YouVersion Logo
Search Icon

Lukasi 6

6
Topeguruna Iesu mopudókiheꞌ wuaꞌ bailoꞌ i alo penómbáꞌá
(Mat. 12:1-8; Mrk. 2:23-28)
1Hangkani tempó i alo penómbáꞌá,#6:1 alo penómbáꞌá - básá Indonesia: hari Sabat. Alo penómbáꞌáraꞌ toIahudiꞌ mantepuꞌu alo Lima támpu alo haweꞌ alo Satu támpu alo. Iesu hai topeguruNa melempóheꞌ i hamboloꞌ hinoe. Tangaꞌraꞌ moliu i hinoe iti, topeguruna Iesu mopudókiheꞌ wuaꞌ bailoꞌ, rapiroroꞌ haneꞌi raꞌandeꞌ.
2Karaitáraꞌ toParisi, liliuheꞌ rakámbáróá, rauliꞌ, “Moapa riꞌi haneꞌi niliungi áturá ágámántaꞌ? Mobágóꞌkou i alo penómbáꞌá!”#6:2 Mouláꞌ Paturoꞌna Musa, tauna peisá mopupu wuaꞌ pare i hinoeraꞌ tauna ane melempó (básá Pohuleki 23:25), agáiáná i alo penómbáꞌá, tiꞌaraheꞌ peisá mepare, láwiꞌ iti tepasuaꞌ bágóꞌ. Mouláꞌ toParisi, mopiroroꞌ ba mopinihá pare rarekeꞌ woꞌo mepare.
3Nahánikiheꞌ Iesu, Nauliꞌ, “Tiꞌara paꞌi nibásá i Ngkóráꞌna Pueꞌ, apa to rabábehi Datu Daudiꞌ hai rángánaheꞌ hangkoia i tempóraꞌ marimi? 4Daudiꞌ mesuaꞌ i lalu bambaruꞌ penómbáꞌá,#6:4 bambaruꞌ penómbáꞌá: Tempó onoꞌ, Támbina Pueꞌ Ala tiꞌara mani raꞌaró. Bambaruꞌ penómbáꞌá to rabábehi hangko i koliꞌ binataꞌ hai báná rapakeꞌ mani. membiáꞌ pandeꞌ, haneꞌi mandeꞌ rótiꞌ to rapopenómbá i Pueꞌ Ala, hai nagáláꞌ-gáláꞌáheꞌ woꞌo rángána.#6:3-4 Básá 1 Semueli 21:1-6. Mouláꞌ ádá ágámántaꞌ, tadulako-tadulako menómbá peá to peisá mandeꞌ rótiꞌ iti. {Agáiáná kehapiꞌ noꞌonoꞌ, bábehiána Daudiꞌ iti tiꞌara rasalaꞌi.}”
5Napaliliu Iesu laluitaNa, Nauliꞌ, “Noꞌonoꞌ woꞌo Ánáꞌ Mánusiá makuasaꞌ mopakanótó apa to peisá rabábehi i alo penómbáꞌá.”
Iesu mopakauriꞌ hadua tauna to mate taena hambali
(Mat. 12:9-14; Mrk. 3:1-6)
6Hangkani tempó i alo penómbáꞌá, Iesu lao i támbi penómbáꞌá hai mepaturoꞌ ionoꞌ. I támbi penómbáꞌá iti, ara hadua tauna to mate tae kuánána. 7Araheꞌ woꞌo bahangapa toParisi hai guru-guru agama to molelemataheꞌ Iesu, babilaꞌ ina mopakauriꞌ tauna i alo penómbáꞌá. Rapeliꞌ kamanawoꞌána Iesu, 8agáiáná naisá miꞌi Iesu tunggáiána laluraꞌ, onoꞌ miꞌi haneꞌi Nahángáꞌáꞌá tauna to mate taena iti, Nauliꞌ, “Maikoꞌ. Meángkáꞌ i lindoꞌ!” Lao mpuꞌu miꞌi meángkáꞌ i lindoꞌ. 9Roo onoꞌ, Iesu mekuneꞌ i tauna to ara ionoꞌ, Nauliꞌ, “Mouláꞌ áturá ágámántaꞌ, apa to peisá tabábehi i alo penómbáꞌá: mobábehikeꞌ to maroꞌa ba to kadake? Motulungikeꞌ tauna ba mopapatekeꞌ tauna?” 10Iesu motótóiheꞌ upu-upu, haneꞌi Nahángáꞌáꞌá tauna to mate taena iti, “Ónáꞌ taemu!” Naónáꞌ mpuꞌu miꞌi taena, kásáliu mauriꞌ.
11Agáiáná mabukoꞌ ntepuꞌuheꞌ guru-guru agama hai toParisi, onoꞌ miꞌi haneꞌi mogómbómoheꞌ bona mampeliꞌheꞌ rárá, apa to hangaa-ngaa rabábehi i Iesu.
Iesu mopileꞌi suro to hampuloꞌ hai rodua
(Mat. 10:1-4; Mrk. 3:13-19)
12Hangkani tempó, Iesu lao i kaꞌaraꞌá to mobuluꞌ. Ionoꞌ, Ia mekakae hambengiá i Pueꞌ Ala. 13Himbaꞌ miꞌi alo, Ia mokióꞌ tauna to meuláꞌ i Hia, haneꞌi mopileꞌi hampuloꞌ hai rodua hangko i oloꞌraꞌ. Hira iti miꞌi to napakanótó Iesu bona mewaliꞌ suroNa to ina moánti Ngkóráꞌ Marasa i tauna to handaꞌ. 14-16Deꞌe miꞌi hangaꞌraꞌ:
Simoꞌ to nahangaꞌ Iesu Peturuꞌ,#6:14-16 Peturuꞌ: Básá Iohane 1:42.
Andaria ádina Simoꞌ,
Iakobu hai Iohane ádina,
Pilipu hai Batolomeu,#6:14-16 Batolomeu: Lempóna: “ánáꞌna Talmai”. Babilaꞌ rauliꞌ woꞌo Natanaeli. (Básá Iohane 1:45-51.)
Matiu#6:14-16 Matiu: Peisá woꞌo rauliꞌ “Lewi”. (Básá Marakusi 2:14; Lukasi 5:27.) Ia woꞌo ánáꞌna Alapeu, babilaꞌ ntaliadi hai Iakobu ánáꞌna Alapeu. hai Tómá,
Iakobu ánáꞌna Alapeu,
Simoꞌ toSeloꞌ,#6:14-16 Simoꞌ ia miꞌi hadua hangko i kolompoꞌ toSeloꞌ, tauna to moewaꞌ popárentá toRoma.
Iudasiꞌ ánáꞌna Iakobu,#6:14 Iudasiꞌ ánáꞌna Iakobu: Babilaꞌ peisá woꞌo rauliꞌ Tadeu. Básá Matiu 10:3; Marakusi 3:16-19; Iohane 14:22; Suro 1:13.
hai Iudasiꞌ Isikarioꞌ#6:16 Isikarioꞌ: Babilaꞌ lempóna “to hangko i wánuá Kerioꞌ.” to mampobaluꞌ Iesu i ewáliNa.
Iesu mopakauriꞌ tauna to maduꞌa
(Mat. 4:23-25)
17Roo onoꞌ, mendáulu miꞌi Iesu hai suroNa hangko i kaꞌaraꞌá to mobuluꞌ, hai mengkarooheꞌ i lempena. Ionoꞌ handaꞌheꞌ topeuláꞌNa hai tauna ntániꞌna mampegiá Iesu. Araheꞌ handaꞌ hangko i humalele tampoꞌ Iudá tepasuaꞌ to hangko i kótá Ierusale, hai ara woꞌo hangko i kótá Tiru hai Sido to i wiwi tahiꞌ. 18Mampoinaoheꞌ mampehádingi laluitana Iesu hai rapoinao woꞌo bona Napakauriꞌheꞌ hangko i hakiꞌraꞌ. Mogaloraheꞌ to napesuaꞌi tokadake Napakauriꞌheꞌ woꞌo Iesu. 19Handaꞌheꞌ tauna to mopári-pári mampekamaꞌ Iesu, láwiꞌ ara kuasaꞌNa hangko i Pueꞌ Ala mopakauriꞌheꞌ upu-upu.
Morasiꞌheꞌ tauna to mampeuláꞌi peundeꞌána Pueꞌ Ala
(Mat. 5:1-12)
20Iesu motótói topeuláꞌNa haneꞌi Nahángáꞌáheꞌ:
“Morasiꞌkou to mengkaiwóiꞌ i Pueꞌ Ala,
láwiꞌ kómu ina mewaliꞌ taunána Pueꞌ Ala i lalu popárentáNa.
21Morasiꞌkou to marimi deꞌe-deꞌe,
láwiꞌ ina rapamabuhukou.
Morasiꞌkou to teriaꞌ deꞌe-deꞌe,
láwiꞌ ina góeꞌkou.
22Morasiꞌkou to rakáhihiꞌ, rasasalaꞌi, rapakadake hangaꞌmi hai tiꞌarakou raundeꞌ-undeꞌ ánti peuláꞌmi i Ánáꞌ Mánusiá, 23láwiꞌ iti woꞌo to rabábehi toiorumi hangkoia i nabiꞌ-nabiꞌ. Mewaliꞌ, ane iti to rabábehi i kómu, monariꞌ-nariꞌmokou ánti kagóeꞌna lalumi, láwiꞌ mahile háwángina to ina nilámbiꞌ i lalu surugáꞌ.
24Agáiáná hurewuꞌmokou, kómu to pebuku deꞌe-deꞌe.
Ánti kapebukumi, maroꞌa ntepuꞌu katueꞌmi i duniáꞌ,
agáiáná tiꞌara piꞌi ara to ina nitarima hangko i Pueꞌ Ala.
25Hurewuꞌmokou to mabuhu deꞌe-deꞌe,
láwiꞌ ina marimikou.
Hurewuꞌmokou to góeꞌ deꞌe-deꞌe,
láwiꞌ ina masusa ntepuꞌu lalumi.
26Hurewuꞌmokou ane ratóiákou upu-upu tauna,
láwiꞌ nabiꞌ-nabiꞌ to mepakanawoꞌ ratóiáheꞌ woꞌo toiorumi hangkoia.”
Hangaa-ngaa nipokaꞌahiꞌ ewálimi
(Mat. 5:38-48)
27Iesu mopaliliu laluitaNa, Nauliꞌ, “Agáiáná kómu to mampehádingi laluitaNgkuꞌ, deꞌe miꞌi hawaꞌKuꞌ: hangaa-ngaa nipokaꞌahiꞌ ewálimi, hai nibábehi apa to maroꞌa i tauna to mokáhihiꞌkou. 28Nipembiáꞌ i Pueꞌ Ala bona Nawátiꞌheꞌ tauna to motundaꞌ-tundaꞌkou, nipekakaeáheꞌ tauna to mobábehi to kadake i kómu. 29Ane ara tauna to motampedaꞌ pelimi hambali, ineeꞌ niháwángi. Rángina niweꞌi wopiꞌi pelimi hambali natampedaꞌ. Ane arai to moala kumbámi, niweꞌi wopiꞌi badumi. 30Ane ara to membiáꞌ ba apa peá, hangaa-ngaa niweꞌi. Hai ane ara párewámi raꞌala, ineeꞌ miꞌi nipembiáꞌ huleꞌ. 31I pákáꞌ-pákáꞌna, apa to niundeꞌ nabábehi hángká rángámi i kómu, hangaa-ngaa nibábehi woꞌo i hángká rángámi.
32Ane maꞌahiꞌ pekou i tauna to mampokaꞌahiꞌkou, apa miꞌi rasiꞌmi? Mogalo riꞌi tauna to kadake, maꞌahiꞌheꞌ i tauna to mampokaꞌahiꞌheꞌ. 33Ane maroꞌa peá bábehiámi i tauna to mobábehi woꞌo to maroꞌa i kómu, apa miꞌi rasiꞌmi? Mogalo riꞌi tauna to kadake, noꞌonoꞌ woꞌo bábehiáraꞌ. 34Ane tauna to nabuku peá mampopasuleꞌ dóiꞌmi to niweꞌi mebolo, apa miꞌi rasiꞌmi? Mogalo riꞌi tauna to kadake, mampopeboloheꞌ woꞌo dóiꞌ i hángká rángáraꞌ, láwiꞌ raisá ina rapopesuleꞌ peá huleꞌ.
35Agáiáná kómu, ineeꞌkou noꞌonoꞌ! Hangaa-ngaa nipokaꞌahiꞌ ewálimi, hai hangaa-ngaa nibábehi oaꞌ apa to maroꞌa. Ane ara tauna to mampoinao mebolo i kómu, niweꞌi hai ineeꞌ miꞌi nihárungá ina napopasuleꞌ. Ane noꞌonoꞌ nibábehi, handaꞌ pewátiꞌ ina naweꞌikou Pueꞌ Ala, hai kómu ina Narekeꞌkou ánáꞌna Pueꞌ Ala to i Surugáꞌ, láwiꞌ onoꞌ miꞌi woꞌo kamaroꞌana Pueꞌ Ala i tauna to kadake hai i tauna to tiꞌara moisá manguliꞌ handaꞌ kamaroꞌana i Hia. 36Hangaa-ngaa maꞌahiꞌkou i hángká rángámi, hibali hai Umámi i surugáꞌ maꞌahiꞌ i kómu.”
Ineeꞌ nisalaꞌi hángká rángámi
(Mat. 7:1-5)
37“Ineeꞌkou mosalaꞌi hángká rángámi, hai kómu tiꞌarakou woꞌo ina nasalaꞌi Pueꞌ Ala. Ineeꞌ niuliꞌ kómu miꞌi haduduámi to mobutusi salaꞌna tauna ntaniꞌ álána nihukuheꞌ, hai tiꞌarakou ina nahuku Pueꞌ Ala. Mewaliꞌ hangaa-ngaa moámpungikou tauna to masalaꞌ i kómu, hai ina naꞌámpungikou woꞌo Pueꞌ Ala. 38Niweꞌi hángká rángámi apa to ara i kómu, hai Pueꞌ Ala ina moweꞌikou melumbuꞌ kahandaꞌna hangko i pampeweꞌimi i rángámi. Pueꞌ Ala peisá rapándiriꞌ nodo hadua tauna to mampobaluꞌ bahiꞌ. Nabusá hai nampii, haneꞌi napopotunuwuꞌ mani. Noꞌonoꞌ Pueꞌ Ala ina moháwángi bábehiámi hintotoꞌ hai hukáꞌna pampeweꞌimi i rángámi, láwiꞌ hukáꞌ to nipakeꞌ i hángká rángámi, iti woꞌo popehukáꞌ to ina rapakeꞌ i kómu.”
39Napaliliu wopiꞌi Iesu laluitaNa hai ngkóráꞌ pándiriꞌ deꞌe: “Ane tobilo moteteꞌ hangka tobilona, bateꞌraꞌ ina manawoꞌheꞌ sangkani i lao. 40Noꞌonoꞌ woꞌo, tiꞌara ara toposikolaꞌ to melumbuꞌ karabiláꞌna hangko i guruna. Ane hópóꞌ miꞌi posikolaꞌna, hangko hibali riꞌi hai guruna.”#6:40 To napoinao Iesu, tauna meguru hangko i Hia bona raisá woꞌo mobábehi peundeꞌána Pueꞌ Ala. Básá Matiu 11:29; Iohane 8:31-32; 1 Peturuꞌ 2:21.
41Roo onoꞌ, Iesu mopahaweꞌ wopiꞌi ngkóráꞌ pándiriꞌ, Nauliꞌ, “Moapa riꞌi haneꞌi mampeita pekou kabiloána rángámi to kókóiꞌ peá, mole riꞌi kabiloámi to nodo miꞌi tuhaꞌ kamahilena, tiꞌaranto nihádiá? 42Noumbá miꞌi kapeisámi mampolaluitaꞌá rángámi, ‘Maikoꞌ, ina kuwehángi kabiloámu,’ ane tiꞌara maniꞌi nihádiá kabiloámi to mahile ntepuꞌu? Kómu tauna to mampe to maroꞌa. Hangaa-ngaa niwehángi sieruꞌ kabiloámi to nodo tuhaꞌ, bona tongawaꞌ kaniꞌitána kabiloána rángámi. {Lempóna: ineeꞌkou mosalaꞌi hángká rángámi, mole riꞌi kómu woꞌo haduduámi tiꞌara maroꞌa bábehiámi.}”
Kau hai wuaꞌna
(Mat. 12:33-35)
43“Tiꞌara ara kau to maroꞌa ina mampowuaꞌ to tiꞌara maroꞌa. Hai tiꞌara woꞌo ara kau to tiꞌara maroꞌa, ina mampowuaꞌ to maroꞌa. 44Ane niꞌita wuaꞌna, ina niꞌisá hangaꞌna kau iti. Anggoroꞌ tiꞌara rapupu hangko i katumbaraꞌ, hai wuaꞌ ara tiꞌara rapupu hangko i dui sule. 45Noꞌonoꞌ woꞌo i tauna. Tauna to maroꞌa ina mohuwárá laluita to maroꞌa hai mobunduꞌ, láwiꞌ laluraꞌ bukeꞌ to maroꞌa. Tauna to kadake ina mohuwárá laluita to kadake, láwiꞌ laluraꞌ bukeꞌ to kadake. Apa to ara i laluntaꞌ, iti to ina mesuwuꞌ i humentaꞌ.”
Támbi to maróhó hai támbi to tiꞌara maróhó
(Mat. 7:24-27)
46Iesu mopaliliu wopiꞌi laluitaNa, Nauliꞌ node: “Moapa riꞌi haneꞌi nikióꞌAꞌ Pueꞌ, mole riꞌi hawaꞌKuꞌ tiꞌaranto nipeuláꞌi? 47-48Upu-upu tauna to mai i Kódóꞌ, to mampehádingi hai mampeuláꞌi laluitaNgkuꞌ, peisáheꞌ rapándiriꞌ nodo tauna to moaró támbi. Ioru-oru ia mokae tampoꞌ napakaladu, haneꞌi napoanaꞌi watu to maróhó,#6:47 Ráráraꞌ toIahudiꞌ moaró támbi, rakae haweꞌ i watu pealeꞌ láwiꞌ tiꞌara gaga kaladu tampoꞌraꞌ. hangko naꞌaró riꞌi támbina i wongko watu iti. Tempóna tóá udá to rumihi, uwai membulalaꞌ haneꞌi molábóꞌ támbina, agáiáná támbina iti tiꞌara madungká láwiꞌ raꞌaró i wongko watu to maróhó. 49Agáiáná tauna to mampehádingi laluitaNgkuꞌ hai tiꞌara napeuláꞌi, ia nodo tauna to moaró támbina i wongko tampoꞌ peá, tiꞌara mopakeꞌ watu. Ane membulalaꞌ uwai haneꞌi molábóꞌ támbina, kásáliu madungká hai magero upu-upu.”

Currently Selected:

Lukasi 6: NTBEP

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in