Marako 9
9
1A nye kulyani ko lepeŋat adi, ’Dirinan takiŋdya ta adi, Kulye ŋutu kata i kulo ŋutu logon gwogwo ’dan ni kulo, logon mo ti waŋ twan a kokwe na meddi se Tumatyan na Ŋun i po ko riŋit nu.
Yesu a wora ka ’de a metani ko minyo
(Köti Matayo 17.1-13; Luka 9.28-36)
2 #
2 Pet 1.17, 18 A i mukok na perok buker a Yesu joŋgi Petero, ko Yakobo, ko Yoane, a nyömöddi lepeŋat ki i mere lojo anyen se gwon ka ’de kulye ŋutu ’bayin; a Yesu worani ka ’de kase i komor,
3a boŋgwat kanyit worani a namilyaŋak a nakwe parik, lele kato kwekweyanit ’bayin i na kak lo to kwekweja boŋgwat gwoso se. 4A Eliya se ko Mose puköki ko lepeŋat; a se gwe i jambu ko Yesu.
5A kirut Petero kulyani ko Yesu adi, Katodinönit, a na ’but i gwon nikaŋ ni; ti yi teteŋdi murugujin musala, nene a inot, nene a na Mose, ko nene a na Eliya. 6Kogwon Petero ti den ko nye ködyö kulya ada kogwon se kukujono parik. 7#Mat 3.17; Mar 1.11; Luk 3.22A ’diko na gwe a muŋge lepeŋat, a gworo lo kuu i ŋina ’diko adi, Ŋilo a pilili lio lo Ŋuro lo nyanyara; yinge ta kulya kanyit. 8A ’de ’de na boŋgi se nu, a se tine met lele ŋuto kwöŋ ama tuŋ Yesu lo gwon ko se i pirit na geleŋ.
9A na luluruŋdye se kak i mere nu, a Yesu kukuji se parik adi an lepeŋat tutukokin lele ŋuto ŋo na met se kune, tojo nye Ŋuro lo ŋuto ködyö a ŋien i twan. 10Nyena a se ’debbi kine kulya go, a totopine ko ’börik ko ŋien i twan kweja nyo. 11#Mal 4.5; Mat 11.14A lepeŋat pije nye adi, Ko nyo katodinök ti Saresi ti Mose kulya adi Eliya kodyö lo po a kokwe? 12A nye waddi pija adi, Eliya ’diri lo po a kokwe i tetenakiŋdya na ŋo liŋ ’bura; ama ko nyo kulya kwe ti Ŋuro lo ŋuto a wurö adi nan ködyö ŋoŋoŋga ŋo jore a konani a ŋo kana?
13Nyenagon nan takiŋdya ta adi, Eliya aje po, a ŋutu iŋge konakin lepeŋ arabat gwoso na ’deggi se na, gwoso na wurörikin kulya kanyit na.
Yesu a toke ’ya Ŋuro logon a moka ko lomerya
(Köti Matayo 17.14-21; Luka 9.37-43)
14A nagon se aje yitwe ko kulye kajujumuk ni nu, a se meddi ŋutu jore a dumokin se kiden, a katodinök ti Saresi ti Mose gwe i rerenya ko kulu kajujumuk. 15A ’de ’de na meddi ŋutu liŋ Yesu nu, a se söŋi soŋu parik, a se wöki ko lepeŋ yu, a rome ko lepeŋ.
16A nye pije se adi, Ta rerenya kulya ti nyo ko lepeŋat? 17A lele ŋuto i kiden na lodir waddi lepeŋ adi, Katodinonit, nan a joŋdya Ŋuro lio konut ni, kogwon nye gwon ko mulökötyo#9.17 mulökötyoŊilo twanti luŋu a lomerya (kwekwe) logon tiŋdu lepeŋ gwon a mumut; 18ma ’di ko nye gwon i nene pirit a ŋilo mulökötyo morgi lepeŋ, a gubakiŋdye lepeŋ kak, a köŋutö yune yu kanyit i kutuk, a pije kala, a nye worani a lokworok. A nan iŋge mo ’yu ŋutu kulök kajujumuk anyen riköddu ŋilo mulökötyo kaŋo, ama a se tine bulö riköddu. 19A Yesu waddi adi, Ta ŋutu ti na toberon logon ’bak yupet, diŋit ŋornan nagon nan si ’da ko ta? Diŋit ŋornan nagon nan dara ko kulya kasu? Jo ta ŋilo Ŋuro köyö ni. 20a se joŋdi lepeŋ ko Yesu ni; a nagon mulökötyo loron ko meddi Yesu, a ’de ’de kiki iŋge Ŋuro, a Ŋuro ’dorone kak, a gwugwuluŋte gwugwuluŋtö ko köŋutö yuyu i kutuk.
21A Yesu pije monye Ŋuro adi, Diŋit ŋornan nagon lepeŋ a gwon sona? A nye waddi adi, Lepeŋ a gwon sona suluja i tolupudien nanyit. 22i kunie diŋitan ŋilo mulökötyo gubakin lepeŋ i kimaŋ, ko i pioŋ, anyen tatatu lepeŋ; ama ko do bubulo koŋdya nene ŋo, böŋö wone konyen koyi, ko ti do paraki yi. 23A Yesu waddi adi, Do kulya adi ko nan bubulö? Iŋkoi, ŋo liŋ bubulo i ŋuto logon ko yupet. 24a ’de ’de monye Ŋuro woŋoro ki adi, lye nan yuyuŋ, paraki nan kogwon yupet nio a na ’dit! 25A Yesu ko meddi ŋutu jore wöwökun i pirit na geleŋ, a nye riŋge mulökötyo loron adi, Do mulökötyo logon a mumut ko a miŋe, nan saŋu do adi, Poŋdi kaŋo ko lepeŋ i mugun, an do köti ko lubbö ko lepeŋ i mugun kwöŋ! 26a mulökötyo woŋe parik, a kiki iŋge lepeŋ parik, a poŋdi kaŋo, a Ŋuro gwe gwoso öpu; nyena a kulye ŋutu jambi adi, Nye aje twan.
27Ama a Yesu morgi lepeŋ i könin, a ’biluŋdye lepeŋ ki, a nye ŋine ki.
28A na lupöri Yesu kadi nu, a ŋutu kanyit kajujumuk kulo pije lepeŋ a lwön adi, Ko nyo yi ti bulö riköddu ŋilo mulökötyo kaŋo? 29a nye waddi lepeŋat adi, Mulökötyo gwoso ŋilo ti bulö riköji kaŋo ko lele ŋo, ama tuŋ ko ŋutu a kwakwaddu.
Yesu köti a jambu adi nye mo tatatua
(Köti Matayo 17.22-23; Luka 9.43-45)
30A se kö ’yi ŋinu pirit a lwöŋöddi Galilaya. A Yesu tine ’dekan lele ŋuto i deŋdya; 31kogwon nye gwon i todiŋdyö na ŋutu kanyit kajujumuk a takiŋdye se adi, Nan Ŋuro lo ŋuto mo papaki ko ŋutu i könisi, a se mo tatuje nan; a i perok musala i mukok na twan nio a nan mo ŋine ŋien i twan.
32Ama a se tine kurun ŋo na jam Yesu kine, a se kujönöni kujönö pija lepeŋ.
Ŋa logon a duma i Tumatyan na ki
(Köti Matayo 18.1-5; Luka 9.46-48)
33A se ’dure Kaperanauma; a nagon Yesu gwon kadi nu, a nye pije se adi, Na poŋdi ta i kiko nu ta rerenya i kulya ti nyo? 34#Luk 22.24Ama a se yiŋani taliŋ kogwon na pöri se i kiko nu, lepeŋat rerenya ko ’borik ko pa logon a duma lose. 35#Mat 20.26, 27; 23.11; Mar 10.43, 44; Luk 22.26A Yesu si ’dakine kak a luŋgi ŋutu kanyit kajujumuk puök wot murek kulo, a nye kulyani ko lepeŋat adi, Ko ŋuto logon ’de ’dekan gwon a lo kokwe ti lepeŋ koŋdi mugun a lo ’dutet ko a koliponit lo ŋutu liŋ. 36A nye joŋdi ŋuro lo ’dit, a togwi ’dikiŋdye lepeŋ kase kiden; a ’dukuŋdye lepeŋ kanyit i könisi, a kulyani adi, 37#Mat 10.40; Luk 10.16; Yoa 13.20Ko na lo wuju lele ŋuro gwoso lo i karin kwe wuju nan, a ko na lo wuju nan nye ’bayin wuju nan ama wuju nye lo sunyuŋdyö nan lo.
Yesu a kulya adi ŋuto logon ti mörö koyi lo gwon kayaŋ i swot
(Köti Luka 9.49-50; Matayo 10.42)
38A Yoane kulyani ko lepeŋ adi, Katodinönit, yi a met lele ŋuto riköddu muloko lorok kaŋo i karin kunök, a yi iŋge teŋ lepeŋ kogwon lepeŋ ’bayin a lele likaŋ. 39Ama a Yesu kulyani adi, An ta ko teŋ ta lepeŋ; kogwon ŋuto ’bayin logon koŋdya ŋo sörit i karin kwe logon ’de ’de bubulö jambu kulya kwe arabat. 40#Mat 12.30; Luk 11.23Kogwon ko ŋuto logon ti morö koyi lo lepeŋ gwon kayaŋ i swöt. 41#Mat 10.42Kogwon ko lele ŋuto a tiŋdu ta piŋo ko dikori anyen mamat, kogwon ta a ti Masia, ’diri nan takiŋdya ta adi, nye mo ti jaran wuju ropet nanyit.
Yesu a todiŋdyö kulya ti toron
(Köti Matayo 18.6-9; Luka 17.1-2)
42A ko ŋuto logon a lokuŋdya lele lo kulo ŋwajik lo ’di ’dik logon a yubbö nan kulo i toroŋdya, ködyö a na ’but ko lepeŋ a toraki kijo duma kanyit i murut a nye gubajine i tör. 43#Mat 5.30a ko könin ilot lo lokuŋdya do i toroŋdya, ’duŋu lepeŋ kaŋo; bia a na ’but ko do lupö ko Ŋun yu i ru ko mugun inot a köŋu lwölwöŋ tu i Geena ko könisi murek i kimaŋ nagon ti peŋa, [ 44i pirit nagon kuru kase ti twatwa a kimaŋ tine peŋa.] 45a ko moköt ilot lo lokuŋdya do i toroŋdya; ’duŋu lepeŋ kaŋo; bia a na ’but ko do lupö i ru ko mugun inot a köŋu lwölwöŋ do gubaji i Geena ko mokosi murek, [ 46i pirit nagon kuru kase ti twatwa a kimaŋ tine peŋa.] 47#Mat 5.29A ko koŋe ilot lo lokuŋdya do i toroŋdya, wuluddu nye kaŋo; bia a na ’but ko do lupö i tumatyan na Ŋun ko koŋe geleŋ lwölwöŋ do gubaji i Geena ko konyen murek,
48 #
Yis 66.24
i pirit nagon kuru kase ti twatwa a kimaŋ tine peŋa.
49Kogwon ŋutu liŋ mo tetema ko kimaŋ gwoso na tiŋdi se ’balaŋ kase i kinyo na.
50 #
Mat 5.13; Luk 14.34, 35 ’Balaŋ a na ’but, ama ko ’balaŋ a wora pötö ta bubulö to ’buddya nye ada?
Gwe ta ko ’balaŋ kasu i mugunya; ko gwe ta ko töilyet lo ’but ko ’börik.
Currently Selected:
Marako 9: BBE
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Marako 9
9
1A nye kulyani ko lepeŋat adi, ’Dirinan takiŋdya ta adi, Kulye ŋutu kata i kulo ŋutu logon gwogwo ’dan ni kulo, logon mo ti waŋ twan a kokwe na meddi se Tumatyan na Ŋun i po ko riŋit nu.
Yesu a wora ka ’de a metani ko minyo
(Köti Matayo 17.1-13; Luka 9.28-36)
2 #
2 Pet 1.17, 18 A i mukok na perok buker a Yesu joŋgi Petero, ko Yakobo, ko Yoane, a nyömöddi lepeŋat ki i mere lojo anyen se gwon ka ’de kulye ŋutu ’bayin; a Yesu worani ka ’de kase i komor,
3a boŋgwat kanyit worani a namilyaŋak a nakwe parik, lele kato kwekweyanit ’bayin i na kak lo to kwekweja boŋgwat gwoso se. 4A Eliya se ko Mose puköki ko lepeŋat; a se gwe i jambu ko Yesu.
5A kirut Petero kulyani ko Yesu adi, Katodinönit, a na ’but i gwon nikaŋ ni; ti yi teteŋdi murugujin musala, nene a inot, nene a na Mose, ko nene a na Eliya. 6Kogwon Petero ti den ko nye ködyö kulya ada kogwon se kukujono parik. 7#Mat 3.17; Mar 1.11; Luk 3.22A ’diko na gwe a muŋge lepeŋat, a gworo lo kuu i ŋina ’diko adi, Ŋilo a pilili lio lo Ŋuro lo nyanyara; yinge ta kulya kanyit. 8A ’de ’de na boŋgi se nu, a se tine met lele ŋuto kwöŋ ama tuŋ Yesu lo gwon ko se i pirit na geleŋ.
9A na luluruŋdye se kak i mere nu, a Yesu kukuji se parik adi an lepeŋat tutukokin lele ŋuto ŋo na met se kune, tojo nye Ŋuro lo ŋuto ködyö a ŋien i twan. 10Nyena a se ’debbi kine kulya go, a totopine ko ’börik ko ŋien i twan kweja nyo. 11#Mal 4.5; Mat 11.14A lepeŋat pije nye adi, Ko nyo katodinök ti Saresi ti Mose kulya adi Eliya kodyö lo po a kokwe? 12A nye waddi pija adi, Eliya ’diri lo po a kokwe i tetenakiŋdya na ŋo liŋ ’bura; ama ko nyo kulya kwe ti Ŋuro lo ŋuto a wurö adi nan ködyö ŋoŋoŋga ŋo jore a konani a ŋo kana?
13Nyenagon nan takiŋdya ta adi, Eliya aje po, a ŋutu iŋge konakin lepeŋ arabat gwoso na ’deggi se na, gwoso na wurörikin kulya kanyit na.
Yesu a toke ’ya Ŋuro logon a moka ko lomerya
(Köti Matayo 17.14-21; Luka 9.37-43)
14A nagon se aje yitwe ko kulye kajujumuk ni nu, a se meddi ŋutu jore a dumokin se kiden, a katodinök ti Saresi ti Mose gwe i rerenya ko kulu kajujumuk. 15A ’de ’de na meddi ŋutu liŋ Yesu nu, a se söŋi soŋu parik, a se wöki ko lepeŋ yu, a rome ko lepeŋ.
16A nye pije se adi, Ta rerenya kulya ti nyo ko lepeŋat? 17A lele ŋuto i kiden na lodir waddi lepeŋ adi, Katodinonit, nan a joŋdya Ŋuro lio konut ni, kogwon nye gwon ko mulökötyo#9.17 mulökötyoŊilo twanti luŋu a lomerya (kwekwe) logon tiŋdu lepeŋ gwon a mumut; 18ma ’di ko nye gwon i nene pirit a ŋilo mulökötyo morgi lepeŋ, a gubakiŋdye lepeŋ kak, a köŋutö yune yu kanyit i kutuk, a pije kala, a nye worani a lokworok. A nan iŋge mo ’yu ŋutu kulök kajujumuk anyen riköddu ŋilo mulökötyo kaŋo, ama a se tine bulö riköddu. 19A Yesu waddi adi, Ta ŋutu ti na toberon logon ’bak yupet, diŋit ŋornan nagon nan si ’da ko ta? Diŋit ŋornan nagon nan dara ko kulya kasu? Jo ta ŋilo Ŋuro köyö ni. 20a se joŋdi lepeŋ ko Yesu ni; a nagon mulökötyo loron ko meddi Yesu, a ’de ’de kiki iŋge Ŋuro, a Ŋuro ’dorone kak, a gwugwuluŋte gwugwuluŋtö ko köŋutö yuyu i kutuk.
21A Yesu pije monye Ŋuro adi, Diŋit ŋornan nagon lepeŋ a gwon sona? A nye waddi adi, Lepeŋ a gwon sona suluja i tolupudien nanyit. 22i kunie diŋitan ŋilo mulökötyo gubakin lepeŋ i kimaŋ, ko i pioŋ, anyen tatatu lepeŋ; ama ko do bubulo koŋdya nene ŋo, böŋö wone konyen koyi, ko ti do paraki yi. 23A Yesu waddi adi, Do kulya adi ko nan bubulö? Iŋkoi, ŋo liŋ bubulo i ŋuto logon ko yupet. 24a ’de ’de monye Ŋuro woŋoro ki adi, lye nan yuyuŋ, paraki nan kogwon yupet nio a na ’dit! 25A Yesu ko meddi ŋutu jore wöwökun i pirit na geleŋ, a nye riŋge mulökötyo loron adi, Do mulökötyo logon a mumut ko a miŋe, nan saŋu do adi, Poŋdi kaŋo ko lepeŋ i mugun, an do köti ko lubbö ko lepeŋ i mugun kwöŋ! 26a mulökötyo woŋe parik, a kiki iŋge lepeŋ parik, a poŋdi kaŋo, a Ŋuro gwe gwoso öpu; nyena a kulye ŋutu jambi adi, Nye aje twan.
27Ama a Yesu morgi lepeŋ i könin, a ’biluŋdye lepeŋ ki, a nye ŋine ki.
28A na lupöri Yesu kadi nu, a ŋutu kanyit kajujumuk kulo pije lepeŋ a lwön adi, Ko nyo yi ti bulö riköddu ŋilo mulökötyo kaŋo? 29a nye waddi lepeŋat adi, Mulökötyo gwoso ŋilo ti bulö riköji kaŋo ko lele ŋo, ama tuŋ ko ŋutu a kwakwaddu.
Yesu köti a jambu adi nye mo tatatua
(Köti Matayo 17.22-23; Luka 9.43-45)
30A se kö ’yi ŋinu pirit a lwöŋöddi Galilaya. A Yesu tine ’dekan lele ŋuto i deŋdya; 31kogwon nye gwon i todiŋdyö na ŋutu kanyit kajujumuk a takiŋdye se adi, Nan Ŋuro lo ŋuto mo papaki ko ŋutu i könisi, a se mo tatuje nan; a i perok musala i mukok na twan nio a nan mo ŋine ŋien i twan.
32Ama a se tine kurun ŋo na jam Yesu kine, a se kujönöni kujönö pija lepeŋ.
Ŋa logon a duma i Tumatyan na ki
(Köti Matayo 18.1-5; Luka 9.46-48)
33A se ’dure Kaperanauma; a nagon Yesu gwon kadi nu, a nye pije se adi, Na poŋdi ta i kiko nu ta rerenya i kulya ti nyo? 34#Luk 22.24Ama a se yiŋani taliŋ kogwon na pöri se i kiko nu, lepeŋat rerenya ko ’borik ko pa logon a duma lose. 35#Mat 20.26, 27; 23.11; Mar 10.43, 44; Luk 22.26A Yesu si ’dakine kak a luŋgi ŋutu kanyit kajujumuk puök wot murek kulo, a nye kulyani ko lepeŋat adi, Ko ŋuto logon ’de ’dekan gwon a lo kokwe ti lepeŋ koŋdi mugun a lo ’dutet ko a koliponit lo ŋutu liŋ. 36A nye joŋdi ŋuro lo ’dit, a togwi ’dikiŋdye lepeŋ kase kiden; a ’dukuŋdye lepeŋ kanyit i könisi, a kulyani adi, 37#Mat 10.40; Luk 10.16; Yoa 13.20Ko na lo wuju lele ŋuro gwoso lo i karin kwe wuju nan, a ko na lo wuju nan nye ’bayin wuju nan ama wuju nye lo sunyuŋdyö nan lo.
Yesu a kulya adi ŋuto logon ti mörö koyi lo gwon kayaŋ i swot
(Köti Luka 9.49-50; Matayo 10.42)
38A Yoane kulyani ko lepeŋ adi, Katodinönit, yi a met lele ŋuto riköddu muloko lorok kaŋo i karin kunök, a yi iŋge teŋ lepeŋ kogwon lepeŋ ’bayin a lele likaŋ. 39Ama a Yesu kulyani adi, An ta ko teŋ ta lepeŋ; kogwon ŋuto ’bayin logon koŋdya ŋo sörit i karin kwe logon ’de ’de bubulö jambu kulya kwe arabat. 40#Mat 12.30; Luk 11.23Kogwon ko ŋuto logon ti morö koyi lo lepeŋ gwon kayaŋ i swöt. 41#Mat 10.42Kogwon ko lele ŋuto a tiŋdu ta piŋo ko dikori anyen mamat, kogwon ta a ti Masia, ’diri nan takiŋdya ta adi, nye mo ti jaran wuju ropet nanyit.
Yesu a todiŋdyö kulya ti toron
(Köti Matayo 18.6-9; Luka 17.1-2)
42A ko ŋuto logon a lokuŋdya lele lo kulo ŋwajik lo ’di ’dik logon a yubbö nan kulo i toroŋdya, ködyö a na ’but ko lepeŋ a toraki kijo duma kanyit i murut a nye gubajine i tör. 43#Mat 5.30a ko könin ilot lo lokuŋdya do i toroŋdya, ’duŋu lepeŋ kaŋo; bia a na ’but ko do lupö ko Ŋun yu i ru ko mugun inot a köŋu lwölwöŋ tu i Geena ko könisi murek i kimaŋ nagon ti peŋa, [ 44i pirit nagon kuru kase ti twatwa a kimaŋ tine peŋa.] 45a ko moköt ilot lo lokuŋdya do i toroŋdya; ’duŋu lepeŋ kaŋo; bia a na ’but ko do lupö i ru ko mugun inot a köŋu lwölwöŋ do gubaji i Geena ko mokosi murek, [ 46i pirit nagon kuru kase ti twatwa a kimaŋ tine peŋa.] 47#Mat 5.29A ko koŋe ilot lo lokuŋdya do i toroŋdya, wuluddu nye kaŋo; bia a na ’but ko do lupö i tumatyan na Ŋun ko koŋe geleŋ lwölwöŋ do gubaji i Geena ko konyen murek,
48 #
Yis 66.24
i pirit nagon kuru kase ti twatwa a kimaŋ tine peŋa.
49Kogwon ŋutu liŋ mo tetema ko kimaŋ gwoso na tiŋdi se ’balaŋ kase i kinyo na.
50 #
Mat 5.13; Luk 14.34, 35 ’Balaŋ a na ’but, ama ko ’balaŋ a wora pötö ta bubulö to ’buddya nye ada?
Gwe ta ko ’balaŋ kasu i mugunya; ko gwe ta ko töilyet lo ’but ko ’börik.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.