YouVersion Logo
Search Icon

Markus 12

12
Kapalendano kumahadhaano ne kaampono angguru
12:1-12
Mat 21:33-46; Luk 20:9-19
1Nopalusi peda naꞌa Yesus nopugaumo ne meangkaꞌindo imamu, pande-pande Kitabi bhe kamungkulaꞌi, nepakeanda kapalenda. Ambano, “Nandoo seemie nelengka kaampo maka nekantisaane angguru. Kofatowalaꞌae kaampono nopagalae. Neseli dua kantobha mbali kaefeoꞌano angguru bhe nefoehe kapala so kaedhaganiꞌa. Palusi aitu nefogadhimo mie so kumahadhaano kaampono maitu maka nokala we koliwuno. 2Nohato wulano defoꞌonu hasili, netudumo seemie bhatuano nakumala se kumahadhaano naꞌa, namalaꞌao dawuno. 3Gahaꞌa sahatono katudu amaitu, dointahaemo maka dohambisie. Pada dohambisie, dotuduemo nasumuli haa mbali limano, miina nakoniwowoꞌo. 4Pada aitu kokaampono netudumo toha mieno sigaoꞌano. Gahaꞌa katudu aitu dohambisie dua sampe nobhela bhe fotuno pakade dofekaambanoe. 5Kokaampono netudumo toha mieno sigaoꞌano, tamaka katudu aitu dopongkoe. Nobhahi dua mieno sigaoꞌano netuduno, tamaka sigaꞌa dohambisida, sigaꞌa dopongkoda.
6Pada aitu tamo seemie ndumandoono, anano kamoasiꞌaono sepaliꞌa. Panda-pandano notudumo anano maitu, weo fekihino, ‘Anaku ini tetewei daengatie.’ 7Tamaka dowoha anano maitu, mie kumahadhaano dopugau-gaumo ambado, ‘Ainiꞌaemo so kohakuꞌaono kaampono amano. Dopongkoeꞌanaomu! Hakuno somo intaodiomu.’ 8Dadiꞌanomo lasao dohakoe maka dopongkoe. Maeatino doꞌohoe we kundo ala.
9Ia naeafamo dua kokaampono maitu? Ingka teteweimo nakumalaꞌida kumahadhaano naꞌa, namongkoda kosasawindo, maka kaampono maitu namaꞌandae dakumahadhaaꞌe mie sigaoꞌano. 10Molimpuꞌaanemoomu gahaꞌa tibuhino weo Kitabino anabii peda aini,
‘Kontu neꞌohondo mefelambuno,
gahaꞌa nembalimo sandi bhalano.
11Kapedaꞌano naꞌa hampano kuasano Ompu,
wohaꞌano giu timenteꞌaono.’ ” #Mzm 118:22-23
12Nopalusi aitu kamungkulaꞌindo Yahudi maitu deꞌondofimo akala dahumako Yesus, hampano dopandeꞌaane kapalenda saꞌituini nokantibha andoa. Tamaka mbaꞌinomo doteꞌi mie bhahi, miina damafa-afaane, tadokalamo.
Tanduaꞌano sewa so Omputo Kaisar
12:13-17
Mat 22:15-22; Luk 20:20-26
13Pada aitu kamungkulaꞌindo Yahudi detudumo seemie hodua miendo Farisi bhe mieno kolaki Herodes dapoꞌawaꞌao Yesus. Patudhundo dametando alano wambano. 14Sapoꞌawando bhe Yesus dofeenamo ambado, “Guru, tapandeꞌaane nelaa lalomu. Miina koniengatia, hampano miina poꞌala-alaanda manusia, mpahinomo weo kalaano lalomu fofoinaꞌuꞌao kaangkaꞌa metaano Lahataꞌala so manusia. Weo tubhono agamantoomu naembali bhahaa datumanduao sewa ne Omputo Kaisar kaa paise? Nofaraluu tasumewa kaa paise?”
15Tamaka Yesus nopandeꞌaane dofehaaꞌula, maka nopugau ambano, “Noafa gahaꞌa soba kanauꞌomu? Waꞌa kanauꞌomu dhoi pera itu nasewoka ameꞌondoe.” 16Dowaꞌanemo dhoi pera sewoka. Yesus nofeenadamo ambano, “Gambara bhe kabuhi laꞌae gahaꞌa inia?” Dotobhoosi ambado, “Gambara bhe kabuhino Omputo Kaisar.” 17Ambano toha Yesus, “Bahangka peda naꞌa, fehebuaꞌano Omputo Kaisar waꞌaneomu Omputo Kaisar; fehebuaꞌano Lahataꞌala waꞌaneomu Lahataꞌala!” Dofetingke peda naꞌa tadomente.
Miendo Saduki dofeenaꞌao kawanuꞌando mie mate
12:18-27
Mat 22:23-33; Luk 20:27-40
18Nandoo dua miendo Saduki domai ne Yesus. Andoa ini miina damarasaea mie mate dasumuli damanu. 19Dofeenamo ambado, “Guru, anabii Musa nebuhi pahinta so intaodiomu peda ini, ‘Ane o moꞌane nomate tamaka hobhineno miina nakoana, maka kakutaꞌano moꞌane tetewei nagumaa bhe bhihinandano naꞌa neanomo anano dakumonae sampuꞌano mateno maitu.’ #Ul 25:5 20Gahaꞌa nandoo dopipitu dosibhahi-bhahitie sanea moꞌane. Titiisando nogaa, tamaka nomate miinaꞌo nakoanaa. 21Dadiꞌanomo katuluno nogaamo bhe bhihinandano, tamaka miinaꞌo nakoana nomatemo dua. Pedamo dua aitu aino tuluꞌano. 22Pedamo aitu kansuhu, sampe kopipitundo domate, miina dakoanaa bhe hobhine anaꞌa. Panda-pandano nomatemo dua hobhine naꞌa. 23Nahumato oleo kawanuꞌando mie mate, so mieno lambu laꞌae hobhine amaitua? Ingka kopipitundo sanea gumaaꞌane?”
24Yesus notobhoosida ambano, “Noꞌalamo sepaliꞌa fekihimiu itu. Kapaꞌamo miina mandeꞌaaneomu tibuhino weo Kitabino anabii, miina dua mandeꞌaaneomu kuasano Lahataꞌala. 25Nahumato damanu mie mate, dadumadi nada malaꞌekati te surugaa: paemo dagumaa, paemo dua damogaada. 26Ane kawanuꞌando mie mate, ingka notibuhi weo Kitabino anabii Musa; miinaꞌo basaeꞌomua gahaꞌa? Ne itu notibuhi Lahataꞌala nopugau ne Musa nomaiꞌao ne sau kokihi humendeꞌano. Ambano, ‘Idimo ini Lahataꞌalano Abraham, Lahataꞌalano Ishak bhe Lahataꞌalano Yakub.’ #12:26 Kel 3:6. Maꞌanano bhoasaono Lahataꞌala ini: mahinggamo Abraham, Ishak bhe Yakub nomponamo domate, sadaa-daa dodadi te wiseno Lahataꞌala. 27Maꞌanano Ompu Lahataꞌala suano Lahataꞌalando mie mate, tamaka Lahataꞌalando mie dumadi. Dadiꞌanomo kotu-kotuꞌu noꞌalatimo sepaliꞌa fekihimiu itua!”
Pahinta fofoliuno kabhala
12:28-34
Mat 22:34-40; Luk 10:25-28
28Nohatomo dua seemie pande Kitabi, nofetingke Yesus nopuga-pugau bhe miendo Saduki. Anoa nopandeꞌaane katobhoosino Yesus maitu nokantibha maka nofeenamo dua, “Kosasawiꞌae pahinta ndumandooꞌano, pahinta medando ae gahaꞌa foliuno kabhalaa?”
29Ambano Yesus, “Pahinta foliuno kabhala peda aini, ‘Miendo Israel! Fetingkeomu! Ompu Lahataꞌalantoomu, Ompu Kaseemie-mieꞌano. 30Moasiane Ompu Lahataꞌalamu sampuu-mpuuno lalomu, sampuu-mpuuno alusumu, sampuu-mpuuno fekihimu bhe sampuu-mpuuno kaꞌosamu.’ #Ul 6:4-5 31Pahinta katuluno peda aini, ‘Moasianda mie bhaimu peda kaasimu ne wutomu.’ #Im 19:18 Miinamo bhe pahinta moliuno pahinta aini.”
32Ambano toha pande Kitabi maitu, “Anoamo naꞌa, Guru. Nokotuꞌu Ompu Lahataꞌala maitu Kaseemie-mieꞌano, miina bhe sigaoꞌano. 33Nokotuꞌu dua, daoasiane sampuu-mpuuno lalo, sampuu-mpuuno fekihi bhe sampuu-mpuuno kaꞌosa, pakade daoasianda mie bhainto peda kaasi ne wutonto. Naetaa damangkafi pahinta aini bhe daeowa sabhaha kapopanga nekantunu bhahaꞌi nesumbele so Lahataꞌala.”
34Nofetingke katobhoosino mie amaitu noponoꞌao timbangi, Yesus nopugaumo ambano, “Hintu ini miinamo mokodoꞌoa bhe Kafopahintaꞌano Lahataꞌala!” Pada aitu miinamo bhe mokadono so meenaea.
Pokaiꞌano Yesus bhe Daud
12:35-37
Mat 22:41-46; Luk 20:41-44
35Sepaku tangasano nofofoinaꞌu weo Lambuno Lahataꞌala, Yesus nofeenamo ambano, “Noafa gahaꞌa pande-pande Kitabi dokonaꞌao Mesias sampuꞌano Daud? 36Gahaꞌa itu wutono Daud weo kuasano Rohino Lahataꞌala padamo nopugau peda aini,
‘Ompu Lahataꞌala nokowambamo ne Ompuku,
Mengkohamo ne suanaku ini
ampa kosasawindo kaewamu ahumabuda so kafindaꞌamu.’ #Mzm 110:1
37Dadiꞌanomo, ane wutono Daud nokona Mesias maitu Ompuno, maka maꞌanano suano kaowu taꞌo sampuꞌano, tamaka Ompuno dua.” Mie bhahi doasiane sepaliꞌa dofetingke kafoinaꞌuno Yesus.
Yesus nofodhagaanda kafoinaꞌundo pande-pande Kitabi
12:38-40
Mat 23:5-7; Luk 20:45-47
38Weo kafoinaꞌuno, Yesus nofohatodamo dua ambano, “Kodha-kodhagaomu ne pande-pande Kitabi. Andoa maitu doasiane dekala-kala depake dhuba kawanta, doasiane dua dosombaida weo daoa. 39Weo lambu kasambaheaꞌa bhahaꞌi weo kahame andoa sadhia dua dengkoha te wise. 40Andoa debhohe-bhoheꞌi bhihinanda maka dorampasi lambudo. Pakade keana notipandeꞌao kadaino isikadhindo, tadofekawanta-wantamo sambaheando. Dadiꞌanomo nasedhuluꞌa dua kabhieno kahukumu so neꞌawamiu.”
Sadhakaano seemie bhihinanda mokaeno
12:41-44
Luk 21:1-4
41Sepaku Yesus nengkoha-ngkoha weo Lambuno Lahataꞌala, nopowise bhe sohongano sadhakaa. Anoa nofoti-fotindamo mie bhahi mefopesuano dhoi sadhakaa weo sohonga maitu. Dobhahi hangkaea nobhahiꞌi defopesua dhoi. 42Gahaꞌa nomaimo dua seemie bhihinanda mokaeno, nefopesua haa kepe, o bhaseno sedhoi. 43Yesus noloꞌoimo anaguhuꞌino maka nofohatoda ambano, “Amohatokoomu inia! Kotu-kotuꞌu nobhahi kafopesuaꞌano bhihinanda mokaeno ini bhe kosasawiꞌae kafopesuando mie sigaoꞌano. 44Kapaꞌamo mie bhahi maitu dosadhakaaꞌao labhino kanandoodo, tamaka bhihinanda aini weo kakaeno nofowaꞌao kosasawiꞌae so kadadiꞌano.”

Currently Selected:

Markus 12: mnbSD

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in