Mareko 5
5
‘Ua Fa‘amālōlōina e Iesu le Tagata ‘ua i ai le Agaga Leaga
(Mata 8.28-34; Luka 8.26-39)
1‘Ua o‘o atu i latou i le isi itū o le vaituloto o Kalilaia i le itūmālō o Katara. 2‘Ua maliu ‘ese Iesu mai le va‘a ‘ona la fetaia‘i lea ma le tagata na sau sa mau i fanua oti. 3Sa i lea tagata le agaga leaga; e le‘i mafai fo‘i e se isi ‘ona sāisāi o ia i maea u‘amea. 4E tele taimi na sāisāi ai ona vae ma ona lima i maea u‘amea, ‘ae sa motusiina e ia. E leai fo‘i se isi na mafai ‘ona tāofia o ia. 5Sa feosofa‘i solo i tu‘ugamau ma mea maupu‘epu‘e i po ma ao. Na fa‘ataiō ma fa‘amanu‘a e ia ‘iā te ia lava i ma‘a.
6‘Ua va‘ai mamao atu o ia ‘iā Iesu ‘ona momo‘e atu lea ma fa‘apa‘ū i ona luma 7ma ‘alaga ma le leo tele, ma fai atu, “Iesu e, le Alo o le Atua silisili ‘ese! Se ā sa‘u mea leaga ‘ua fai atu ‘iā te oe? ‘Ou te ‘ai‘oi atu i le suafa o le Atua, ‘aua ‘e te fa‘atigāina a‘u.”#Mare 1.24 8‘Ua ala ‘ona ‘ai‘oi mai o ia fa‘apea ‘ona sa fai atu Iesu i le agaga e alu i fafo mai le tagata.
9‘Ona fesili atu lea o Iesu ‘iā te ia, “O ai lou igoa?”
‘Ua tali mai o ia, “O le ‘Au, auā e to‘atele i matou.” 10‘Ua fa‘atauānauina Iesu e ia e ‘aua ne‘i tuli‘esea i latou mai i lea itūmālō.
11Sa i ai le lafu pua‘a tele lava sa tata‘a i tafatafa o le mea maupu‘epu‘e. 12‘Ua fai mai agaga leaga ‘iā Iesu, “Tutuli ia i matou e uluitino i pua‘a.” 13‘Ua talia e Iesu lo latou mana‘o; ‘ona ō ‘ese lea o i latou mai le tagata ma uluitino i pua‘a, pe tusa o le luaafe. ‘Ona feosofi ifo ai lea o pua‘a i le tofē i le vaituloto ma malelemo ai.
14‘Ona sosola lea o ē na tausia pua‘a ma fa‘asalalau le tala i tagata i le ‘a‘ai ma faoa ‘a‘ai. Na ō atu fo‘i tagata e va‘ava‘ai i le mea na tupu. 15‘Ina ‘ua o‘o mai i latou ‘iā Iesu na va‘aia e i latou lē sa i ai temoni e tele o lo‘o nofo mai. ‘Ua fai lelei ona lavalava ma ‘ua atamai; ‘ona fefefe ai lea o i latou. 16O ē na va‘aitino i le mea na faia e Iesu ‘ua fa‘amatalaina atu e i latou i tagata le mea na tupu i lē na i ai temoni ‘atoa ma le mea na o‘o i pua‘a.
17‘Ona ‘ai‘oi atu lea o i latou ‘iā Iesu ‘ina ‘ia maliu ‘ese mai lo latou nu‘u.
18A o maliu atu Iesu i le va‘a, na ‘ai‘oi mai ‘iā te ia lē sa uluitinoina e temoni pe mafai ‘ona la o.
19A ‘ua fetalai atu Iesu, “E leai, e sili ‘ona e alu i lou ‘āiga ma au uō ma ta‘u ‘iā te i latou mea telele ‘ua faia e le Ali‘i ‘iā te oe ma lona alofa ‘iā te oe.”
20Na alu loa o ia ma tāla‘i atu i Tekapoli#5.20 Tekapoli: o ‘a‘ai ia e sefulu i le itū i Sasa‘e o Ioritana. mea tetele na faia e Iesu mo ia. ‘Ona matuā ofo ai lea o i latou uma sa fa‘alogo ai.#Mare 7.31; Mata 4.25
O le Afafine o Iairo ma le Fafine ‘ua Pa‘i atu i le ‘Ofu o Iesu
(Mata 9.18-26; Luka 8.40-56)
21‘Ua toe fo‘i atu Iesu i le isi itū o le vaituloto, ‘ona potopoto ane lea ‘iā te ia tagata e to‘atele. 22‘Ona sau ai lea o Iairo, o lē e pule i le sunako o lea nu‘u; ‘ua va‘ai atu ‘iā Iesu ‘ona fa‘apa‘ū ai lea o ia i ona luma, 23ma matuā ‘ai‘oi atu ‘iā te ia, “ ‘Ua vaivai le ma‘i o si o‘u afafine. Malie lou finagalo se‘i e maliu mai lava ma fa‘ae‘e ou ‘a‘ao i luga ‘iā te ia ‘ina ‘ia mālōlō ai.”#Mare 7.32
24‘Ona la o lea ma ia. E to‘atele fo‘i tagata na latou o, ‘ua fetaomi mai i ona itū uma.
25Sa i ai le fafine na maua i le ma‘i puna toto i tausaga e sefulu ma le lua, 26sa matuā tigāina o ia i togafitiga a foma‘i e to‘atele; ‘ua uma ai fo‘i ana tupe, ‘ae le‘i manuia ai lava; ‘ua na ‘ona fa‘ateleina ai lona ma‘i. 27Na fa‘alogo o ia i tala e uiga ‘iā Iesu; ‘ona ui mai lea o ia i tua o Iesu fa‘atasi ma tagata e to‘atele, ‘ua pa‘i ane i lona ‘ofu. 28Auā ‘ua manatu o ia, e mafai ‘ona mālōlō pe ā tau lava o le pa‘i atu i ona ‘ofu.
29Na uma i lea lava taimi lona puna toto, ‘ua lagona fo‘i le malosi o lona tino. 30Sa silafia e Iesu ‘ua alu ‘ese atu le mana na ‘iā te ia, ‘ona liliu atu loa lea o ia i tagata ma fetalai atu, “O ai na pa‘i mai i lo‘u ‘ofu?”
31‘Ona tali atu lea o ona so‘o, “A e fesili mai ‘ea i lē na pa‘i atu ‘iā te oe, ‘e te lē silasila atu ‘ea i le to‘atele o tagata o lo‘o fetaomi mai?”
32A ‘ua silasila solo Iesu i lona fia iloa po o ai na pa‘i ane. 33Na iloa e le fafine le mea ‘ua faia e Iesu mo ia, ‘ona sau ai lea ma le gatete ma le fefe ma fa‘apa‘ū i ona luma ma fa‘aali atu ‘iā te ia le mea moni. 34‘Ua fetalai atu Iesu ‘iā te ia, “Lo‘u afafine e, ‘ua e ola i lou fa‘atuatua. Alu ia ma le manuia ma ‘ia e mālōlō i lou ma‘i tigā.”
35A o fetalai atu Iesu i lenā ‘upu, na ō mai nisi ‘au‘auna ma fai mai i lo latou matai o Iairo, “ ‘Ua oti lou afafine. Soia ‘e te fa‘alavelave i le a‘oa‘o.”
36E le‘i amana‘ia e Iesu a latou ‘upu. ‘Ua fetalai atu o ia, “ ‘Aua ‘e te māsalosalo, tau lava ‘ina e fa‘atuatua.” 37‘Ona vavao lea e Iesu e ‘aua ne‘i mulimuli atu nisi ‘iā te ia tau lava o Peteru ma le au uso o Iakopo ma Ioane. 38‘Ua o‘o atu i latou i le fale o lē e pule i le sunako; na silafia e Iesu tagata ‘ua fememea‘i ma fētāgisi leo tetele. 39Na ulufale atu loa o ia ma fai atu ‘iā te i latou, “ ‘Ua ‘outou fememea‘i aiseā? Aiseā fo‘i ‘ua ‘outou fētāgisi ai? E le‘i oti le teine, o lo‘o moe.”
40Sa tōē i latou ma fa‘aamuamu ‘iā te ia; o lea na tutūli‘eseina ai e ia i latou i fafo ‘ae ‘ave e ia na o le tamā ma le tinā ‘atoa ma ona so‘o e to‘atolu i le potu sa ta‘oto ai le teine. 41‘Ona tago lea o Iesu i lona lima ma fetalai atu, “Talita kumi;” o lona uiga, “Lo‘u afafine e, tu ia i luga.”
42Na tula‘i loa o ia ma fealua‘i solo auā ‘ua sefulu ma le lua ona tausaga; ‘ona matuā ofo ai lea o i latou uma. 43‘Ona matuā vavao lea o i latou e Iesu, e ‘aua ne‘i o latou ta‘u atu i se isi lenei mea; ‘ua fetalai atu fo‘i o ia, “Avane i ai sana mea‘ai.”
Currently Selected:
Mareko 5: SCNT
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Samoan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2009.