YouVersion Logo
Search Icon

SAN MATEO 5

5
El Sermón del monte
1Camaja capaarã cʉ̃ na ca-ʉja teñaro tʉjʉʉ ʉ̃taʉpʉ cá-aácoajupʉ Jesú. Aá, topʉ ca-ruiyupʉ. To bairo cʉ̃ ca-ruiro cʉ̃ buerã cʉ̃ tʉpʉ ca-neñapoyuparã. 2To bairo na ca-bairo oco bairo na ca-ĩi buioyupʉ Jesú:
3—“Dio yere yʉ yeripʉ yʉ ca-majipe pairo majuu yʉ rʉja,” ca-ĩi tʉgooñarãre Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie wariñuuriquere na joogʉmi Dio.
4’Catʉgooñarique pairã wariñuugarãma. Tʉgooña tutuariquere na joogʉmi Dio.
5’ “Ca-rotii mee yʉ ãa,” ca-ĩi tʉgooñarã wariñuugarãma, ati yepa macajere ca-rotiparã aniri.
6’ “Caroare Dio cʉ̃ ca-boori wame seeto yʉ átigacʉpʉ,” ca-ĩirãre wariñuuriquere na joogʉmi Dio. Na átinemogʉmi Dio. Cʉ̃ ca-boori wame na cá-áti majiparore bairo na átinemogʉmi Dio maca.
7’Aperãre na ca-bopaco tʉjʉrãre wariñuuriquere na joogʉmi Dio, na quenare na bopaco tʉjʉri.
8’Na yeripʉ caroa macajere Dio cʉ̃ ca-boorijere ca-tʉgooñanucurã wariñuugarãma, Diore ca-tʉjʉparã aniri.
9’Aperã mena ca-ame tutirãre caroaro na ca-ame jʉgo ãno ca-ĩirã wariñuugarãma, Dio, “Yʉ punaa ãma,” cʉ̃ ca-ĩirã aniri.
10’Dio cʉ̃ ca-boorijere cá-ána caroare na cá-átibato quena aperã nare na ca-popiyeyero wariñuugarãma, Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie wariñuurique cʉ̃ ca-jooparã aniri.
11’Aperã mʉjaare pejucʉti tuti popiyeyegarãma yʉre ca-apiʉjarã mʉja ca-ano maca. Capee wame rooro mʉja ĩitogarãma naa. To bairo mʉjaare na cá-átie to ca-anibato quena wariñuurique mʉja bʉgagarã. 12To bairona Dio ye quetire buiori maja mʉja jʉgoye macana ãnana quenare na ca-popiyeyenucuñuparã. To bairi caroaro wariñuuña, Dio tʉpʉ caroare wariñuurique cʉ̃ ca-jooparã aniri, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
13Oco bairo ca-ĩinemoñupʉ Jesú:
—Camaja moa jãama ʉgariquepʉre, caroaro to ʉjeato ĩirã. To bairona mʉja quena caroaro Dio mena ca-ãna ati yepa macana watoapʉ mʉja ãa. To bairi caroaro Dio mena mʉja ca-ano tʉjʉrã aperã quena, “Nare bairona caroaro ca-anipe ãa mani quenare,” ĩigarãma. To bairi moa ca-ocaaquẽpata ñuuquetiboro. Dope bairo átiri ocaa tunuo majiña maa. Camaja na cá-aáti paʉpʉ maca yepapʉ reeborãma ca-ñuuquẽto tʉjʉri. To bairona mʉja quena, “Dio yarã jã ãa,” ca-ĩirã anibana quena mʉja majuuna ca-ñuuquẽna mʉja ca-ãmata aperãre, “Caroaro ája,” jocarãna na mʉja ĩiborã.
14’Camaja jĩa bujuma, ca-naitĩaropʉ na ca-tʉjʉ majiparore bairo ĩirã. To bairo na ca-jĩa bujurore bairona mʉja cũumi Dio cʉ̃re ca-apiʉjarãre ati yepapʉre aperã quena na ca-apiʉja nutuaparore bairo ĩi. To bairi Dio yere mʉja ca-majiri wame cõona aperãre ca-majioparã mʉja ãa. Camaja na ya maca buuro bui to ca-ãmata jõopʉ tʉjʉ jooricaro bau. Jõopʉ tʉjʉ jooricarore bairona caroaro tʉjʉgarãma aperã ca-ñuurijere Dio cʉ̃ ca-boorije mʉja cá-átinucurijere. Caroaro mʉja cá-átinucurijere tʉjʉrã na quena, “Nare bairona Dio cʉ̃ ca-boorijere mani átigarã mani quena,” ĩigarãma aperã. 15Jĩa bujuricaro jotʉ muu cũuricaro ẽoropʉ camaja jĩa bujuquẽnama. Jõ bui maca peoma jĩa bujuricarore, wii ca-ãnare caroaro to ʉ̃ʉ bujubojaato ĩirã. 16To bairona mʉjaa, Dio yere mʉja ca-majiri wame cõo yajioquẽnana aperãre na majioña. Dio cʉ̃ ca-boori wame ca-ñuurije mʉja cá-áto tʉjʉrã na quena mani Pacʉ ʉmʉrecóo macacʉre cá-áti nʉcʉbʉgorã anigarãma aperã, caroaro mʉja cá-átinucurijere tʉjʉri yua.
Jesús enseña sobre la ley
17’ “Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ̃ ca-rotirique, aperã quena Dio ye quetire buiori maja ãnana na ca-ucarique reegʉmi Jesú,” yʉ ĩi tʉgooñaqueticõaña. Tiere rei acʉ́ mee yʉ bai. Tierena átii acʉ́ yʉ ca-baiwʉ, na ca-ĩrica wamere bairona ca-baii aniri. 18Jocʉ mee oco bairo mʉjaare yʉ ĩi: Ati ʉmʉrecóo, ati yepa ca-petiparo jʉgoye Dio Wadarique jicã wameacã maca reequetigʉmi. “To bairona anigaro,” cʉ̃ Wadarique cʉ̃ ca-ĩricarore bairona baigaro. Dio cʉ̃ ca-ĩrica wame cõona baigaro yua. 19To bairi Dio cʉ̃ ca-rotirique jicã wameacãna ca-neto nʉcaʉ ucʉ̃, aperã quenare, “Tiere bai botioya,” na ca-ĩi ucʉ̃ Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anopʉ aperã to ca-ãna ẽoro majuu anigʉmi. Apeĩ Dio cʉ̃ ca-rotiriquere cá-ácʉ maca, aperã quenare cariapena tiere na ĩi buio, Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anopʉ ca-ani majuʉ anigʉmi cʉ̃a. 20Cariape mʉjaare yʉ ĩi: Judío majare cabuerã, fariseo maja quena caroare átitoma naa. To bairi mʉja maca caroare na cá-átitorijere bairo mee, cariapena caroare Dio cʉ̃ ca-boori wame majuu ája. To bairo cariape maca mʉja cá-átiquẽpata Dio tʉpʉ mʉja aáquetigarã.
Jesús enseña sobre el enojo
(Lucas 12.57-59)
21’Mʉja jʉgoye macanare Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere ca-apiricarã mʉja ãa. “Jĩaqueticõaña,” na ca-ĩinucuñupi. “Mʉja ca-jĩaata ʉparã mʉja popiyeyegarãma,” na ca-ĩiñupi Moisé. 22Yʉa oco bairo maca mʉjaare yʉ ĩi: Jicãʉ apeĩre ca-punijinii ucʉ̃ macare popiye tamuorique cʉ̃ anigaro. To bairo apeĩre rooro ca-ĩi tutii ucʉ̃ quenare cʉ̃ popiyeyegarãma ʉparã. “Ca-tʉgooña majiquẽcʉ mʉ ãa,” cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩi tutiata caroorã ya paʉpʉ peeropʉ cʉ̃ rocaboʉmi Dio.
23-24’To bairi Dio wiipʉ aána Diore áti nʉcʉbʉgorã joe buje mʉgorica tutu bui apeye unie cʉ̃ joogarã, “Apeĩre rooro cʉ̃ yʉ cá-átie wapa yʉ tutibʉjaʉmi,” mʉja ca-tʉgooña bʉgaata, Diore mʉja ca-joobopere topʉna cũña mai. Tiere cũuri mʉjaare ca-tutii mena ame quenooña. Ame quenoo yaparo to cõona Dio wiipʉ cʉ̃ mʉja ca-joogarijere cʉ̃ jooya Dio macare yua.
25’Apeĩ, “Rooro yʉre mʉ ájupa, to bairi yʉre mʉ wapamo,” mʉjaare ĩi tutiri ʉparã tʉpʉ mʉjaare cʉ̃ ca-ñee aágata yoaro mee cʉ̃ mena ame quenooña. Cʉ̃ mena mʉja ca-ame quenooquẽpata jues tʉpʉ mʉja jooboʉmi. To bairo mʉja cʉ̃ cá-ápata polisíare presopʉ mʉja joo rotiboʉmi jues. 26To bairi presopʉ mʉjaare na ca-jooro nipetiro mʉja ca-wapamorijere mʉja ca-wapaye peoquẽpata mʉja buuquetiborãma.
Jesús enseña sobre el adulterio y el divorcio
27’Tirʉmʉpʉre mʉja jʉgoye macanare, “Epericarã cʉtiqueticõaña,” Moisé cʉ̃ ca-ani yʉteapʉre Dio na cʉ̃ ca-rotirica wame mʉja maji. 28Yʉa ati wame maca mʉjaare yʉ ĩi: Ni ucʉ̃ cãromiore tʉjʉʉ, “Cõre yʉ áti epegabapa,” ĩi tʉgooñari, meere caroorije áami, cʉ̃ yeripʉ cõ mena áti epe tʉgooñari.
29’To bairi caroorije átiga tʉjʉri ti wame caroorije mʉja cá-áto ca-capea tʉjʉquẽna mʉja ca-ãmata ñuuboricaro. Ca-tʉjʉ majirã ñuubana quena caroorã ya paʉpʉ peeropʉ mʉja cá-aáto ñuuquẽe. Ca-tʉjʉ majiquẽnana Dio tʉpʉ mʉja cá-aáto maca ñuuboro. 30To bairona mʉja wamori mena cariape nʉgoa mena caroorije mʉja cá-áto cariape nʉgoa ca-wamo mana mʉja ca-ãmata ñuuboro. Ca-wamoricʉna anibana quena peeropʉ mʉja cá-aáto ñuuquẽe. Rupaʉ ca-rooye tuaricarã jicã wamo mana anibana quena Dio tʉpʉ mʉja cá-aápata ñuubʉjaboro.
31’Tirʉmʉpʉ mʉja jʉgoye macanare, “Jicãʉ cʉ̃ nʉmore rocagʉ papera pũuro, ‘Oco bairo mʉ ca-bairije wapa mʉ yʉ rocagʉ,’ ĩrica pũuro cõre cʉ̃ joato,” ĩi rotirica wame ca-añupa. 32Yʉa oco bairo maca mʉjaare yʉ ĩi: Jicãʉ cʉ̃ nʉmo aperã mena cõ cá-áti epequetibato quena cõ rocaʉ caroorije cõ cá-áto ácʉmi. Cõ macare áti eperico cõ ca-aniparore bairo ácʉmi. Apeĩ cʉ̃ ca-rocaricore ca-nʉmocʉcʉ cʉ̃ quena rooro cá-áti eperico cʉcʉre bairona áami.
Jesús enseña sobre los juramentos
33’Ape wame tunu mʉja jʉgoye macanare rotirica wamere mʉja maji: “Jocʉ mee yʉ átigʉ. Dio cʉ̃ ca-tʉjʉrona mʉ yʉ ĩi cũu,” ĩirã to bairo mʉja ca-ĩi cũuricarore bairona ája mʉjaa. 34Yʉa ati wame maca mʉjaare yʉ ĩi: “Jaʉ, yʉ átigʉ,” ĩri cariapena ti wamere áticõaña. Ape wame: “Yʉ átiquetigʉ,” o “Yʉ átiquẽpʉ,” ĩri jocaquẽnana ĩiña mʉjaa. “Dio mena yʉ ĩi,” ĩiquẽnana to bairona mʉja ca-ĩri wamere bairona ája. “Ʉmʉrecoo mena yʉ ĩi,” ĩiquẽja, ʉmʉrecóo Dio ya paʉ to ca-ano maca. 35“Ati yepa mena yʉ ĩi,” ĩiquẽja, cʉ̃ ya yepa to ca-ano ĩirã. “Jerusalén maca mena yʉ ĩi,” ti wame quenare ĩiquẽja, mani Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-mairi maca to ca-ano maca. 36“Yʉ rʉpoa mena yʉ ĩi,” tie quenare ĩiquẽja mʉja ca-ĩri wame ĩi cũurã. Mʉja poa wẽerire mʉja wajoa majiquẽe, ti wẽeriacã mʉja ñio majiquẽe, o mʉja botio majiquẽe. To bairi, “Yʉ rʉpoa mena yʉ ĩi, jocʉna yʉ ca-ĩata yʉ rʉpoare na pa ta rocacõato,” ĩiqueticõaña. 37Cawatoana, “Jaʉ,” o “Baiquẽe,” mʉja ca-ĩri wame ĩi cũurã to bairona ĩiña. “Ape wame tie mena yʉ ĩi,” ĩirã caroorije ʉpaʉ Sataná cʉ̃ ĩinemorãre bairo mʉja ĩiborã.
Jesús enseña sobre la venganza
(Lucas 6.29-30)
38’Ape wame quenare tirʉmʉpʉ macá wame mʉja majirã oco bairi wame: “Jicãʉ apeĩre cʉ̃ quẽ, cʉ̃ capere cʉ̃ ca-pa rooye tuata aperã cʉ̃ capere na quẽ rooye tuato tunu to bairo cʉ̃ cá-áti jʉgorique wapa. Apeĩ apeĩre cʉ̃ quẽ, cʉ̃ opire cʉ̃ ca-pa waro aperã cʉ̃ opire na pa waato tunu, to bairo cʉ̃ cá-áti jʉgorique wapa,” ĩrica wame ca-añupa. 39Yʉa ati wame macare mʉjaare yʉ ĩi: Apeĩ rooro mʉjaare cʉ̃ cá-átibato quena rooro cʉ̃ ame átiqueticõaña. Jicãʉ cariape nʉgoa mʉja riya cʉ̃ ca-paro ape nʉgoa quenare cʉ̃ pa rotiya tunu. 40Jicãʉ, “Yʉ mʉ wapamo,” ĩri mʉja camisare cʉ̃ ca-emaata ca-bui macato jutiiro quenare cʉ̃ jooya. 41Jicãʉ, “Yʉ átibojaya,” mʉja cʉ̃ ca-ĩiro mʉja cʉ̃ cá-áti rotirije netobʉjaro cʉ̃ átibojaya. 42Jicãʉ mʉjaare cʉ̃ ca-jeniata cʉ̃ jooya. Apeĩ, “Mʉ yere yʉ wajoya,” ca-ĩire, “Mʉ yʉ jooquẽe,” cʉ̃ ĩiquẽja.
El amor para los enemigos
(Lucas 6.27-28, 32-36)
43’Ape wame quena ĩrica wamere mʉja majirã: “Mʉja yarãre na maiña. Mʉjaare ca-tʉjʉ tutirã macare na teeya,” aperã na ca-ĩri wamere mʉja majirã. 44Yʉa ati wame macare mʉjaare yʉ ĩi: Mʉja ca-tʉjʉ tutirã quenare na maiña. Rooro mʉjaare na cá-átibato quena Diore na jenibojaya. 45To bairo ána mʉja Pacʉ ʉmʉrecóo macacʉ cʉ̃ punaa, cʉ̃re bairo ca-ãna mʉja anigarã. Dio quena caroorã cʉ̃re ca-booquẽna na ca-anibato quena caroare na joomi ca-ñuurãre cʉ̃ ca-joori wamere bairona. Dio muipure aji rotimi caroarã quenare, caroorã quenare. Joomi oco quenare caroarã, caroorã quenare. To bairi mʉja quena Diore bairo na ája caroorã na ca-anibato quena. Caroaro ame ája rooro mʉjaare cá-ána na ca-anibato quena. 46Mʉjaare ca-mairã jetore na mʉja ca-maiata, “Caroaro ca-mairã ãma,” mʉja ĩi tʉjʉquẽcʉmi Dio. Camaja yere niyeru gobierno ye ca-anipere jeebojari maja caroorã anibana quena to bairona mairãma nare ca-mairãre. 47Mʉja yarã jetore mʉja ca-ñuu rotiro aperã netoro ca-ñuuri wame mʉja átiquẽe aperã nipetirãre mʉja ca-ñuu rotiquẽpata. To bairona na yarãre na ñuu rotima aperã, Diore ca-majiquẽna anibana quena. 48Mʉja Pacʉ ʉmʉrecóo macacʉ ca-ñuu netoʉ ãmi. To bairi mʉja quena ca-ñuu netorã anicõaña, ca-ĩiñupʉ Jesú topʉ cʉ̃re ca-apirãre.

Currently Selected:

SAN MATEO 5: TAVNT2

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in