Romanos 8
8
Da' n'óiỹaxac 'me chiỹoqo'ot so' lepaqal ñi' Dios
1Chan'eesa naỹi sa qoỹa'uo ga' ne'uaxánaguec ga' sóxote ỹoqotéta'uo so' Cristo Jesús, jega'me sóxote sa 'equegue jega'me sa nó'in 'éetapeec da' lapáchiỹaxac, na'chigáta jega'me 'éetapeec jeso'me Espíritu Santo. 2Qá'a jeda'me l'añaxac so' Espíritu 'me ỹan da' n'óiỹaxac, jeda'me jaỹim ỹisoi'isop da' l'añaxac da' n'etaxalóxoc qataxa da' neleuaxa, chiỹoqóchiỹi qa'en da' ma'le qoỹoqotéta'uo so' Cristo Jesús. 3Qá'a ñi'me Dios ỹí'et joca'li jeda'me sa ỹañoxot da' ỹí'et jen'me naqátaxacpi 'me chiỹoqo'ot so' Moisés. Qá'a jen' naqátaxacpi qaỹa 'te l'añaxac ỹasouaxat da' 'chi lapáchiỹaxac na' siỹaxadipi. Qana'chi ñi'me Dios namaq so' lalémaxaset lec'óxot da' 'ená'am qa'en ga' siỹaxaua, qaidi ỹañoxot da' qoỹalaat da' ỹiseeten da' n'etaxalóxoc. Naqaida da' 'éeta da' tadeeto' jiñi'me namaq da' 'ená'am qa'en so' lec'óxot ga' 'itaxalóxoic siỹaxaua. Huá'a, qana'chi ỹachiỹoxochíchiỹi dójo' lapáchiỹaxac jeso'me da' noláxachiñi da' l'añaxac da' n'etaxalóxoc. 4Naq'áit'ec dójo' jiñi'me, qá'a sétaaque da' qo'mi s'étaq ỹima jen'me damaxasoxolégue jen'me naqátaxacpi. Qá'a qo'mi ma'le sa qolqátapegue' jega'me sa nó'in 'éetapeec jeda'me qadapáchiỹaxac, na'chigáta jega'me 'éetapeec jeso'me Espíritu Santo.
5Qá'a jega'me hueenatétapega jega'me 'éetapeec da' lapáchiỹaxac, jega'me quétapegue' da' leenataxac da' mai'chi lapáchiỹaxac. Qaláxasa jega'me hueenatétapega jega'me 'éetapeec so' Espíritu Santo, qana'chi jega'me ỹí'et jega'me 'éetapeec jeso'me. 6Qá'a da' qoueenatétapega jega'me 'éetapeec da' napáchiỹaxac, qana'chi jeda'me náỹi da' neleuaxa. Qaláxasa da' qoueenatétapega jega'me 'éetapeec so' Espíritu Santo, qana'chi jeda'me náỹi da' n'óiỹaxac qataxa da' n'emáxac. 7Qá'a jega'me hueenatétapega jega'me mai'chi 'éetapeec da' lapáchiỹaxac, qana'chi jega'me ỹátaqta delóictapegue' ñi'me Dios, qá'a sa nañan da' huet'ot jen' laqátaxacpi jiñi'me, qataxa ỹátaqta sa nañoxotela't. 8Chan'eesa jega'me quétapegue' da' 'éetapeec da' mai'chi lapáchiỹaxac, qana'chi jega'me sa ỹiỹamaxaden jiñi'me Dios.
9Qaláxasa 'ami ma'le sa 'oquíitapegue' jega'me 'éetapeec da' 'adapáchiỹaxaquii. Na'chidáta da' 'oquíitapegue' jega'me 'éetapeec so' Espíritu Santo, qomle ỹátaqta 'eesa 'ami neta'ñiita so' lepaqal ñi' Dios. Jega'me sa náỹi so' lepaqal so' Cristo, qana'chi jega'me sa lalémaxaset jeso'me. 10Qaláxasa so' Cristo da' ma'le 'ami nichaatetaavlo, qana'chi nec'aléegue jeso'me 'oquíỹapegue' 'adepaqálii, qá'a ma'le ỹátaqta 'ami ỹiỹamaxade'n ñi'me Dios, temaqaidi da' 'uootaxa dójo' n'etaxalóxoc ỹalaat da' 'adó'oquiaxaquii. 11Qá'a da' ma'le 'ami ta'ñiita jeso'me lepaqal ñi'me Dios 'me nec'alaxadiséguem so' Cristo Jesús, qana'chi jiñi'me naqaiñi qomle jiñi'me 'ami ỹanema ga' dálaxaic l'óiỹaxac da' 'adó'oquiaxaquii 'me taỹá'a da' ỹileu, qaláxasa ỹachiỹoxotaỹi qomle jeso'me lepaqal 'me 'ami neta'ñiita.
12Chan'eesa 'ami ỹaqáỹa', qo'mi 'uo dójo' qanaqátaxac, qaláxasa sa naqaida da' qadapáchiỹaxac da' qolaxague jega'me sa nó'in 'me 'éetapeec. 13Qá'a 'ami da' 'uootaxa na'chidáta da' 'oquíitapegue' jega'me mai'chi 'éetapeec da' 'adapáchiỹaxaquii, qana'chi 'adelivii. Qaláxasa da' 'aviñii chiỹoqóchiỹi so' Espíritu Santo da' sega'me 'aualaachii jen' 'éetapeecpi jeda'me 'adapáchiỹaxaquii, qana'chi 'adec'alỹíiỹi.
14Ỹima jen'me lasoxola' so'me lepaqal ñi'me Dios, qana'chi jen'me ỹima lec'óqo'te ñi'me Dios. 15Qá'a jeso'me nepaqal 'me 'ami 'auacoñiiỹet, jeso'me sa ỹí'et da' 'chi 'ami nelatáqa qataxa da' ỹitaxa ỹa'uo ga' 'adoqolánqai. Na'chidáta da' jeso'me 'ami ỹ'eteeta da' 'ami 'en lec'óqo'te ñi' Dios. Qataxa jeso'me nepaqal ỹitaxaỹaxanaxanque ñi' 'oonolec qo'mi da' 'eet'oi: “'Am ỹit'a Dios.” 16Qataxa jeso'me nepaqal na'chi huaxaiỹet so' qolqapégue' qadepaqal da' ỹ'axat da' qo'mi ma'le qo'mi lec'óqo'te ñi'me Dios. 17Naỹi da' ma'le qo'mi lec'óqo'te ñi'me Dios, qana'chi nataq'en sañoxotaq da' saconaxaguet jega'me qo'mi ỹaloxónapegalo jiñi'me. Qaláxasa ỹátaqta ñiuánaqat'ai so' Cristo, lamá'asa naỹi da' ỹátaqta qan'queténaxaua jeso'me, da' qaidi ñiuánaqa'uo qomle jega'me li'ỹoxodic jeso'me.
18Qá'a 'eesa da' huo'oi naua' qan'queténaxaco dójo' qad'óiỹaxac 'me souqátaaue naỹi, qaláxasa sa 'ená'am qasen jega'me maliaxa na'taquéna ni'ỹoxodic 'me ñiuánaqa'uo qomle. 19Qá'a ỹátaqta jalcote da' lidiáxa ỹima jen'me l'onatacpi ñi'me Dios da' ỹiuatét'a ga'me nolo' qomle ỹivíta da' jen' lec'oqtepi ñi'me Dios qoỹaloxon da' 'éeta ga' lasoxoc. 20Qá'a jen'me n'onatacpi 'me qoỹanguet josii'cho' da' noláiñi qoỹin, jeda'me sa mai'chi leenataxac jen'me, qá'a ñi'me Dios na'chi 'ená'ac qa'en jen'me. Qaláxasa taqadíta 'uo da' quitaxac 21jen'me seloqótaỹi n'onatacpi da' huesotee'guesop dójo' nelatáguec qataxa jeda'me 'éeta da' qonoláxachiñi jen'me, da' qaidi neuána'uo jega'me qaỹa 'te ga' 'ená'am li'ỹoxodic jen'me lec'oqtepi ñi'me Dios qomle qoỹisóiỹi. 22Qá'a saỹátenaq da' ỹima jen' l'onatacpi ñi'me Dios maliaxa quetalégue naỹi da' sega'me dachótet'am da' naỹaliaxa, 'ená'am jaga' ỹauo da' dec'oỹaac. 23Qaláxasa sa na'chínata jen'me n'onatacpi da' sega'me dachótetac, nataq'en qo'mi, temaqaidi da' ma'le qo'mi néta'ñiita so' nepaqal 'me 'uáichiiñi qaneme. Qaláxasa taqadíta ỹátaqta let'ádaic da' p'átauo qadaỹaliaxa da' sadínaqat'aguet jega'me nolo' qomle qo'mi ỹaconeeta ñi'me Dios da' ỹátaqta qo'mi lec'óqo'te qataxa da' ỹisóiỹi da' qadó'oquiaxac. 24Qá'a naqaida dójo' qanaquitaxac da' qo'mi nec'alaxatréegue. Qá'a ga' 'oonolec da' 'uootaxa ỹilót'a jega'me naquitétapega, qana'chi jeda'me sa naq'áita da' quitaxac. Qá'a jega'me ma'le qoỹilót'a, qana'chi sa ỹiuénaaque da' qonaquitét'a. 25Qá'a jega'me ñaquitaqátaaque, da' 'uootaxa maliaxa da' sa di'ỹoq, qana'chi ỹátaqta 'uo da' qanouénaxac da' seuataqátaaque.
26Qana'chi 'ená'am nataq'en so' Espíritu Santo qo'mi lecochiỹalo, ỹasouaxat da' qaỹa ga' qad'añaxac. Qá'a qo'mi sa saỹátenaq ga' lasoxoc jega'me qonetaméetaaque. Qaláxasa na'chiso so' Espíritu netamenot ñi'me Dios da' qo'mi netameelóo'te, qaláxasa naua' nachoxodénaxaco jeso'me ỹátaqta sa qoỹivi't da' qoỹ'axateelo ga' nédaỹi. 27Qataxa ñi' Dios 'me ỹic'ateet'ape naua' niquidiaqtel, jiñi'me ỹaỹáten jega'me 'éetapega so' lepaqal. Qá'a so' lepaqal netaméetaaque jega'me ỹiỹamaxadéeta ñi' Dios da' netameelégue jen'me lalémaxasetpi jiñi'me.
Ỹátaqta qo'mi 'uañaxaiqa
28Ỹátaqta saỹátenaq ñi' Dios ỹaqátaxata't ỹima jen'me lasoxocpi da' sétaaque ỹachiỹoxotaỹi da' ỹiỹamaxachíchiiñi da' ladíquiaxac jen'me ỹauotec jiñi'me 'me mai'chi liỹáxañiisecpi jocalia'cho' da' sétaaque nec'alaxatéegue. 29Qá'a jen'me chi'ena joca'li da' laatetoñiisecpi ñi'me Dios, naqáina jen'me liquiỹac josii'chi jiñi'me, da' qaidi 'ená'am qa'en so' lec'óxot, qaidi so' lec'óxot 'ená'am ga' ñaxanec da' ỹátaqta jalcote na' lanoqolqapi. 30Jen'me liquiỹacpi josii'chi ñi'me Dios, qana'chi nataq'en ỹiỹáxana. Qataxa jen'me liỹáxañiisecpi jiñi'me nataq'en ỹanaỹi da' ỹátaqta ỹiỹamaxadéeta qataxa neuánaxanaxana'uo da' li'ỹoxodic.
31Chan'eesa ¿jái'chogamaxa 'éeta ga' qad'aqtac dójo'? Da' 'uootaxa qo'mi huet'aita ñi' Dios, ¿jái'chogamaxa ỹañoxot da' qo'mi nep'aguee'to? ¡Qaỹa! 32Qá'a ñi'me Dios 'me ỹátaqta sa ỹauotá'ac so' lalémaxaset lec'óxot, na'chidáta da' ỹanguet da' nalaataguec ỹasouaxat da' qo'mi. Qana'chi ¿táalia'chi toqo' da' sa náicapegue' qa'en so' lec'óxot da' qo'mi ỹanema ỹimaquéna, da' qaidi qadalémaxaset? 33Chan'eesa ¿jái'chogamaxa ỹañoxot da' ỹa'uo ga' lesamaxataxac jega'me liquiỹac ñi'me Dios? Qá'a jiñi'me Dios 'me ỹ'axat da' qaỹa ga' lesamaxataxac jega'me. 34Qataxa ¿jái'chogamaxa ỹañoxot da' ỹa'uo ga' lesamaxataxac ga' siỹaxaua? ¡Qaỹa! Qá'a so' Cristo naqaiso so' ỹileu, qataxa jec da' qonec'alaxadiséguem. Ỹim, qana'chi na'ague da' loic ñi' Dios, qana'chi qo'mi nachoxodéetapeelóo'te. 35Chan'eesa ¿jái'chogamaxa ỹañoxot da' nauan'aguet da' lauo'chi so' Cristo da' qo'mi? ¿Séetapega na'chida da' qan'queténaxac, 'uootaxa da' 'uo da' qadaqalaic, 'uootaxa da' qancanáguec, qadoqouáxa, 'uootaxa qaỹa 'te ñapotónaxai'ña, 'uootaxa ga' lichic, 'uootaxa da' neleuaxa? ¡'Ai', qaỹa! 36Ỹipaquichiilo naua' 'enapega't naua' nidii's n'aqtaqa, 'eet'oi:
'Am sasouaxatelégue da' ỹima di' nolo' da' qo'mi qoỹauect'alo da' qadeleuaxa;
qo'mi qoỹiit'ema jaga' n'aanaxatepi da' qoỹauéquet'a ga' nalaataqa'.
37Qaláxasa ỹima jen'me senoxonaqtenaxáiỹi. Na'chidáta da' ỹátaqta qo'mi 'uañaxaiqolqa, da' qad'añaxac chiỹoqot'ot jeso'me qo'mi lauotaqa'te. 38Chan'eesa ỹátaqta 'eesa qasen da' qaỹa ga' ỹañoxot da' nauan'aguet da' lauo'chi ñi'me Dios da' qo'mi. Temaqaidi da' 'uootaxa neleuaxa, 'uootaxa da' n'óiỹaxac, 'uootaxa jen'me namaxa'spi piỹem lé'ecpi qataxa jen'me damaxasóxonaacpi qataxa jen'me n'añaxacpi 'me sa di'ỹoq, 'uootaxa jen'me souqátaaue naỹi qataxa jega'me maliaxa nátauo, 39'uootaxa jen'me huet'ot na' piỹem qataxa jen'me huéta'ña na' p'áñi, qataxa ỹima na' laỹi l'onatacpi ñi'me Dios, qaỹa ga' ỹañoxot da' nauan'aguet da' lauo'chi da' qo'mi ñi'me Dios 'me ỹachiỹoxotaỹi so' qadesaliaxanec Cristo Jesús.
Currently Selected:
Romanos 8: PLGNT93
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Nuevo Testamento Pilagá © Sociedades Bíblicas Unidas, 1993.
Romanos 8
8
Da' n'óiỹaxac 'me chiỹoqo'ot so' lepaqal ñi' Dios
1Chan'eesa naỹi sa qoỹa'uo ga' ne'uaxánaguec ga' sóxote ỹoqotéta'uo so' Cristo Jesús, jega'me sóxote sa 'equegue jega'me sa nó'in 'éetapeec da' lapáchiỹaxac, na'chigáta jega'me 'éetapeec jeso'me Espíritu Santo. 2Qá'a jeda'me l'añaxac so' Espíritu 'me ỹan da' n'óiỹaxac, jeda'me jaỹim ỹisoi'isop da' l'añaxac da' n'etaxalóxoc qataxa da' neleuaxa, chiỹoqóchiỹi qa'en da' ma'le qoỹoqotéta'uo so' Cristo Jesús. 3Qá'a ñi'me Dios ỹí'et joca'li jeda'me sa ỹañoxot da' ỹí'et jen'me naqátaxacpi 'me chiỹoqo'ot so' Moisés. Qá'a jen' naqátaxacpi qaỹa 'te l'añaxac ỹasouaxat da' 'chi lapáchiỹaxac na' siỹaxadipi. Qana'chi ñi'me Dios namaq so' lalémaxaset lec'óxot da' 'ená'am qa'en ga' siỹaxaua, qaidi ỹañoxot da' qoỹalaat da' ỹiseeten da' n'etaxalóxoc. Naqaida da' 'éeta da' tadeeto' jiñi'me namaq da' 'ená'am qa'en so' lec'óxot ga' 'itaxalóxoic siỹaxaua. Huá'a, qana'chi ỹachiỹoxochíchiỹi dójo' lapáchiỹaxac jeso'me da' noláxachiñi da' l'añaxac da' n'etaxalóxoc. 4Naq'áit'ec dójo' jiñi'me, qá'a sétaaque da' qo'mi s'étaq ỹima jen'me damaxasoxolégue jen'me naqátaxacpi. Qá'a qo'mi ma'le sa qolqátapegue' jega'me sa nó'in 'éetapeec jeda'me qadapáchiỹaxac, na'chigáta jega'me 'éetapeec jeso'me Espíritu Santo.
5Qá'a jega'me hueenatétapega jega'me 'éetapeec da' lapáchiỹaxac, jega'me quétapegue' da' leenataxac da' mai'chi lapáchiỹaxac. Qaláxasa jega'me hueenatétapega jega'me 'éetapeec so' Espíritu Santo, qana'chi jega'me ỹí'et jega'me 'éetapeec jeso'me. 6Qá'a da' qoueenatétapega jega'me 'éetapeec da' napáchiỹaxac, qana'chi jeda'me náỹi da' neleuaxa. Qaláxasa da' qoueenatétapega jega'me 'éetapeec so' Espíritu Santo, qana'chi jeda'me náỹi da' n'óiỹaxac qataxa da' n'emáxac. 7Qá'a jega'me hueenatétapega jega'me mai'chi 'éetapeec da' lapáchiỹaxac, qana'chi jega'me ỹátaqta delóictapegue' ñi'me Dios, qá'a sa nañan da' huet'ot jen' laqátaxacpi jiñi'me, qataxa ỹátaqta sa nañoxotela't. 8Chan'eesa jega'me quétapegue' da' 'éetapeec da' mai'chi lapáchiỹaxac, qana'chi jega'me sa ỹiỹamaxaden jiñi'me Dios.
9Qaláxasa 'ami ma'le sa 'oquíitapegue' jega'me 'éetapeec da' 'adapáchiỹaxaquii. Na'chidáta da' 'oquíitapegue' jega'me 'éetapeec so' Espíritu Santo, qomle ỹátaqta 'eesa 'ami neta'ñiita so' lepaqal ñi' Dios. Jega'me sa náỹi so' lepaqal so' Cristo, qana'chi jega'me sa lalémaxaset jeso'me. 10Qaláxasa so' Cristo da' ma'le 'ami nichaatetaavlo, qana'chi nec'aléegue jeso'me 'oquíỹapegue' 'adepaqálii, qá'a ma'le ỹátaqta 'ami ỹiỹamaxade'n ñi'me Dios, temaqaidi da' 'uootaxa dójo' n'etaxalóxoc ỹalaat da' 'adó'oquiaxaquii. 11Qá'a da' ma'le 'ami ta'ñiita jeso'me lepaqal ñi'me Dios 'me nec'alaxadiséguem so' Cristo Jesús, qana'chi jiñi'me naqaiñi qomle jiñi'me 'ami ỹanema ga' dálaxaic l'óiỹaxac da' 'adó'oquiaxaquii 'me taỹá'a da' ỹileu, qaláxasa ỹachiỹoxotaỹi qomle jeso'me lepaqal 'me 'ami neta'ñiita.
12Chan'eesa 'ami ỹaqáỹa', qo'mi 'uo dójo' qanaqátaxac, qaláxasa sa naqaida da' qadapáchiỹaxac da' qolaxague jega'me sa nó'in 'me 'éetapeec. 13Qá'a 'ami da' 'uootaxa na'chidáta da' 'oquíitapegue' jega'me mai'chi 'éetapeec da' 'adapáchiỹaxaquii, qana'chi 'adelivii. Qaláxasa da' 'aviñii chiỹoqóchiỹi so' Espíritu Santo da' sega'me 'aualaachii jen' 'éetapeecpi jeda'me 'adapáchiỹaxaquii, qana'chi 'adec'alỹíiỹi.
14Ỹima jen'me lasoxola' so'me lepaqal ñi'me Dios, qana'chi jen'me ỹima lec'óqo'te ñi'me Dios. 15Qá'a jeso'me nepaqal 'me 'ami 'auacoñiiỹet, jeso'me sa ỹí'et da' 'chi 'ami nelatáqa qataxa da' ỹitaxa ỹa'uo ga' 'adoqolánqai. Na'chidáta da' jeso'me 'ami ỹ'eteeta da' 'ami 'en lec'óqo'te ñi' Dios. Qataxa jeso'me nepaqal ỹitaxaỹaxanaxanque ñi' 'oonolec qo'mi da' 'eet'oi: “'Am ỹit'a Dios.” 16Qataxa jeso'me nepaqal na'chi huaxaiỹet so' qolqapégue' qadepaqal da' ỹ'axat da' qo'mi ma'le qo'mi lec'óqo'te ñi'me Dios. 17Naỹi da' ma'le qo'mi lec'óqo'te ñi'me Dios, qana'chi nataq'en sañoxotaq da' saconaxaguet jega'me qo'mi ỹaloxónapegalo jiñi'me. Qaláxasa ỹátaqta ñiuánaqat'ai so' Cristo, lamá'asa naỹi da' ỹátaqta qan'queténaxaua jeso'me, da' qaidi ñiuánaqa'uo qomle jega'me li'ỹoxodic jeso'me.
18Qá'a 'eesa da' huo'oi naua' qan'queténaxaco dójo' qad'óiỹaxac 'me souqátaaue naỹi, qaláxasa sa 'ená'am qasen jega'me maliaxa na'taquéna ni'ỹoxodic 'me ñiuánaqa'uo qomle. 19Qá'a ỹátaqta jalcote da' lidiáxa ỹima jen'me l'onatacpi ñi'me Dios da' ỹiuatét'a ga'me nolo' qomle ỹivíta da' jen' lec'oqtepi ñi'me Dios qoỹaloxon da' 'éeta ga' lasoxoc. 20Qá'a jen'me n'onatacpi 'me qoỹanguet josii'cho' da' noláiñi qoỹin, jeda'me sa mai'chi leenataxac jen'me, qá'a ñi'me Dios na'chi 'ená'ac qa'en jen'me. Qaláxasa taqadíta 'uo da' quitaxac 21jen'me seloqótaỹi n'onatacpi da' huesotee'guesop dójo' nelatáguec qataxa jeda'me 'éeta da' qonoláxachiñi jen'me, da' qaidi neuána'uo jega'me qaỹa 'te ga' 'ená'am li'ỹoxodic jen'me lec'oqtepi ñi'me Dios qomle qoỹisóiỹi. 22Qá'a saỹátenaq da' ỹima jen' l'onatacpi ñi'me Dios maliaxa quetalégue naỹi da' sega'me dachótet'am da' naỹaliaxa, 'ená'am jaga' ỹauo da' dec'oỹaac. 23Qaláxasa sa na'chínata jen'me n'onatacpi da' sega'me dachótetac, nataq'en qo'mi, temaqaidi da' ma'le qo'mi néta'ñiita so' nepaqal 'me 'uáichiiñi qaneme. Qaláxasa taqadíta ỹátaqta let'ádaic da' p'átauo qadaỹaliaxa da' sadínaqat'aguet jega'me nolo' qomle qo'mi ỹaconeeta ñi'me Dios da' ỹátaqta qo'mi lec'óqo'te qataxa da' ỹisóiỹi da' qadó'oquiaxac. 24Qá'a naqaida dójo' qanaquitaxac da' qo'mi nec'alaxatréegue. Qá'a ga' 'oonolec da' 'uootaxa ỹilót'a jega'me naquitétapega, qana'chi jeda'me sa naq'áita da' quitaxac. Qá'a jega'me ma'le qoỹilót'a, qana'chi sa ỹiuénaaque da' qonaquitét'a. 25Qá'a jega'me ñaquitaqátaaque, da' 'uootaxa maliaxa da' sa di'ỹoq, qana'chi ỹátaqta 'uo da' qanouénaxac da' seuataqátaaque.
26Qana'chi 'ená'am nataq'en so' Espíritu Santo qo'mi lecochiỹalo, ỹasouaxat da' qaỹa ga' qad'añaxac. Qá'a qo'mi sa saỹátenaq ga' lasoxoc jega'me qonetaméetaaque. Qaláxasa na'chiso so' Espíritu netamenot ñi'me Dios da' qo'mi netameelóo'te, qaláxasa naua' nachoxodénaxaco jeso'me ỹátaqta sa qoỹivi't da' qoỹ'axateelo ga' nédaỹi. 27Qataxa ñi' Dios 'me ỹic'ateet'ape naua' niquidiaqtel, jiñi'me ỹaỹáten jega'me 'éetapega so' lepaqal. Qá'a so' lepaqal netaméetaaque jega'me ỹiỹamaxadéeta ñi' Dios da' netameelégue jen'me lalémaxasetpi jiñi'me.
Ỹátaqta qo'mi 'uañaxaiqa
28Ỹátaqta saỹátenaq ñi' Dios ỹaqátaxata't ỹima jen'me lasoxocpi da' sétaaque ỹachiỹoxotaỹi da' ỹiỹamaxachíchiiñi da' ladíquiaxac jen'me ỹauotec jiñi'me 'me mai'chi liỹáxañiisecpi jocalia'cho' da' sétaaque nec'alaxatéegue. 29Qá'a jen'me chi'ena joca'li da' laatetoñiisecpi ñi'me Dios, naqáina jen'me liquiỹac josii'chi jiñi'me, da' qaidi 'ená'am qa'en so' lec'óxot, qaidi so' lec'óxot 'ená'am ga' ñaxanec da' ỹátaqta jalcote na' lanoqolqapi. 30Jen'me liquiỹacpi josii'chi ñi'me Dios, qana'chi nataq'en ỹiỹáxana. Qataxa jen'me liỹáxañiisecpi jiñi'me nataq'en ỹanaỹi da' ỹátaqta ỹiỹamaxadéeta qataxa neuánaxanaxana'uo da' li'ỹoxodic.
31Chan'eesa ¿jái'chogamaxa 'éeta ga' qad'aqtac dójo'? Da' 'uootaxa qo'mi huet'aita ñi' Dios, ¿jái'chogamaxa ỹañoxot da' qo'mi nep'aguee'to? ¡Qaỹa! 32Qá'a ñi'me Dios 'me ỹátaqta sa ỹauotá'ac so' lalémaxaset lec'óxot, na'chidáta da' ỹanguet da' nalaataguec ỹasouaxat da' qo'mi. Qana'chi ¿táalia'chi toqo' da' sa náicapegue' qa'en so' lec'óxot da' qo'mi ỹanema ỹimaquéna, da' qaidi qadalémaxaset? 33Chan'eesa ¿jái'chogamaxa ỹañoxot da' ỹa'uo ga' lesamaxataxac jega'me liquiỹac ñi'me Dios? Qá'a jiñi'me Dios 'me ỹ'axat da' qaỹa ga' lesamaxataxac jega'me. 34Qataxa ¿jái'chogamaxa ỹañoxot da' ỹa'uo ga' lesamaxataxac ga' siỹaxaua? ¡Qaỹa! Qá'a so' Cristo naqaiso so' ỹileu, qataxa jec da' qonec'alaxadiséguem. Ỹim, qana'chi na'ague da' loic ñi' Dios, qana'chi qo'mi nachoxodéetapeelóo'te. 35Chan'eesa ¿jái'chogamaxa ỹañoxot da' nauan'aguet da' lauo'chi so' Cristo da' qo'mi? ¿Séetapega na'chida da' qan'queténaxac, 'uootaxa da' 'uo da' qadaqalaic, 'uootaxa da' qancanáguec, qadoqouáxa, 'uootaxa qaỹa 'te ñapotónaxai'ña, 'uootaxa ga' lichic, 'uootaxa da' neleuaxa? ¡'Ai', qaỹa! 36Ỹipaquichiilo naua' 'enapega't naua' nidii's n'aqtaqa, 'eet'oi:
'Am sasouaxatelégue da' ỹima di' nolo' da' qo'mi qoỹauect'alo da' qadeleuaxa;
qo'mi qoỹiit'ema jaga' n'aanaxatepi da' qoỹauéquet'a ga' nalaataqa'.
37Qaláxasa ỹima jen'me senoxonaqtenaxáiỹi. Na'chidáta da' ỹátaqta qo'mi 'uañaxaiqolqa, da' qad'añaxac chiỹoqot'ot jeso'me qo'mi lauotaqa'te. 38Chan'eesa ỹátaqta 'eesa qasen da' qaỹa ga' ỹañoxot da' nauan'aguet da' lauo'chi ñi'me Dios da' qo'mi. Temaqaidi da' 'uootaxa neleuaxa, 'uootaxa da' n'óiỹaxac, 'uootaxa jen'me namaxa'spi piỹem lé'ecpi qataxa jen'me damaxasóxonaacpi qataxa jen'me n'añaxacpi 'me sa di'ỹoq, 'uootaxa jen'me souqátaaue naỹi qataxa jega'me maliaxa nátauo, 39'uootaxa jen'me huet'ot na' piỹem qataxa jen'me huéta'ña na' p'áñi, qataxa ỹima na' laỹi l'onatacpi ñi'me Dios, qaỹa ga' ỹañoxot da' nauan'aguet da' lauo'chi da' qo'mi ñi'me Dios 'me ỹachiỹoxotaỹi so' qadesaliaxanec Cristo Jesús.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Nuevo Testamento Pilagá © Sociedades Bíblicas Unidas, 1993.