Ivan 12
12
Isusovo pomazanje u Betaniji
1Isus je šest dana prije Pashe stigao u Betaniju, gdje je živio onaj Lazar što ga je digao iz mrtvih. 2Prirede mu večeru. Marta je posluživala, a Lazar je sjedio s njim za stolom. 3Tada Marija uzme posudu skupocjene nardove masti, pomaže Isusu noge i otre ih svojom kosom. Sva se kuća ispuni mirisom masti.
4Ali Juda Iskariotski – jedan od Isusovih učenika, koji ga je poslije izdao, reče: 5„Trebalo je mast prodati za trista denara, te novac podijeliti sirotinji.” 6Nije to rekao zato što je mario za siromahe, nego zato što bijaše kradljivac koji je držao kesu i uzimao što se u nju stavljalo. 7Isus mu odgovori: „Pusti je! To je učinila da me pripremi za ukop. 8Siromaha će uvijek biti među vama, a ja neću zauvijek s vama ostati.” 9Mnogi Jevreji, kad su čuli da je Isus tu, dođu da bi vidjeli ne samo njega nego i Lazara kojeg je Isus digao iz mrtvih. 10Tada svećenički glavari odluče da ubiju i Lazara, 11jer su zbog njega mnogi Jevreji odlazili od njih i vjerovali u Isusa.
Isus ulazi u Jerusalem
12Sutradan se pročulo da Isus odlazi u Jerusalem pa veliko mnoštvo, okupljeno zbog Pashe, 13uzme palmine grane i pođe mu ususret kličući: Hosana! Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje! Car Izraelov!
14Isus pronađe mlado magare i sjedne na njega, kao što je pisano: 15Ne boj se, kćeri zionska! Evo, dolazi tvoj car jašući na magaretu. 16Njegovi učenici tada još nisu to shvatali. Ali kada se Isus proslavio, sjetili su se da je to bilo o njemu pisano i da su mu baš to uradili.
17Ljudi koji su vidjeli kako je Isus pozvao Lazara iz groba, i kako ga je digao iz mrtvih, svjedočili su o tome drugima.
18Ususret mu izađe silno mnoštvo ljudi, jer su čuli za to čudo. 19Tada farizeji rekoše: „Ništa nismo uradili! Pogledajte, svi odlaze za njim!”
Isus predskazuje svoju smrt
20Neki Grci koji su došli na svetkovinu Pashe 21priđu Filipu, koji je bio iz Betsaide u Galileji, pa mu rekoše: „Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.” 22Filip je to prenio Andriji, a onda su skupa otišli da kažu Isusu.
23Isus reče: „Došlo je vrijeme da se proslavi Sin Čovječiji. 24Zaista, zaista vam kažem, ukoliko pšenično zrno koje padne u tlo ne umre, ostaje samo. Umre li, naprotiv, donijet će mnogo roda. 25Ko voli svoj život, izgubit će ga, a ko prezre život na ovome svijetu, sačuvat će ga za Vječni život. 26Ko hoće služiti meni, mora doći i slijediti me, jer moje sluge treba da budu tamo gdje sam ja. A ko mi služi, moj će ga Otac poštivati. 27Sad mi je duša potresena. No, zar da Oca molim: Oče, spasi me od ovoga časa. A zbog toga sam i došao! 28Oče, proslavi Svoje ime!” Tada se začuje glas s Neba: „Već sam Ga proslavio, i opet ću Ga proslaviti!”
29Kad je to čuo narod, neki kažu da je zagrmjelo, dok su drugi tvrdili da je Isusu progovorio anđeo. 30Tada im Isus reče: „Glas je došao radi vas, a ne radi mene. 31Sada dolazi sud ovome svijetu! Sad će vladar ovoga svijeta biti izbačen! 32A kad ja budem uzdignut sa Zemlje, sve ću ljude privući sebi.” 33To je rekao da istakne kakvom će smrću umrijeti. 34Narod se zaprepastio. „Iz Zakona smo saznali da će Mesija zauvijek živjeti. Zašto govoriš da Sin Čovječiji mora biti uzdignut? Ko je taj Sin Čovječiji?”
35Isus im odgovori: „Još malo je svjetlo s vama. Hodajte dok još imate svjetlo, da vas ne obuzme tama. Ko u tami hoda, ne vidi kamo ide. 36Vjerujte u svjetlo, dok ga još imate, da budete djecom svjetla!” Nakon toga Isus ode i sakrije se od njih.
Nevjera ljudi
37Pa ipak, unatoč svim čudima koja je pred njima učinio, ovi nisu vjerovali u njega, 38da bi se ispunila riječ vjerovjesnika Izaije, koja kaže: Gospode, ko je povjerovao našim riječima? Kome se objavila snaga Gospodnja? 39Nisu mogli vjerovati, jer je Izaija također rekao: 40On im je zaslijepio oči i skamenio srca tako da očima ne vide, srcem ne razumiju, da se ne obrate i da ih izliječim.
41To je rekao Izaija, koji je vidio njegovu slavu i o njemu govorio. 42Ipak su i mnogi poglavari vjerovali u Isusa, ali to nisu priznavali da ih farizeji ne isključe iz sinagoge. 43Ljudska im je slava bila draža od Božije slave.
44Isus poviče: „Ko vjeruje u mene, ne vjeruje toliko u mene, nego u Onoga Koji me poslao. 45Ko vidi mene, vidi Onoga Koji me je poslao. 46Ja, svjetlo, došao sam na svijet da svi koji u mene vjeruju ne ostanu više u tami. 47Čuje li ko moje riječi, a ne posluša ih, neću mu ja suditi – jer sam došao spasiti svijet, a ne osuditi ga. 48Ko me odbaci i ne primi moje riječi, imat će svojeg sudiju. U posljednji će mu dan suditi riječ koju sam objavljivao. 49Jer ja nisam govorio sâm od sebe, nego vam kazivah ono što mi je zapovjedio Otac Koji me poslao. 50Znam da je Njegova zapovijed Vječni život, i kad vam govorim, govorim vam ono što je meni rekao Otac.”
Currently Selected:
Ivan 12: Bba
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Krstjanska zajednica u Bosni i Hercegovini
Ivan 12
12
Isusovo pomazanje u Betaniji
1Isus je šest dana prije Pashe stigao u Betaniju, gdje je živio onaj Lazar što ga je digao iz mrtvih. 2Prirede mu večeru. Marta je posluživala, a Lazar je sjedio s njim za stolom. 3Tada Marija uzme posudu skupocjene nardove masti, pomaže Isusu noge i otre ih svojom kosom. Sva se kuća ispuni mirisom masti.
4Ali Juda Iskariotski – jedan od Isusovih učenika, koji ga je poslije izdao, reče: 5„Trebalo je mast prodati za trista denara, te novac podijeliti sirotinji.” 6Nije to rekao zato što je mario za siromahe, nego zato što bijaše kradljivac koji je držao kesu i uzimao što se u nju stavljalo. 7Isus mu odgovori: „Pusti je! To je učinila da me pripremi za ukop. 8Siromaha će uvijek biti među vama, a ja neću zauvijek s vama ostati.” 9Mnogi Jevreji, kad su čuli da je Isus tu, dođu da bi vidjeli ne samo njega nego i Lazara kojeg je Isus digao iz mrtvih. 10Tada svećenički glavari odluče da ubiju i Lazara, 11jer su zbog njega mnogi Jevreji odlazili od njih i vjerovali u Isusa.
Isus ulazi u Jerusalem
12Sutradan se pročulo da Isus odlazi u Jerusalem pa veliko mnoštvo, okupljeno zbog Pashe, 13uzme palmine grane i pođe mu ususret kličući: Hosana! Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje! Car Izraelov!
14Isus pronađe mlado magare i sjedne na njega, kao što je pisano: 15Ne boj se, kćeri zionska! Evo, dolazi tvoj car jašući na magaretu. 16Njegovi učenici tada još nisu to shvatali. Ali kada se Isus proslavio, sjetili su se da je to bilo o njemu pisano i da su mu baš to uradili.
17Ljudi koji su vidjeli kako je Isus pozvao Lazara iz groba, i kako ga je digao iz mrtvih, svjedočili su o tome drugima.
18Ususret mu izađe silno mnoštvo ljudi, jer su čuli za to čudo. 19Tada farizeji rekoše: „Ništa nismo uradili! Pogledajte, svi odlaze za njim!”
Isus predskazuje svoju smrt
20Neki Grci koji su došli na svetkovinu Pashe 21priđu Filipu, koji je bio iz Betsaide u Galileji, pa mu rekoše: „Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.” 22Filip je to prenio Andriji, a onda su skupa otišli da kažu Isusu.
23Isus reče: „Došlo je vrijeme da se proslavi Sin Čovječiji. 24Zaista, zaista vam kažem, ukoliko pšenično zrno koje padne u tlo ne umre, ostaje samo. Umre li, naprotiv, donijet će mnogo roda. 25Ko voli svoj život, izgubit će ga, a ko prezre život na ovome svijetu, sačuvat će ga za Vječni život. 26Ko hoće služiti meni, mora doći i slijediti me, jer moje sluge treba da budu tamo gdje sam ja. A ko mi služi, moj će ga Otac poštivati. 27Sad mi je duša potresena. No, zar da Oca molim: Oče, spasi me od ovoga časa. A zbog toga sam i došao! 28Oče, proslavi Svoje ime!” Tada se začuje glas s Neba: „Već sam Ga proslavio, i opet ću Ga proslaviti!”
29Kad je to čuo narod, neki kažu da je zagrmjelo, dok su drugi tvrdili da je Isusu progovorio anđeo. 30Tada im Isus reče: „Glas je došao radi vas, a ne radi mene. 31Sada dolazi sud ovome svijetu! Sad će vladar ovoga svijeta biti izbačen! 32A kad ja budem uzdignut sa Zemlje, sve ću ljude privući sebi.” 33To je rekao da istakne kakvom će smrću umrijeti. 34Narod se zaprepastio. „Iz Zakona smo saznali da će Mesija zauvijek živjeti. Zašto govoriš da Sin Čovječiji mora biti uzdignut? Ko je taj Sin Čovječiji?”
35Isus im odgovori: „Još malo je svjetlo s vama. Hodajte dok još imate svjetlo, da vas ne obuzme tama. Ko u tami hoda, ne vidi kamo ide. 36Vjerujte u svjetlo, dok ga još imate, da budete djecom svjetla!” Nakon toga Isus ode i sakrije se od njih.
Nevjera ljudi
37Pa ipak, unatoč svim čudima koja je pred njima učinio, ovi nisu vjerovali u njega, 38da bi se ispunila riječ vjerovjesnika Izaije, koja kaže: Gospode, ko je povjerovao našim riječima? Kome se objavila snaga Gospodnja? 39Nisu mogli vjerovati, jer je Izaija također rekao: 40On im je zaslijepio oči i skamenio srca tako da očima ne vide, srcem ne razumiju, da se ne obrate i da ih izliječim.
41To je rekao Izaija, koji je vidio njegovu slavu i o njemu govorio. 42Ipak su i mnogi poglavari vjerovali u Isusa, ali to nisu priznavali da ih farizeji ne isključe iz sinagoge. 43Ljudska im je slava bila draža od Božije slave.
44Isus poviče: „Ko vjeruje u mene, ne vjeruje toliko u mene, nego u Onoga Koji me poslao. 45Ko vidi mene, vidi Onoga Koji me je poslao. 46Ja, svjetlo, došao sam na svijet da svi koji u mene vjeruju ne ostanu više u tami. 47Čuje li ko moje riječi, a ne posluša ih, neću mu ja suditi – jer sam došao spasiti svijet, a ne osuditi ga. 48Ko me odbaci i ne primi moje riječi, imat će svojeg sudiju. U posljednji će mu dan suditi riječ koju sam objavljivao. 49Jer ja nisam govorio sâm od sebe, nego vam kazivah ono što mi je zapovjedio Otac Koji me poslao. 50Znam da je Njegova zapovijed Vječni život, i kad vam govorim, govorim vam ono što je meni rekao Otac.”
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Krstjanska zajednica u Bosni i Hercegovini