Marako 10
10
Yesu todiŋdyö kulya ti yaŋdu
(Köti Matayo 19.1-12; Luka 16.18)
1A Yesu kö ’yi ŋinu pirit a iti i jur lo Yudaya, a Iwoŋöddi i nu pele na Yardene, a ŋutu jore parik köti momoruŋdye kanyit ni; a nye todiŋdye lepeŋat gwoso na yeŋ na.
2A Parusijin poŋdi ko lepeŋ ni a pije lepeŋ adi, Saret ŋona a ruk adi ŋuto bubulö yaŋdu nakwan le? Lepeŋat ga ’yu temba lepeŋ. 3A nye waddi pija lepeŋat adi, Mose köju sarakin ta ada?
4 #
Nyö 24.1-4; Mat 5.31 A lepeŋat waddi adi, Mose köju a rukökin ŋuto i wuŋö na waraga yanyet ko i soŋdu na nakwan kase yu. 5Ama a Yesu kulyani ko lepeŋat adi, Lepeŋ a wurökin ta ŋilo saret kogwon töilyet kasu a iŋgo. 6#Sul 1.27; 5.2Ama i suluwa na gweya na kak Ŋun a gweja ŋutu ko lalet ko nakwan. 7#Sul 2.24Nyenagon ko ŋina kwe a ŋuto lalet mo kö ’yi monye ko ŋote a mo mori ko narakwan nanyit, 8a se murek mo gwe a mugun geleŋ. Nyena a se tine gwon a ŋutu murek ama a se gwe a mugun geleŋ. 9Nyenagon ŋo nagon Ŋun aje tomor a geleŋ na ti lele ŋuto gwe ti koŋa se.
10A ŋutu ti Yesu kajujumuk köti pije Yesu kadi kogwon kine kulya.
11 #
Mat 5.32; 1 Kor 7.10, 11 A nye kulyani ko se adi, Ko ŋuto logon a yaŋdu nakwan nanyit a yembi nene, lepeŋ a toroŋdya nakwan nanyit kogwon nye a lubbo nene. 12Ko ŋuto nakwan a yaŋdu lalet lonyit a yemani ko lele, lepeŋ a kalupe.
Yesu a ’boroja lupudiet lo ’di ’dik
(Koti Matayo 19.13-15; Luka 18.15-17)
13A ŋutu joŋdi lupudiet kase ko Yesu ni anyen lepeŋ böŋö sopakiŋdya könisi kanyit kase loki; a ŋutu kanyit kajujumuk riŋge se. 14Ama a Yesu ko mete, a nye iŋge woran a kulyani ko se adi, Kölu ta kilo lupudiet ti poŋdi köyö ni, an ta ko teŋ ta lepeŋat; kogwon Tumatyan na Ŋun a na ŋutu logon gwoso kulo lupudiet. 15#Mat 18.3’Diri nan takiŋdya ta adi, Ko ŋuto a ko ruk sara ko Ŋun gwoso na ruŋge lupudi i sara na, a nye mo tine lupö i ŋina tumatyan.
16A nye ’dukuŋdye lepeŋat kanyit i könisi, a sopakiŋdye könisi kanyit ko lepeŋat loki a ’boroji se.
ŋuto kwörinit
(Köti Matayo 19.16-30; Luka 18.18-30)
17A na suluje Yesu jölö nu, a lele ŋuto woku wokun, a rugwuŋökine kak ko lepeŋ i komor, a pije lepeŋ adi, Katodinönit lo ’but, nan ködyö koŋdya nyo anyen wuju ru na yeŋ nyin? 18A Yesu waddi pija lepeŋ adi, Nyo do luŋ nan a lo ’but? ŋuto ’bayin logon a lo ’but ama ka ’de a Ŋun. 19#Yuö 20.13; Nyö 5.17; Yuö 20.14; Nyö 5.18; Yuö 20.15; Nyö 5.19; Yuö 20.16; Nyö 5.20; Yuö 20.12; Nyö 5.16Do a den saresi adi, Do ködyö ti tatuja ŋutu; Do kodyö ti lubbö; Do ködyö ti koko ’ya; Do ködyö ti lipikiŋdyö; Do ködyö ti mumulukuŋdya ŋo na leŋe; Bule bu munyi se ko ŋuti. 20a nye ruŋge adi, Katodinönit, nan aje ’dep kilo saresi liŋ suluja i toteton nio. 21A Yesu diŋe lepeŋ, a iŋge nyar lepeŋ, a kulyani ko lepeŋ adi, Do yöŋgi ŋo geleŋ nagon do a ko kon; iti, tugwöre tugwör ŋo kunök, ko ’doggi ŋutu lomerika, a do mo gwe ko tukwörien ki yu, a kirut poŋdi ko kipuŋdye nan.
22A na yiŋge ŋilo ŋuto kine kulya nu, a komor nanyit worani a nagusu, a nye iti tu dedelyaji, kogwon nye a kwörinit parik.
23A Yesu boboŋgi bo boŋga, a kulyani ko ŋutu kanyit kajujumuk kulo adi, ’Diri mo a nago i ŋutu kwörinikö i lupö i Tumatyan na Ŋun.
24A ŋutu kajujumuk kulo iŋge soŋu ko kulyaesi kanyit. Ama a Yesu köti kulyani ko se adi, ŋwajik kwe, ’diri a nago i lupö i Tumatyan na Ŋun!
25Gwon pölilyö ko kamilo i lupö i dili na libira lwölwöŋ lupö na ŋuto kwörinit i Tumatyan na Ŋun. 26a se iŋge söŋu parik, a totopine ko ’börik adi, A kirut ŋa logon bubulö lwökö? 27a Yesu diŋe lepeŋat, a kulyani adi, ŋutu ti bulo, ama Ŋun bubulö; kogwon Ŋun bubulo koŋdya ŋo liŋ.
28A Petero suluje kulya ko lepeŋ adi, Mete, yi aje kö ’yu ŋo liŋ anyen kebbu do. 29A Yesu kulyani adi, ’Diri nan takiŋdya ta adi, ŋuto ’bayin logon aje kö ’yu mede, kode luŋasirik, kode kiasirik, kode ŋote, kode monye, kode ŋwajik, kode kak jin, kogwon kulya kwe se ko ti Loŋe Lo ’but, 30logon mo ti wuju jore koti gwoso daŋin mia geleŋ. Lepeŋ mo wuju i na diŋit kadijik, ko luŋasirik, ko kiasirik, ko ko ŋote, ko ŋwajik, ko kak jin, i pirit na geleŋ ko sasanyesi; a nye mo wuji ru na yeŋ nyin i diŋit na popo. 31#Mat 20.16; Luk 13.30Ama ŋutu jore logon a ti kokwe mo gwe a ti ’dutet, a ti ’dutet mo gwe a ti kokwe.
Yesu köti a jambu daŋ tomusala adi nye mo tatatua
(Köti Matayo 20.17-19; Luka 18.31-34)
32A lepeŋat gwe i kiko tu Yerusalema, a Yesu wöröjine kase ŋerot; a lepeŋat iti ko söŋu, a ŋutu lo kekebbu kulo kujonöni kujöno. A nye köti joŋgi ŋutu kanyit kajujumuk puök wot murek kulo i swöt, a nye suluje jamakiŋdya se ŋo nagon ködyö mo pokin kanyit ki kune. 33a nye kulyani adi. Mete ta, yi kulo tu Yerusalema, a nan Ŋuro lo ŋuto mo pakine i konisi ti koanejin temejik se ko i konisi ti katodinök ti Saresi ti Mose. A se mo ’duŋökiŋdye nan i tatua, a mo pakiŋdye nan ko Lwaka i konisi. 34a lepeŋat mo kweni ’e kweni ’e nan, a yakakiŋdye kamulak köyö i mugun, a ’biddye nan ko kurubat logon a kwara, a tatuje nan. A i lor tomusala lonyit a nan mo ŋine ŋien i twan.
Yakobo se ko Yoane a piyuŋdya nene ŋo ko Yesu
(Köli Matayo 20.20-28)
35A Yakobo ko Yoane ŋwajik ti Jebedayo kulo miju ŋerot ko Yesu ni, a kulyani ko lepeŋ adi, Katodinonit, yi ’dek do konakiŋdya yi ŋo nagon yi a mulun konut na. 36a nye pije lepeŋat adi, Ta ’dek nan konakiŋdya ta nyo?
37A se waddi lepeŋ adi, Rukoro yi anyen lele likaŋ mo si ’da konut i könin lutaten ko lele konut i kadoŋe i minyo lo tumatyan inot. 38#Luk 12.50a Yesu kulyani ko se adi, Ta ti den ŋo nagon ta mumulun na; ta ŋona bubulo möju i kopo lo ŋoŋga logon nan momoji lo? Ta bubulo batisa ko batisimo nagon nan a batisari na le? 39A se rupe adi, lye, yi bubulo. A Yesu kulyani ko se adi, Iŋkoi, ŋoŋga nagon nan goŋoŋgi na ta mo ŋoŋoga koti, ko batisimo nagon batisarikin nan na koti mo babatisarikin ta; 40ama ti gwon a kulya kwe i rukökiŋdyo na ta i si ’daki köyö i swöt lutaten kode koyo i kadoŋe, ama mo ruköki ŋutu logon kine piriton a tetenaki se kulo.
41A na yiŋge kulye kajujumuk puök kine kulya nu, a se suluje woran ko Yakobo se ko Yoane, 42#Luk 22.25, 26a Yesu lupundye lepeŋat kanyit ni, a kulyani ko se adi, Ta deden adi i kak ni ŋutu logon a dena a kasarak kulo tutumatyan ko ŋutu kase, a ŋutu temejik gwe ko kido saret na lepeŋat. 43#Mat 23.11; Mar 9.35; Luk 22.26Ama kine kulya ti gwe ti gwon sona kasu kiden; ko ŋuto logon ’de ’dekan gwon a duma kasu kiden, ti nye ködyö gwe a koliponit losu, 44ko ŋuto logon ’dekan gwon a lo kokwe kasu kiden, ti lepeŋ ködyö gwe a ’dupiet lo ŋutu liŋ. 45Kogwon ’diri nan Ŋuro lo ŋuto köti a po i kitakiŋdya na ŋutu ti gwon anyen nan kikitaki; nan a po i tiŋdu na mugun nio i daggu na ŋutu jore.
Yesu a toke ’ya Bartimayo logon a mo ’doke
(Koti Matayo 20.29-34; Luka 18.35-43)
46A se ’dure Yeriko. A nagon Yesu ko ŋutu kanyit kajujumuk se ko lodir duma lo ŋutu kö ’yi ŋinu köji nu, a ŋuto mo ’doke kaŋoŋolianit gwe i si ’da i merete lo kiko i ŋoŋolija. Ŋilo ŋuto karin kanyit a Bartimayo ŋuro lo Timayo. 47a na yiŋge nye adi ŋilo a Yesu lo Najareta lo po nu, a nye suluje woŋoro ki adi, Yesu! Ŋuro lo Dawidi! Wone konyen ko nan! 48a ŋutu jore riŋge lepeŋ adi, Yiŋani taliŋ! Ama a nye köti woŋoro ki bia parik adi, Ŋuro lo Dawidi, wone konyen ko nan! 49a Yesu gwo ’de gwo ’dan a kulyani adi, Luŋi ta lepeŋ. A se luggi ŋuto mo ’doke lo, a kulyani ko lepeŋ adi, Togo ’yi töili; ŋine ki, nye luŋgu do. 50A nye rusuŋdye boŋgo nanyit muit na kaŋo, a labara ki, a iti ko Yesu yu. 51A Yesu pije lepeŋ adi, Do ’dek ti nan konaki do nyo? A ŋuto mo ’doke lo waddi adi, Pon Katodinönit liŋ, böŋö tiki nan i meddya. 52a Yesu kulyani ko lepeŋ adi, A na ’but, iti, yupet inot na toke ’ya do. A ’de ’de nye buloni bulö meddya, a moraddi ko lepeŋ i kiko.
Currently Selected:
Marako 10: BBE
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Marako 10
10
Yesu todiŋdyö kulya ti yaŋdu
(Köti Matayo 19.1-12; Luka 16.18)
1A Yesu kö ’yi ŋinu pirit a iti i jur lo Yudaya, a Iwoŋöddi i nu pele na Yardene, a ŋutu jore parik köti momoruŋdye kanyit ni; a nye todiŋdye lepeŋat gwoso na yeŋ na.
2A Parusijin poŋdi ko lepeŋ ni a pije lepeŋ adi, Saret ŋona a ruk adi ŋuto bubulö yaŋdu nakwan le? Lepeŋat ga ’yu temba lepeŋ. 3A nye waddi pija lepeŋat adi, Mose köju sarakin ta ada?
4 #
Nyö 24.1-4; Mat 5.31 A lepeŋat waddi adi, Mose köju a rukökin ŋuto i wuŋö na waraga yanyet ko i soŋdu na nakwan kase yu. 5Ama a Yesu kulyani ko lepeŋat adi, Lepeŋ a wurökin ta ŋilo saret kogwon töilyet kasu a iŋgo. 6#Sul 1.27; 5.2Ama i suluwa na gweya na kak Ŋun a gweja ŋutu ko lalet ko nakwan. 7#Sul 2.24Nyenagon ko ŋina kwe a ŋuto lalet mo kö ’yi monye ko ŋote a mo mori ko narakwan nanyit, 8a se murek mo gwe a mugun geleŋ. Nyena a se tine gwon a ŋutu murek ama a se gwe a mugun geleŋ. 9Nyenagon ŋo nagon Ŋun aje tomor a geleŋ na ti lele ŋuto gwe ti koŋa se.
10A ŋutu ti Yesu kajujumuk köti pije Yesu kadi kogwon kine kulya.
11 #
Mat 5.32; 1 Kor 7.10, 11 A nye kulyani ko se adi, Ko ŋuto logon a yaŋdu nakwan nanyit a yembi nene, lepeŋ a toroŋdya nakwan nanyit kogwon nye a lubbo nene. 12Ko ŋuto nakwan a yaŋdu lalet lonyit a yemani ko lele, lepeŋ a kalupe.
Yesu a ’boroja lupudiet lo ’di ’dik
(Koti Matayo 19.13-15; Luka 18.15-17)
13A ŋutu joŋdi lupudiet kase ko Yesu ni anyen lepeŋ böŋö sopakiŋdya könisi kanyit kase loki; a ŋutu kanyit kajujumuk riŋge se. 14Ama a Yesu ko mete, a nye iŋge woran a kulyani ko se adi, Kölu ta kilo lupudiet ti poŋdi köyö ni, an ta ko teŋ ta lepeŋat; kogwon Tumatyan na Ŋun a na ŋutu logon gwoso kulo lupudiet. 15#Mat 18.3’Diri nan takiŋdya ta adi, Ko ŋuto a ko ruk sara ko Ŋun gwoso na ruŋge lupudi i sara na, a nye mo tine lupö i ŋina tumatyan.
16A nye ’dukuŋdye lepeŋat kanyit i könisi, a sopakiŋdye könisi kanyit ko lepeŋat loki a ’boroji se.
ŋuto kwörinit
(Köti Matayo 19.16-30; Luka 18.18-30)
17A na suluje Yesu jölö nu, a lele ŋuto woku wokun, a rugwuŋökine kak ko lepeŋ i komor, a pije lepeŋ adi, Katodinönit lo ’but, nan ködyö koŋdya nyo anyen wuju ru na yeŋ nyin? 18A Yesu waddi pija lepeŋ adi, Nyo do luŋ nan a lo ’but? ŋuto ’bayin logon a lo ’but ama ka ’de a Ŋun. 19#Yuö 20.13; Nyö 5.17; Yuö 20.14; Nyö 5.18; Yuö 20.15; Nyö 5.19; Yuö 20.16; Nyö 5.20; Yuö 20.12; Nyö 5.16Do a den saresi adi, Do ködyö ti tatuja ŋutu; Do kodyö ti lubbö; Do ködyö ti koko ’ya; Do ködyö ti lipikiŋdyö; Do ködyö ti mumulukuŋdya ŋo na leŋe; Bule bu munyi se ko ŋuti. 20a nye ruŋge adi, Katodinönit, nan aje ’dep kilo saresi liŋ suluja i toteton nio. 21A Yesu diŋe lepeŋ, a iŋge nyar lepeŋ, a kulyani ko lepeŋ adi, Do yöŋgi ŋo geleŋ nagon do a ko kon; iti, tugwöre tugwör ŋo kunök, ko ’doggi ŋutu lomerika, a do mo gwe ko tukwörien ki yu, a kirut poŋdi ko kipuŋdye nan.
22A na yiŋge ŋilo ŋuto kine kulya nu, a komor nanyit worani a nagusu, a nye iti tu dedelyaji, kogwon nye a kwörinit parik.
23A Yesu boboŋgi bo boŋga, a kulyani ko ŋutu kanyit kajujumuk kulo adi, ’Diri mo a nago i ŋutu kwörinikö i lupö i Tumatyan na Ŋun.
24A ŋutu kajujumuk kulo iŋge soŋu ko kulyaesi kanyit. Ama a Yesu köti kulyani ko se adi, ŋwajik kwe, ’diri a nago i lupö i Tumatyan na Ŋun!
25Gwon pölilyö ko kamilo i lupö i dili na libira lwölwöŋ lupö na ŋuto kwörinit i Tumatyan na Ŋun. 26a se iŋge söŋu parik, a totopine ko ’börik adi, A kirut ŋa logon bubulö lwökö? 27a Yesu diŋe lepeŋat, a kulyani adi, ŋutu ti bulo, ama Ŋun bubulö; kogwon Ŋun bubulo koŋdya ŋo liŋ.
28A Petero suluje kulya ko lepeŋ adi, Mete, yi aje kö ’yu ŋo liŋ anyen kebbu do. 29A Yesu kulyani adi, ’Diri nan takiŋdya ta adi, ŋuto ’bayin logon aje kö ’yu mede, kode luŋasirik, kode kiasirik, kode ŋote, kode monye, kode ŋwajik, kode kak jin, kogwon kulya kwe se ko ti Loŋe Lo ’but, 30logon mo ti wuju jore koti gwoso daŋin mia geleŋ. Lepeŋ mo wuju i na diŋit kadijik, ko luŋasirik, ko kiasirik, ko ko ŋote, ko ŋwajik, ko kak jin, i pirit na geleŋ ko sasanyesi; a nye mo wuji ru na yeŋ nyin i diŋit na popo. 31#Mat 20.16; Luk 13.30Ama ŋutu jore logon a ti kokwe mo gwe a ti ’dutet, a ti ’dutet mo gwe a ti kokwe.
Yesu köti a jambu daŋ tomusala adi nye mo tatatua
(Köti Matayo 20.17-19; Luka 18.31-34)
32A lepeŋat gwe i kiko tu Yerusalema, a Yesu wöröjine kase ŋerot; a lepeŋat iti ko söŋu, a ŋutu lo kekebbu kulo kujonöni kujöno. A nye köti joŋgi ŋutu kanyit kajujumuk puök wot murek kulo i swöt, a nye suluje jamakiŋdya se ŋo nagon ködyö mo pokin kanyit ki kune. 33a nye kulyani adi. Mete ta, yi kulo tu Yerusalema, a nan Ŋuro lo ŋuto mo pakine i konisi ti koanejin temejik se ko i konisi ti katodinök ti Saresi ti Mose. A se mo ’duŋökiŋdye nan i tatua, a mo pakiŋdye nan ko Lwaka i konisi. 34a lepeŋat mo kweni ’e kweni ’e nan, a yakakiŋdye kamulak köyö i mugun, a ’biddye nan ko kurubat logon a kwara, a tatuje nan. A i lor tomusala lonyit a nan mo ŋine ŋien i twan.
Yakobo se ko Yoane a piyuŋdya nene ŋo ko Yesu
(Köli Matayo 20.20-28)
35A Yakobo ko Yoane ŋwajik ti Jebedayo kulo miju ŋerot ko Yesu ni, a kulyani ko lepeŋ adi, Katodinonit, yi ’dek do konakiŋdya yi ŋo nagon yi a mulun konut na. 36a nye pije lepeŋat adi, Ta ’dek nan konakiŋdya ta nyo?
37A se waddi lepeŋ adi, Rukoro yi anyen lele likaŋ mo si ’da konut i könin lutaten ko lele konut i kadoŋe i minyo lo tumatyan inot. 38#Luk 12.50a Yesu kulyani ko se adi, Ta ti den ŋo nagon ta mumulun na; ta ŋona bubulo möju i kopo lo ŋoŋga logon nan momoji lo? Ta bubulo batisa ko batisimo nagon nan a batisari na le? 39A se rupe adi, lye, yi bubulo. A Yesu kulyani ko se adi, Iŋkoi, ŋoŋga nagon nan goŋoŋgi na ta mo ŋoŋoga koti, ko batisimo nagon batisarikin nan na koti mo babatisarikin ta; 40ama ti gwon a kulya kwe i rukökiŋdyo na ta i si ’daki köyö i swöt lutaten kode koyo i kadoŋe, ama mo ruköki ŋutu logon kine piriton a tetenaki se kulo.
41A na yiŋge kulye kajujumuk puök kine kulya nu, a se suluje woran ko Yakobo se ko Yoane, 42#Luk 22.25, 26a Yesu lupundye lepeŋat kanyit ni, a kulyani ko se adi, Ta deden adi i kak ni ŋutu logon a dena a kasarak kulo tutumatyan ko ŋutu kase, a ŋutu temejik gwe ko kido saret na lepeŋat. 43#Mat 23.11; Mar 9.35; Luk 22.26Ama kine kulya ti gwe ti gwon sona kasu kiden; ko ŋuto logon ’de ’dekan gwon a duma kasu kiden, ti nye ködyö gwe a koliponit losu, 44ko ŋuto logon ’dekan gwon a lo kokwe kasu kiden, ti lepeŋ ködyö gwe a ’dupiet lo ŋutu liŋ. 45Kogwon ’diri nan Ŋuro lo ŋuto köti a po i kitakiŋdya na ŋutu ti gwon anyen nan kikitaki; nan a po i tiŋdu na mugun nio i daggu na ŋutu jore.
Yesu a toke ’ya Bartimayo logon a mo ’doke
(Koti Matayo 20.29-34; Luka 18.35-43)
46A se ’dure Yeriko. A nagon Yesu ko ŋutu kanyit kajujumuk se ko lodir duma lo ŋutu kö ’yi ŋinu köji nu, a ŋuto mo ’doke kaŋoŋolianit gwe i si ’da i merete lo kiko i ŋoŋolija. Ŋilo ŋuto karin kanyit a Bartimayo ŋuro lo Timayo. 47a na yiŋge nye adi ŋilo a Yesu lo Najareta lo po nu, a nye suluje woŋoro ki adi, Yesu! Ŋuro lo Dawidi! Wone konyen ko nan! 48a ŋutu jore riŋge lepeŋ adi, Yiŋani taliŋ! Ama a nye köti woŋoro ki bia parik adi, Ŋuro lo Dawidi, wone konyen ko nan! 49a Yesu gwo ’de gwo ’dan a kulyani adi, Luŋi ta lepeŋ. A se luggi ŋuto mo ’doke lo, a kulyani ko lepeŋ adi, Togo ’yi töili; ŋine ki, nye luŋgu do. 50A nye rusuŋdye boŋgo nanyit muit na kaŋo, a labara ki, a iti ko Yesu yu. 51A Yesu pije lepeŋ adi, Do ’dek ti nan konaki do nyo? A ŋuto mo ’doke lo waddi adi, Pon Katodinönit liŋ, böŋö tiki nan i meddya. 52a Yesu kulyani ko lepeŋ adi, A na ’but, iti, yupet inot na toke ’ya do. A ’de ’de nye buloni bulö meddya, a moraddi ko lepeŋ i kiko.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.