Maariko 10
10
Ghokwirana na ghutaana
(Mataayo 19:1–12; Ruuka 16:18)
1Niho Yesu na abhaanabheegha bhaache bhaghatanura iyo Kabherenawumu, bhaaghaye mo‑mukööwa o Yuteya. Bhakaheta na ghutëënya amwambuko e rooche ro Yorotaani. Amakinda maaru gha bhaato ghaakabha gharamwikomanera wiiki, na naare arabheeghi kinya bhuno are anariri.
2Orosiko rumu, Amabharisaayo bhakaacha komusaki. Bhakamobhoori bhakabhugha, “Kana, omosubhe naghwisherereru ghutaana no omukari waache?” 3Yesu akabhagharokeri akabhugha, “Musa ꞉naabharagheriiri emeghiro ke?” 4Bhakamugharokeri bhakabhugha, “Musa ꞉naabhiishereriiri kubha omosubhe amwandëkërë omukari waache anyaarubha e ghutaana nawe.”#10:4 Mööhi Kohiita kwo Meghiro 24:1.
5Hayo Yesu akabhabhoorera akabhugha, “Musa ꞉naabhaandëkiire omoghiro uyo gho ghiri e bhuköngʼu bho metema gheenyu. 6Amare, korwera simoka e ghutëëmu ase, Eryobha ꞉ndeebhabhombiri omosubhe no omukari.#10:6 Mööhi Simoka 1:27. 7‘Gho ghayo, omosubhe nakobhatigha ishe na nyina, na ghughöötana no omukari waache, 8bhayo bhabhere mbaakubha omobhere umu.’#10:7–8 Mööhi Simoka 2:24. Mbe, bhayo taanyi bhabhere wiiki, amare mbabheere omobhere umu. 9Mbe, kino Eryobha ritëmëriini, omooto ataacha ghoghitaani.”
10Hano bhasöhiri wiiki mo‑nyumba, abhaanabheegha bhaache bhakamobhoori ighoro e ngʼana iyo. 11Yesu akabhagharokeri akabhugha, “Omooto arataana no omukari waache na ghokwira owonde, n‑ghutaara aghutaara nawe. 12Omukari uno aghutaana no omosubhe waache na ghokwiru no omosubhe owonde, n‑ghutaara aghutaara nawe.”
Yesu ˆakabhasongʼaana abhaana abhasuuhu
(Mataayo 19:13–15; Ruuka 18:15–17)
13Abhaato mbaare bharamurëëtëra Yesu abhaana abhasuuhu abhaturi na kobhiitabheri. Amare abhaanabheegha bhaache bhakabharëki abhaato bhayo. 14Hano Yesu abharooche abhaanabheegha bhaache bharaköra hangʼu, aghakarara. Akabhabhoorera akabhugha, “Mobhatighe abhaana abhasuuhu bhaache ghokoone, motabharëki, gho kubha obhutëmi bho Ryobha m‑bho bhaato bhano bhaanyi kinya abhaana bhano. 15Mahëënë ˆnekabhabhoorera kubha, wowoose uno ataaghosongʼaana obhutëmi bho Ryobha kinya omoona omosuuhu, taaghotora ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha naabha.” 16Niho akabhatahata abhaana bhayo, aghatoora amabhökö ighoro yaabho, ino arabhiitabheri.
Omwame ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha n‑ghuköngʼu
(Mataayo 19:16–26; Ruuka 18:18–27)
17Hano Yesu na abhaanabheegha bhaache bhasëëmiri ghutanura, omooto umu akamuyaarera, akabhuna ebheru ambërë yaache. Akamobhoori Yesu akabhugha, “Omweghi omuhëënë, nikörë ke, kubha mo‑rosiko ro ntenero nibhönë obhuhöru bho miishe ghyose?” 18Yesu akamugharokeri akabhugha, “Ngwake okomberekera eni omuhëënë? Taanyi‑ho omooto uno anyi omuhëënë, amare n‑Eryobha eryene chiri. 19Ibheere, noghyeche emeghiro ghe Ryobha ghino ghekobhugha kubha, ‘Otiita, no otataara, no otiibha, no otaruusi obhwibhateri bho bhuröngö, no otangʼiina, no obhasooke iso na nyako.’#10:19 Mööhi Kohoroka 20:12–16; Kohiita kwo Meghiro 5:16–20.” 20Omooto uyo akabhugha, “Omweghi, ghano ghoose neghaghöötiri korwera bhoona bhoone.”
21Yesu akamumööhërëri, akamosiigha, akamobhoorera akabhugha, “Nosuuhiiru ne egheghiro kimu. Nooghi oghori ebheghiro bhyose bhino onyi nabhyo, chambiiri chino okubhöna obhahë abhahabhe. Gho ghuköra hangʼu, niho okubha na agharinga Mwishaaro. Oramara uche untambane.” 22Amare, hano oghwire hangʼu, akabha na amacheeche chwee mo‑körö. Aghatanura anyi na amacheeche, gho kubha naare no obhwame bhwaru chwee.
23Yesu akamööhi ino na ino, akabhabhoorera abhaanabheegha bhaache akabhugha, “Neekubha ghuköngʼu chwee kwo bhaame ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha.” 24Abhaanabheegha bhaache bhakahagha kwo mangʼana ghaache. Yesu akabhabhoorera wiiki akabhugha, “Abhaana bhaane, mumööhi kebhuno enyi ghuköngʼu ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha.#10:24 Ghuköngʼu ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha. Amandëkö aghande gha Keyunaani ngakobhugha kubha, N‑ghuköngʼu kwo bhaato bhano bhaghwitëngʼëra obhwame bhoobho ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha. 25N‑kohoho angamiya koheta mwibhanga re roshintani ghokera omwame ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha.”
26Abhaanabheegha bhaache bhakëëngëra kuhagha chwee kwo ngʼana iyo. Bhaakabha bharabhoorani abheene kwo bheene bharabhugha, “Ibheere, aribha hangʼu keenyi, n‑niwe uno aghotora ghotooribhu?” 27Yesu akabhoomeri amiisho, akabhugha, “Angʼana ino abhaato bhataaghotora ghuköra, kwo Ryobha neghuköru, gho kubha kwo Waryobha ghoose ngaakubha.”
28Bheetero akamobhoorera akabhugha, “Mööhi, itu ntotighiri bhyose, toghaghutambana!” 29Niho Yesu akamobhoorera akabhugha, “Mahëënë ˆnekabhabhoorera kubha, omooto uno atighiri aka yaache, na bhaömööbhö bha ghesubhe, na bha ghikari, na nyina, ni ishe, na abhaana, hamu emeghondo, gho ghiri yaane na gho ghiri e Ngʼana Anchömu, 30Eryobha ndekomuha bhyaru chwee ghokera bhiyo. Mo‑se ino yi ibheere naghosongʼaana anyumba, bhaömööbhö bha ghesubhe, na bha ghikari, na nyina, na abhaana ne emeghondo. Haghirohamu na ghayo, mokunyaakibhu na abhaato. Mo‑se ino ekuucha, naghosongʼaana obhuhöru bho miishe ghyose. 31Amare, bhano bhaghosooku eriibhagha rino, bhataaghosooku eriibhagha rino rekuucha. Na bhano bhataaghosooku eriibhagha rino, mbaghosooku eriibhagha rino rekuucha.”
Yesu ˆaghasiikërëra wiiki ighoro e ghoku na koryoka kooche
(Mataayo 20:17–19; Ruuka 18:31–34)
32Hano Yesu na abhaanabheegha bhaache ꞉bhaare mo‑nchëra bharaghe mo‑moghya o Yerusareemu, Yesu naare akangatiri ambërë yaabho. Abhaanabheegha bha Yesu bhakaroghoora, na abhaato abhande bhano ꞉bhaare bharamutambana bhaghatiina. Yesu akabhabherekera wiiki rubhareka abhaanabheegha bhaache ikomi na bhabhere, aghasëëma kobhabhoorera ghano ghakomubhöna. 33Akabhugha, “Mööhi, ibheere ˆtoghatiira ghuye Yerusareemu. Iyo, eni Omoona o Mooto neghughöötu na kohiru mo‑bhakoro bha bhachaama na mo‑bheeghi bha meghiro. Bhayo mbaghontenera ekiina neku, na koohira mo‑bhaato bha matöngö. 34Abhaato bhayo mbaghuntaraaha na ghontwera amatë. Mbaghuntëma emicharicho na koonyita, amare orosiko ro ghatato, nekoryoka.”
Omukangati abhahökëri bhano aghukangata
(Mataayo 20:20–28)
35Mbe, Yakobho na Yohana, bhërëëti bha Sebhetaayo, bhakamwishukerera Yesu bhakamobhoorera bhakabhugha, “Omweghi, ntoghusabha otukörërë ghyokyose kino toghoghusabha.” 36Yesu akabhabhoori akabhugha, “Neke mokwënda nebhakörërë?” 37Bhakamobhoorera bhakabhugha, “Eriibhagha oghusëëma ghukangata mo‑bhokumi bhoocho obhokoro, ntoghoghusabha twikare na tukangate haghirohamu na niiye, umu eribhaara re kubhökö gho kwiro, no owonde eribhaara re kubhökö gho kumosi.”
38Yesu akabhabhoorera akabhugha, “Moteeche kino moghusabha. Ibheere, moghotora ghokenywera eghisënchö ke nyaako kino nekunywera, hamu moghotora kubhatiisu obhubhatiiso bho ghoku bhuno nekubhatiisu eni?” 39Bhakamugharokeri bhakabhugha, “Ntoghotora.” Yesu akabhabhoorera akabhugha, “Mahëënë eghisënchö ke nyaako kino nekonywera eni moghokenywera, no obhubhatiiso bho roko bhuno nekubhatiisu eni mokubhatiisu. 40Amare, komotoora omooto ikare okubhökö koone gho kwiro hamu gho kumosi, ghiyo ghetaanyi emeremo gheene. Eryobha ndekobhaha bhaare ꞉riimariri kobhasëëmëra.”
41Hano abhaanabheegha abhaghëndi bhaabho ikomi bhooghwire ghayo, bhaghasëëma kobharëgha Yakobho na Yohana. 42Niho Yesu akabhabherekera abhaanabheegha bhoose, haghirohamu. Akabhabhoorera akabhugha, “Mweche kubha abhakangati bha matöngö mbaanyi no obhotoro na abhaato bhaabho, wiiki abhakoro bhayo mbahabhahöki gho changuru. 43Amare ghokoonyu, teekubha hangʼu. Omooto wowoose uno akwënda kubha omokoro ghate yaanyu, nakwëndëru abhe omutamishi waanyu. 44Wiiki omooto wowoose uno akwënda kubha ighoro ghate yaanyu, nakwëndëru kubha omusësë o bhoose. 45Koru eni uno neenyi Omoona o Mooto, ntiichiri kuhökëru, amare niichiri nebhahökëri abhaato na koruusi obhuhöru bhoone kubha nebhatingori abhaato bhaaru.”
Yesu ˆakahöri omohuku
(Mataayo 20:29–34; Ruuka 18:35–43)
46Mbe, bhakahika mo‑moghya o Yeriko. Hano Yesu na abhaanabheegha bhaache ne erikinda ikoro re bhaato ꞉bhaatanwire koru Yeriko, bhakamubhöna omooto umu omohuku ikeere rubhareka ro nchëra arasabha chambiiri. Omooto uyo naare arabherekeru Bhatimaayo, mwërëëti o Timaayo. 47Hano oghwire kubha Yesu o Nasareeti niwe akoheta hayo, aghasëëma ghotiiri amaraka ghaache arabhugha, “Yesu, Omoona o Tawuti, ondigheri changori!” 48Abhaato bhaaru bhakamurëki kubha akire. Amare iwe akëëngëra korera kwo riiraka ikoro chwee, “Omoona o Tawuti, ndigheri changori!”
49Niho Yesu akiimeerera akabhugha, “Momobherekere ache hano.” Bhakamobherekera omohuku uyo, bhakamobhoorera bhakabhugha, “Witoore omukörö, imeerera! Naghokobherekera.” 50Akarëkëra erighööti reeche haase, akiimeerera bhwango, akamusëëta Yesu.
51Yesu akamobhoori akabhugha, “Neke okwënda neghukörërë?” Omohuku uyo akamugharokeri akabhugha, “Omweghi, neghusabha netore korighi.”
52Yesu akabhugha, “Nooghi obhokumi bhoocho ˆbhoghakuhöri.” Hayo hayo, omooto uyo aghasëëma korighi, akamutambana Yesu mo‑nchëra.
Currently Selected:
Maariko 10: ntk
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapistaging.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2022 Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved
Maariko 10
10
Ghokwirana na ghutaana
(Mataayo 19:1–12; Ruuka 16:18)
1Niho Yesu na abhaanabheegha bhaache bhaghatanura iyo Kabherenawumu, bhaaghaye mo‑mukööwa o Yuteya. Bhakaheta na ghutëënya amwambuko e rooche ro Yorotaani. Amakinda maaru gha bhaato ghaakabha gharamwikomanera wiiki, na naare arabheeghi kinya bhuno are anariri.
2Orosiko rumu, Amabharisaayo bhakaacha komusaki. Bhakamobhoori bhakabhugha, “Kana, omosubhe naghwisherereru ghutaana no omukari waache?” 3Yesu akabhagharokeri akabhugha, “Musa ꞉naabharagheriiri emeghiro ke?” 4Bhakamugharokeri bhakabhugha, “Musa ꞉naabhiishereriiri kubha omosubhe amwandëkërë omukari waache anyaarubha e ghutaana nawe.”#10:4 Mööhi Kohiita kwo Meghiro 24:1.
5Hayo Yesu akabhabhoorera akabhugha, “Musa ꞉naabhaandëkiire omoghiro uyo gho ghiri e bhuköngʼu bho metema gheenyu. 6Amare, korwera simoka e ghutëëmu ase, Eryobha ꞉ndeebhabhombiri omosubhe no omukari.#10:6 Mööhi Simoka 1:27. 7‘Gho ghayo, omosubhe nakobhatigha ishe na nyina, na ghughöötana no omukari waache, 8bhayo bhabhere mbaakubha omobhere umu.’#10:7–8 Mööhi Simoka 2:24. Mbe, bhayo taanyi bhabhere wiiki, amare mbabheere omobhere umu. 9Mbe, kino Eryobha ritëmëriini, omooto ataacha ghoghitaani.”
10Hano bhasöhiri wiiki mo‑nyumba, abhaanabheegha bhaache bhakamobhoori ighoro e ngʼana iyo. 11Yesu akabhagharokeri akabhugha, “Omooto arataana no omukari waache na ghokwira owonde, n‑ghutaara aghutaara nawe. 12Omukari uno aghutaana no omosubhe waache na ghokwiru no omosubhe owonde, n‑ghutaara aghutaara nawe.”
Yesu ˆakabhasongʼaana abhaana abhasuuhu
(Mataayo 19:13–15; Ruuka 18:15–17)
13Abhaato mbaare bharamurëëtëra Yesu abhaana abhasuuhu abhaturi na kobhiitabheri. Amare abhaanabheegha bhaache bhakabharëki abhaato bhayo. 14Hano Yesu abharooche abhaanabheegha bhaache bharaköra hangʼu, aghakarara. Akabhabhoorera akabhugha, “Mobhatighe abhaana abhasuuhu bhaache ghokoone, motabharëki, gho kubha obhutëmi bho Ryobha m‑bho bhaato bhano bhaanyi kinya abhaana bhano. 15Mahëënë ˆnekabhabhoorera kubha, wowoose uno ataaghosongʼaana obhutëmi bho Ryobha kinya omoona omosuuhu, taaghotora ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha naabha.” 16Niho akabhatahata abhaana bhayo, aghatoora amabhökö ighoro yaabho, ino arabhiitabheri.
Omwame ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha n‑ghuköngʼu
(Mataayo 19:16–26; Ruuka 18:18–27)
17Hano Yesu na abhaanabheegha bhaache bhasëëmiri ghutanura, omooto umu akamuyaarera, akabhuna ebheru ambërë yaache. Akamobhoori Yesu akabhugha, “Omweghi omuhëënë, nikörë ke, kubha mo‑rosiko ro ntenero nibhönë obhuhöru bho miishe ghyose?” 18Yesu akamugharokeri akabhugha, “Ngwake okomberekera eni omuhëënë? Taanyi‑ho omooto uno anyi omuhëënë, amare n‑Eryobha eryene chiri. 19Ibheere, noghyeche emeghiro ghe Ryobha ghino ghekobhugha kubha, ‘Otiita, no otataara, no otiibha, no otaruusi obhwibhateri bho bhuröngö, no otangʼiina, no obhasooke iso na nyako.’#10:19 Mööhi Kohoroka 20:12–16; Kohiita kwo Meghiro 5:16–20.” 20Omooto uyo akabhugha, “Omweghi, ghano ghoose neghaghöötiri korwera bhoona bhoone.”
21Yesu akamumööhërëri, akamosiigha, akamobhoorera akabhugha, “Nosuuhiiru ne egheghiro kimu. Nooghi oghori ebheghiro bhyose bhino onyi nabhyo, chambiiri chino okubhöna obhahë abhahabhe. Gho ghuköra hangʼu, niho okubha na agharinga Mwishaaro. Oramara uche untambane.” 22Amare, hano oghwire hangʼu, akabha na amacheeche chwee mo‑körö. Aghatanura anyi na amacheeche, gho kubha naare no obhwame bhwaru chwee.
23Yesu akamööhi ino na ino, akabhabhoorera abhaanabheegha bhaache akabhugha, “Neekubha ghuköngʼu chwee kwo bhaame ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha.” 24Abhaanabheegha bhaache bhakahagha kwo mangʼana ghaache. Yesu akabhabhoorera wiiki akabhugha, “Abhaana bhaane, mumööhi kebhuno enyi ghuköngʼu ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha.#10:24 Ghuköngʼu ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha. Amandëkö aghande gha Keyunaani ngakobhugha kubha, N‑ghuköngʼu kwo bhaato bhano bhaghwitëngʼëra obhwame bhoobho ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha. 25N‑kohoho angamiya koheta mwibhanga re roshintani ghokera omwame ghusöha mo‑bhutëmi bho Ryobha.”
26Abhaanabheegha bhaache bhakëëngëra kuhagha chwee kwo ngʼana iyo. Bhaakabha bharabhoorani abheene kwo bheene bharabhugha, “Ibheere, aribha hangʼu keenyi, n‑niwe uno aghotora ghotooribhu?” 27Yesu akabhoomeri amiisho, akabhugha, “Angʼana ino abhaato bhataaghotora ghuköra, kwo Ryobha neghuköru, gho kubha kwo Waryobha ghoose ngaakubha.”
28Bheetero akamobhoorera akabhugha, “Mööhi, itu ntotighiri bhyose, toghaghutambana!” 29Niho Yesu akamobhoorera akabhugha, “Mahëënë ˆnekabhabhoorera kubha, omooto uno atighiri aka yaache, na bhaömööbhö bha ghesubhe, na bha ghikari, na nyina, ni ishe, na abhaana, hamu emeghondo, gho ghiri yaane na gho ghiri e Ngʼana Anchömu, 30Eryobha ndekomuha bhyaru chwee ghokera bhiyo. Mo‑se ino yi ibheere naghosongʼaana anyumba, bhaömööbhö bha ghesubhe, na bha ghikari, na nyina, na abhaana ne emeghondo. Haghirohamu na ghayo, mokunyaakibhu na abhaato. Mo‑se ino ekuucha, naghosongʼaana obhuhöru bho miishe ghyose. 31Amare, bhano bhaghosooku eriibhagha rino, bhataaghosooku eriibhagha rino rekuucha. Na bhano bhataaghosooku eriibhagha rino, mbaghosooku eriibhagha rino rekuucha.”
Yesu ˆaghasiikërëra wiiki ighoro e ghoku na koryoka kooche
(Mataayo 20:17–19; Ruuka 18:31–34)
32Hano Yesu na abhaanabheegha bhaache ꞉bhaare mo‑nchëra bharaghe mo‑moghya o Yerusareemu, Yesu naare akangatiri ambërë yaabho. Abhaanabheegha bha Yesu bhakaroghoora, na abhaato abhande bhano ꞉bhaare bharamutambana bhaghatiina. Yesu akabhabherekera wiiki rubhareka abhaanabheegha bhaache ikomi na bhabhere, aghasëëma kobhabhoorera ghano ghakomubhöna. 33Akabhugha, “Mööhi, ibheere ˆtoghatiira ghuye Yerusareemu. Iyo, eni Omoona o Mooto neghughöötu na kohiru mo‑bhakoro bha bhachaama na mo‑bheeghi bha meghiro. Bhayo mbaghontenera ekiina neku, na koohira mo‑bhaato bha matöngö. 34Abhaato bhayo mbaghuntaraaha na ghontwera amatë. Mbaghuntëma emicharicho na koonyita, amare orosiko ro ghatato, nekoryoka.”
Omukangati abhahökëri bhano aghukangata
(Mataayo 20:20–28)
35Mbe, Yakobho na Yohana, bhërëëti bha Sebhetaayo, bhakamwishukerera Yesu bhakamobhoorera bhakabhugha, “Omweghi, ntoghusabha otukörërë ghyokyose kino toghoghusabha.” 36Yesu akabhabhoori akabhugha, “Neke mokwënda nebhakörërë?” 37Bhakamobhoorera bhakabhugha, “Eriibhagha oghusëëma ghukangata mo‑bhokumi bhoocho obhokoro, ntoghoghusabha twikare na tukangate haghirohamu na niiye, umu eribhaara re kubhökö gho kwiro, no owonde eribhaara re kubhökö gho kumosi.”
38Yesu akabhabhoorera akabhugha, “Moteeche kino moghusabha. Ibheere, moghotora ghokenywera eghisënchö ke nyaako kino nekunywera, hamu moghotora kubhatiisu obhubhatiiso bho ghoku bhuno nekubhatiisu eni?” 39Bhakamugharokeri bhakabhugha, “Ntoghotora.” Yesu akabhabhoorera akabhugha, “Mahëënë eghisënchö ke nyaako kino nekonywera eni moghokenywera, no obhubhatiiso bho roko bhuno nekubhatiisu eni mokubhatiisu. 40Amare, komotoora omooto ikare okubhökö koone gho kwiro hamu gho kumosi, ghiyo ghetaanyi emeremo gheene. Eryobha ndekobhaha bhaare ꞉riimariri kobhasëëmëra.”
41Hano abhaanabheegha abhaghëndi bhaabho ikomi bhooghwire ghayo, bhaghasëëma kobharëgha Yakobho na Yohana. 42Niho Yesu akabhabherekera abhaanabheegha bhoose, haghirohamu. Akabhabhoorera akabhugha, “Mweche kubha abhakangati bha matöngö mbaanyi no obhotoro na abhaato bhaabho, wiiki abhakoro bhayo mbahabhahöki gho changuru. 43Amare ghokoonyu, teekubha hangʼu. Omooto wowoose uno akwënda kubha omokoro ghate yaanyu, nakwëndëru abhe omutamishi waanyu. 44Wiiki omooto wowoose uno akwënda kubha ighoro ghate yaanyu, nakwëndëru kubha omusësë o bhoose. 45Koru eni uno neenyi Omoona o Mooto, ntiichiri kuhökëru, amare niichiri nebhahökëri abhaato na koruusi obhuhöru bhoone kubha nebhatingori abhaato bhaaru.”
Yesu ˆakahöri omohuku
(Mataayo 20:29–34; Ruuka 18:35–43)
46Mbe, bhakahika mo‑moghya o Yeriko. Hano Yesu na abhaanabheegha bhaache ne erikinda ikoro re bhaato ꞉bhaatanwire koru Yeriko, bhakamubhöna omooto umu omohuku ikeere rubhareka ro nchëra arasabha chambiiri. Omooto uyo naare arabherekeru Bhatimaayo, mwërëëti o Timaayo. 47Hano oghwire kubha Yesu o Nasareeti niwe akoheta hayo, aghasëëma ghotiiri amaraka ghaache arabhugha, “Yesu, Omoona o Tawuti, ondigheri changori!” 48Abhaato bhaaru bhakamurëki kubha akire. Amare iwe akëëngëra korera kwo riiraka ikoro chwee, “Omoona o Tawuti, ndigheri changori!”
49Niho Yesu akiimeerera akabhugha, “Momobherekere ache hano.” Bhakamobherekera omohuku uyo, bhakamobhoorera bhakabhugha, “Witoore omukörö, imeerera! Naghokobherekera.” 50Akarëkëra erighööti reeche haase, akiimeerera bhwango, akamusëëta Yesu.
51Yesu akamobhoori akabhugha, “Neke okwënda neghukörërë?” Omohuku uyo akamugharokeri akabhugha, “Omweghi, neghusabha netore korighi.”
52Yesu akabhugha, “Nooghi obhokumi bhoocho ˆbhoghakuhöri.” Hayo hayo, omooto uyo aghasëëma korighi, akamutambana Yesu mo‑nchëra.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapistaging.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2022 Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved