LUKE 6
6
Jisü ye Sabbath Mpeu
(Mt 12:1-8; Mk 2:23-28)
1Sabbath lakhi lo Jisü no aghi lu veche wuche kelo pa khopemi no aghi muxupe au lono munuve no chuche. 2Phariseemi khami no pi, “Kushiye nongu ye Sabbath khuaye lo shi kevilo pikeu shi ani kea?” 3Jisü no panongu khochile, “Kughou David ngo pa gholo kichemi no müzüthive kelo kiu shive keno, nongu ye khilemu philu mphi kea? 4Pa no Alhou kilo ilo püzü asho, khikhi akhuaye kiqilo achinemi nguno alau ye chumla keno, Alhou zülo qhiche keu ikhipe chuve no pa gholo kichemi ghi tsüke.” 5Pa no panoqo vilo pi, “Timi Nu ye Sabbath Mpeu ke.”
Au Kithiu Shipivi
(Mt 12:9-14; Mk 3:1-6)
6Sabbath kütau Jisü no sinagog lo ilo shika akelo au ajeu thive kemi timi lakhi tile aghi. 7Phariseemi ngo Ayezah shikükami no akipimi pesü Jisü tsülu kepu laghi phu akehu pa ye Sabbath lono shipivi nani kemo keno jua. 8Ikemu pa no panongu kükümsü ithi akehu au kithiu vilo pi, “Ithughi no hile aqo zülo ngolo.” Timi huno ithu tile puthughove. 9Jisü no timiqo vilo pi, “I no nongu vilo ighiju ani, Sabbath lo khikhiu no ayezah kiqilo achipi kea: akivi mlakeu no keo timi ghüza keu no kea; momu püxülu keu no keo pithive keu no kea?” 10Pa no tsüghüwo kümtsü juno timi hu vilo pi, “O u xachholo.” Pa no titoi shi kelo pa u ye athoputho luve. 11Ikemu Jisü kipimi phu akeqo ye axuideve eno pa lau kiu shimasa keno pano dolono küptsauve.
Akhopemi Chighikini
(Mt 10:1-4; Mk 3:13-19)
12Ghulo lakhi Jisü no atoghi lo inikhu nike iqho, eno puthotsü pa ye Alhou lau inikhu ae. 13Kughou atsala ipeghi keno, pa no akhopemi kukütsü no panongu dolono chighikini kishephe, eno tipaqo pesü apostolmi ipi kuvetsü: 14Simon, khuu Peter pesü kuvetsü keno; eno pa thiküzüu Andrew; James ngo John; Philip; Bartholomew; 15Matthew; Thomas; Alphaeus nu James; Simon, Zealot mqo lomi ipi chekeu; 16James nu Judas; eno Judas Iscariot, khuu thekuchuu shive keno, hipaqo ke.
Aqokitikhi Kije lau Mla
(Mt 4:23-25)
17Jisü no panongu sasü iqi aqa lo ngove, eno pa khopemi kutomo no aqokitikhi kije Judea ngo Jerusalem eno azüghi mkülo Tyre ngo Sidon kümtsü lono ighi akemi gholo kumqo. 18Timi tipaqo ye Jisü tsa ini eno pano küsükini jeli shipivi tsü penike ighi. Khunoqo mithekumo ghawu no ghime akeno shikipivi ithulue. 19Aqokitikhi kümtsü no pa bunike pükapütsa ae, kughengu pa launo aküka ipeghi no timi kümtsü shipivi ake.
Akümghapu Tsa
(Mt 5:1-12)
20Tishino pa no akhopemi lau jupuwo no pi:
“Nongu khunono kumlhomi keno akümghapue, kughengu Alhou yekipe ye nonguw ke.
21“Nongu khunono itehi müzüthi ani keno akümghapue, kughengu nongu ghapiqi tsü nani.
“Nongu khunono itehi mloqa ani keno akümghapue, kughengu nongu ye alovi nu nani.
22“Kughou Timi Nu ghenguno timi no nongu mithini, eno nongu hapheve no thaigha ghi atichepu shi nongu juaje shitsüni keno, nongu ye akümghapue! 23Tipa tsala lo alovi eno alokivi shi ilhelo, kughengu kungugha lo nongu jume ye kije ani. Pano puasüqo no titoi tungkupmi peitha püsa cheke.
Ahaküsapu Tsa Shuphe
24“Ikemu nongu khunono kinimi keno ahasapue, kughengu nongu ye itehi no alokughunopu ithuluvae.
25“Nongu khunono itehi yele-qole ani keno ahasapue, kughengu nongu ye müzü tüghü nani.
“Nongu khunono itehi alovi nu ani keno ahasapue, kughengu nongu ye mloqa nani.
26“Nongu khunono timi kümtsü no pipivi cheni keno ahasapue, kughengu timi tipaqo puasüqo ghi kichile tungkupmi lau titoi shiche ke.
No Ghümi Kimiye lo
(Mt 5:38-48)
27“Khunoqo hi chilu ani keno, I no nongu vilo piani, No ghümi kimiye lo, nongu mithi kemi lau akivi mla lo, 28nongu müsüini eno peitha püsa kemi kümghatsü penike inikhu lo. 29Khuu no o gimuchu lo ghatsüni keno, tüxau ghi mighepe tsülo, eno khuu no ow hebephi pewuve tsüni keno, o phiminiu ghi ikhipe tsülo. 30Khukhumu o lau qhüiniju khu ighi keu tsülo, eno o nhemgha pewuve keu vilo khu chilelu kevilo. 31Kütami no o lau kiu shitsü penishi cheni keno, nou no titoi panoqo lau shilo.
32“No kimiye kemi likhi nongu no kimiye aye, nongu jekipipu kiu ani kea? Kughengu axinemiu ghi pano kimiye kemi kimiyelu cheni. 33Nongu lau akivi mlatsü kemi lau likhi akivi mla aye, nongu jekipipu kiu ani kea? Kughengu axinemiu thotsü tishi cheni. 34Nongu tsüchile peni keu lakuju lono nongu no püna aye, nongu jekipipu kiu ani kea? Atho ithulu chileni keu ye axinemiu ghi axinemi püna cheni. 35Ikemu no ghümi kimiye lo, akivi mla lo, ithulu chileni keu kiumu lajumo no püna lo, eno nongu jume ye kije shi nani, nongu ye Shishe Akiqheu tianuli shi nani, kughengu Pa ye amlo lo shikimthikütsü küha kemi eno alhoksami lau ghi kimiyeqhiyi cheni. 36Nongu Papu no kimiyekini no chhitoi ketoi nongu ghi kimiyeqhiyi lo.
Kütami Shou Küghathabe
(Mt 7:1-5)
37“Küghathabe kevilo, eno o shou küghathabe monani; akipimi phu kevilo, eno o kipimi phutsü monani; akipimi peve tsülo, eno o kipimi pevetsü nani; 38tsülo, eno o tsü nani. Akimghi bohu chili, inadasü, kunosü, eno yele-qole nongu u lo sütsü nani. Kughengu nongu no akimghipu peitha keu pesü nongu lau mighi chile puwu nani.”
39Jisü no kimghikipiye ghi panongu vilo pi, “Anhechemi lakhi no anhechemi lakhiu saphelu nani keshea? Pama gha aqo lo ikiqive nanike kumo? 40Akhopeu ye paw shikükau nguno akiqheu ke kumoe, ikemu kughou pa no qokiphe ithulu kepushi akeu kupuveni keno, paw shikükau toive nani. 41Kushiye o thiküzüu nhethi lo asümihi ithulu cheni püzü o likhi o nhethi lo asülu akeu jumive cheni kea? 42Nono o nhethi lo asülu akeu ye juzüve no kishino o thiküzüu vilo, ‘Athiküzüu, o nhethi lo asümihi akeu I no ikhipheve tsüni,’ ipi luni kea? No kühaküghau, atüghüshi o nhethi lono asülu ikhipheve lo, tishino o thiküzüu nhethi lo asümihi akeu ikhiphe lunike nono mtsümishei ithulu nani.
Axathi eno Asübo
(Mt 7:16-20; 12:33-35)
43“Asübo kivi loye axathi lhoksa pithi chemoe, momu itaghi asübo lhoksa loye axathi kivi pithi chemoe, 44kughengu asübo kümtsü pütüta xathi lono ithive cheni. Mubuthi ye asahubo lono xolu chemoe, momu atsaithi ye koghesahubo lono xolu chemoe. 45Akivimi lakhi ye alolo akivi kike püakeu lono akivi mlaphe cheni, titoi alhoksami ghi alolo alhoksa kike püakeu lono alhoksa mlaphe cheni, kughengu alou amlo lo kupukuno shi akeu akichi lono piphe cheni.
Atuqu Shou Aki Shiqhelo
(Mt 7:24-27)
46“Kushiye nongu ye I vilo, ‘Ampeu, Ampeu,’ ipi cheni eno I no nongu vilo pikeu ye pape chemo kea? 47I lau ighi no I tsa chilu püzü papeche kemi ye kiu toi kemi keno, I no nongu piyeni: 48pa ye timi lakhi no aki shikelo ayeghi thonhei chhusü no atu shou aboqha shike toike. Kughou atshünazü ighi keno, züqozü ghoki no aki tipau lo chhepuku kemu ti ye akivishi mlapüa kehu süküghütha mlae. 49Ikemu khuu no I tsa chilu no tipaqo pape moni keno, pa ye milakhi no aboqha kühano aki shi keshie. Kughou züqozü ghoki no tipau lo chhepuku keno, ti ye paikhavi no ikiqive, eno kulupu kumoshi kütsaleve.”
Currently Selected:
LUKE 6: SUMRVBSI
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
The Bible Society of India
© 2023, Used by permission. All rights reserved. More