapere mʉ yʉ cũugʉ. Yʉ mena macacʉ mʉ ani wariñuugʉ,” cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉ cʉ̃ quenare.
24’Cʉ̃ bero jicã mil canacã cuiri cʉ̃ ca-jooricʉ atí, cʉ̃ ʉpaʉre oco bairo jocʉna cʉ̃ ca-ĩiñupʉ: “Ʉpaʉ, tutuaro ca-rotii mʉ ãa. Aperã maca na ca-paa wapatarijere ca-jei mʉ ãa. 25To bairi, ‘Yʉ ca-wapatabato quena yʉ wapa jooquẽcʉmi,’ yʉ ca-ĩi tʉgooña uwiwʉ. To bairo mʉ cá-átiere tʉgooñari mʉ niyerure yepa pupeapʉ yʉ ca-yajiobojawʉ. Ʉ̃jʉ, mʉ niyerure yʉ ca-cũu yajio bojariquere jeeya,” cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉre. 26To bairo cʉ̃ ca-ĩiro oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉ: “Mʉ yʉ ca-cũbatajere rooro mʉ ájupa. Mʉ ñuuquẽe mʉa. Ca-teeye paii mʉ ãa. Jocʉna, ‘Aperã yere na ca-wapatarijere ca-jei ãmi yʉ ʉpaʉ. To bairi yʉ ca-wapata bojabato quenare yʉ wapa jooquẽcʉmi,’ mʉ ĩi tʉgooñabacʉ. 27To bairo tʉgooñabacʉ quena niyeru ca-quenoo cũurica paʉpʉ to macanare na ca-quenoo cũu rotipaʉ mʉ anibajupa, to bʉato ĩi. To bairi niyeru bʉboricaro topʉ mʉ ca-quenoo cũata. Tie ca-bʉrique menare na mʉ ca-wajorique wapa yʉ jeeboricʉ,” cʉ̃ ca-ĩiñupʉ cʉ̃ ʉpaʉ ca-niyeru cũu yajioricʉre. 28To bairo cʉ̃ ĩi, aperã paa coteri maja topʉ ca-tʉjʉnucurãre oco bairo na ca-ĩiñupʉ: “Cʉ̃ yʉ ca-joobataje mil cuirire cʉ̃ emari, pʉga wamo canacã mil cuirire ca-wapata nemoricʉre cʉ̃ jooya. 29To bairi ni ucʉ̃ cʉ̃ ca-cʉgorije mena caroaro cá-átacʉre netobʉjaro cʉ̃ yʉ joogʉ. To bairi pairo cʉgogʉmi. Apeĩ maca caroaro cá-átiquetacʉ aniri cʉ̃ ca-cʉgobatajere rooro cá-áti rericʉ maca cʉgoquetigʉmi. To bairi cʉ̃ ca-cʉgorijeacã quenare ema átiri aperã macare na yʉ joogʉ. 30To bairi yʉre ca-paabojari majocʉ ca-anibatacʉ ca-ñuuquẽcʉre cʉ̃ ñeeri macapʉ ca-naitĩaropʉ cʉ̃ rocacõaña. Topʉ tʉgooñarique pai otigʉmi seeto majuu tamuobacʉ, jãare ca-ĩi buiowĩ Jesú.”
El juicio de las naciones
31-32Oco bairo jã ca-ĩi buiowĩ Jesú tunu:
—Camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ aniri ati yepapʉ yʉ tunu atígʉ, camaja nipetirãre na rotigʉ. Dio tʉ macana mena, yʉ ca-aji baterije mena yʉ tunu atígʉ. To bairi camaja Ʉpaʉ majuu aniri yʉ tʉpʉ yʉ ca-ruiri paʉpʉ yʉ jee neogʉ camaja nipetirãre, to canacã poa macanare. Na jee neo, yʉ riape na ca-tʉjʉnucuro yʉ yarãre na yʉ bejegʉ, yʉre ca-apiʉjaquẽnare na cũuri. Nuuricarã ca-cʉgoʉ ovejare cariape nʉgoa na beje cũu, cabra na ca-ĩirãre cacõ nʉgoa maca na cʉ̃ ca-beje cũurore bairona na yʉ beje cũugʉ. 33-34To bairona yʉ yarãre na beje cũu átiri, Ʉpaʉ aniri cariape nʉgoa ca-ãnare oco bairo na yʉ ĩigʉ: “Adʉja. Yʉ Pacʉ caroaro wariñuurique mʉjaare joogʉmi. Tirʉmʉpʉ ati ʉmʉrecóo nemoopʉ cʉ̃ cá-áti jʉgori paʉpʉna cʉ̃ tʉpʉ ca-ani wariñuuparãre ca-cũuñupi mʉjaare. 35Yʉ ca-ñigo riaro ʉgariquere yʉre mʉja ca-joowʉ. Yʉ ca-oco etigaro yʉre mʉja ca-tĩawʉ. Apero macacʉ yʉ ca-anibato quena mʉja ya maca yʉ ca-ejaro, ‘Jã tʉ ãña,’ yʉ mʉja ca-ĩiwʉ. 36Yʉ ca-jutii cʉgoquẽto yʉ mʉja ca-joowʉ. Yʉ ca-riaro yʉ mʉja ca-tʉjʉra ejawʉ. Aperã presopʉ yʉ na ca-jooro yʉ mʉja cá-átinemorã ejawʉ,” na yʉ ĩigʉ yʉ riape nʉgoa ca-ãnare. 37To bairo na yʉ ca-ĩiro oco bairo yʉ ĩigarãma ti nʉgoa ca-ãna caroarã Dio nare cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉrã: “Ʉpaʉ, ¿di paʉ uno mʉ ca-ñigo riaro mʉre jã ca-nuuñuparí? ¿Di paʉ uno mʉ ca-oco etigaro mʉre jã ca-tĩañuparí? 38¿Di paʉ uno aperopʉ ca-ãnacʉ jã ya macapʉ mʉ ca-ejaro, ‘Jã tʉpʉ ãña,’ mʉre jã ca-ĩiñuparí? ¿Di paʉ uno ca-jutii cʉgoquẽcʉ mʉ ca-ano mʉre jã ca-jooyuparí? 39¿Di paʉ uno mʉ ca-riaro mʉre jã ca-tʉjʉra ejayuparí? ¿Di paʉ uno presopʉ mʉre na ca-jooro mʉre jã cá-átinemorã ejayuparí?” yʉre ĩi jeniñagarãma. 40To bairo yʉre na ca-ĩi jeniñaro oco bairo na yʉ ĩigʉ: “Cariape mʉjaare yʉ ĩi. Yʉ yarã cawatoa ca-ãna quenare caroare na átinemori yʉpʉre átinemorã mʉja cá-ápʉ́,” na yʉ ĩigʉ.
41’Na ĩi yaparori bero oco bairo na yʉ ĩigʉ cacõ nʉgoa ca-ãna macare: “Dio cʉ̃ ca-popiyeyeparã mʉja ãa. To bairi aánaja peeropʉ ca-yatiqueti peeropʉ. Sataná cʉ̃ yarã wãtia menare na yʉ ca-reepa peeropʉ aánaja. 42Yʉ ca-ñigo riaro yʉre mʉja ca-nuuquẽpʉ. Yʉ ca-oco etigaro yʉre mʉja ca-tĩaquẽpʉ. 43Aperopʉ ca-ãnacʉ mʉja ya macapʉ yʉ ca-ejaro, ‘Jã tʉpʉ ãña,’ yʉre mʉja ca-ĩiquẽpʉ. Yʉ ca-jutii cʉgoquẽto yʉre mʉja ca-jooquẽpʉ. Yʉ ca-riaro yʉre mʉja ca-tʉjʉra ejaquẽpʉ. Presopʉ yʉre na ca-jooro yʉre mʉja cá-átinemorã ejaquẽpʉ,” na yʉ ĩigʉ cacõ nʉgoa ca-ãnare. 44To bairo na yʉ ca-ĩiro oco bairo yʉre ĩigarãma: “Ʉpaʉ, ¿di paʉ uno ñigo ria, oco etiga, aperopʉ ca-ãnacʉ jã ya macapʉ eja, jutii cʉgoqueti, ria, presopʉ ani, mʉ ca-bairo mʉre jã cá-átinemoquetí?” yʉ ĩigarãma. 45To bairo yʉ na ca-ĩiro oco bairo na yʉ ĩigʉ: “Cariape mʉjaare yʉ ĩi. Jicãʉ yʉ yaʉ cawatoa ca-ãcʉ̃ quenare caroare cʉ̃ átinemoquetiri yʉpʉre átinemoquẽna mʉja cá-ápʉ́,” na yʉ ĩigʉ. 46To bairi to canacã rʉmʉ popiye na ca-tamuori paʉpʉ aágarãma. Yʉ yarã, caroarã Dio cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉrã maca cʉ̃ tʉpʉ to canacã rʉmʉ wariñuu anicõagarãma, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapistaging.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.