YouVersion Logo
Search Icon

Aposel 13

13
Barnabas ya Sol kere i pere edigwa
1Ana Jisas yugobunomo dumo Antiok meglmara suna i, ka kep yoba ya ka mabuno beke teigwa yoba tau meglkwa. Ye kagno, Barnabas, ya Simeon yoba ye kagie ta Niger we digwa i, ya te taun Sairini nem ta moglkwa kagie Lusius we digwa i, ya Sol, ya te Manaim we digwa. Yagl Manaim i, ye yagl kade ta Herot we digwa, ye okna distrik Galili ya ki sugl moglkwa i, ye yagl kunamo kunamo miurka. Ye gak miurka igne akie mogl, yakibrika. 2Ana ka kep yoba ya ka mabuno beke teigwa yoba dumo Antiok meglkwa i, ye aglke ta kaya mokna mawagl ersre, Yagl Kade kagie kade te, ere meglko, God Murubuglo ye di te, yegl dugwa, Ene meglmara suna i na Barnabas ya Sol kogon ta erabredi kere iga pre ene tau ere mogl, ye dedibi, na kogona erabriwe di, yegl dugwa. 3Yegl dugwa pre yagl wagle i kaya mokna mawagl ere, kamage erikwa i, dudugo, ye Barnabas ya Sol God kogon dedumara i, ye pi erabrika pre ogono i pi yagl suo i akidre, ye dedigwa.
Barnabas ya Sol ede Saiprus pidre, yoba Jisas kamo di tebrika
4-5Ana God Murubuglo yagl wagle i yegl di togo, ye yagl suo Barnabas ya Sol dedigwa. Dedigo, ebriko, yagl Jon Mak we digwa i, ye ake ple di tenagledi ye ebrara mokono koglko, akie dumo Antiok kide kodo, ede eigwa. Ye akie ede pi taun ta nigle bina yogwa, kagie Selusia we dimara i pidre, sip idre, ede pi dumo ta mudi nigl suna yogwa, kagie Saiprus we dimara i eigwa. Ede Saiprus pidre, taun ta Saiprus suna i yogwa, kagie Salamis we dimara i plau didre, ye Juda yoba tau taun i kipai meglkwa i, ka mabuno yugu kei yeimara wan u ikne ikne eigo, yagl suo Barnabas ya Sol yoba ka mabuno yugu swara swarade meglkwa i God kamo di tebrika.
6Ana ye dumo Saiprus suna i wan u ikne ikne pidre, ede pi taun ta ama Saiprus suna yogwa i, kagie Pafos we dimara eigwa. Ana taun i eigwa igne i Juda yagl ta kagie Barjisas we digwa dumo igle moglko, kanigwa. Yagl Barjisas i, ye kumo giai yagl moglsre, ka kibi di, God kamo kep yoba ta mole dugwa. 7Te, yagl i ye ama dumo Saiprus bitno moglkwa yagle, ye kagie Sergius Polus we digwa i, kogonmo ere togwa yagl ta moglkwa pre ye ege ege akie miurka. Ana Sergius Polus i, ye nomane podo paugwa yagle moglkwa. Ye ere mogl, God kamo pragledi Barnabas ya Sol agle dugo, ebrika. 8Ye ede yugugl ebriko, kumo giai yagl ikra ama moglkwa. Yagl i kagie ka Grik wagle Elimas we digwa. Ana ye ere mogl, yagl suo i ka dikrabredi mane di tedre, ama Saiprus bitno yagl ikra Jisas kamo prisre, pre medigl dinabedi mane dugwa.
9Ana kumo giai yagl i yagl suo ka dinabrika i si kegl dinagledi erukwa ba yagl Sol, kagie ta Pol we digwa i, God Murubuglo ye moglmara kau si moglko, ye Elimas moglmara toro kan gigle gogl, 10yegl dugwa, Ene we, Satan gagigle ta motniwe dugwa. Ene ka kibi kane kane di, yoba bakagl tedre, te ene mabuno wakai ya mabuno du kudano ikne motniwe dugwa. Te, Yagl Kade kamo du kaima yogwa i, ene idre, ake yake make te motnga i, ene aunake mabuno yegl kide kodinatne? di, yegl dugwa. 11Pol yegl didre, ka ta ama yegl dugwa, Ene pro! God ene erme ere kide ere tenabiwe dugwa. Ye ene gumugln kin yenabedi eran, ene ege tau mim mogl, ade abuglage sinabuka i ta kankratniwe dugwa. Yegl dugo, yagl i gumuglo mina taragl ta kamun kua kama mere yegl ta sidre, gumuglo si kegl dugwa mere yegl eruko, ye taragl swara ta kankrukwa. Kanrukwa pre ye yoba ta na ogona akenaiglmedi agaga di wan moglkwa. 12Yegl eruko, dumo Saiprus bitno yagle Sergius Polus ikra we, ye kandre, Sol ya Barnabas ye Yagl Kade Jisas kamo di tebrika i prisre, nagie kogl, Jisas kamo pre meduglkwa.
Barnabas ya Pol dumo Antiok ta, distrik Pisidia suna yomara i pidre, yoba Jisas kamo di tebrika
13Ana Pol yogo, Barnabas ya Jon Mak yebriko, ye taun ta Pafos we digwa, Saiprus suna i yogwa kide kodo, sip mina ede pi provins ta Pamfilia we dimara eigwa. Pidre, taun suna i ta yogwa, Perga we dimara i, eigwa. Eigwa ba Jon Mak ere mogl, yagl suo i kide kodo, aglke ede ikne Jerusalem ogwa. 14Ede ikne ogo, Pol ya Barnabas ye suo keme ere mogl, dumo Perga i kide kodo, ede pi taun ta distrik Pisidia suna yogwa, ama Antiok we dimara i, ebrika. Pi plau didre, wakan kade yogwa igne ye ede pi Juda yoba ka mabuno yugu kei yeimara ede yugugl pi, yugugl i ame di miurka.
15Ana Pol ya Barnabas ye Juda yoba ka mabuno yugu kei yeimara i, yugugl pi, ame di miurko, yagl ta God lomo okna Moses boglkwa i tau kere tedre, te God kamo kep yoba okna beglkwa i tau yoba makai si meglkwa i kere togwa. Kere kodugo, ka mabuno yugu yoba bitno meglkwa i yoba ta dedigo, yoba i, pi yagl suo i di tedre, yegl dugwa, Agra suo, ene ka tau di, yoba deno muduno mina si gigle di tenabrika ta panan, diro dugwa.
16Ana yagl i u yegl dugo, Pol adiglsre, yoba ka di dinaiglmedi ogo wermane ere, yegl dugwa, Ene Israel yoba meglkwa i ya, yoba meda meglkwa ba God kuduglmo geglkwa ta moraiglkwa i, prio dugwa. 17Nono Israel yoba Godno i okna ibo ere mogl, nono kowano awano ye yobama moraiglmedi kere idre, te ye dumo Isip meglkwa igne ye ede u mere kide enaiglmedi erume dugwa. Yegl ersre, ye ama yobuglo podo kaima ere, ye dumo Isip kide kodinaiglmedi agre i ede meda omiwe dugwa. 18Agre i ede meda ogo, ye bugla yugu 40-pela mere dumo wau yomara wan meglkwa. Dumo wau yomara wan meglkwa igne i ye ege mere kide God kamo prikre, sedigwa ba God ye suglno mogl pai moglmiwe dugwa.
19Ana God ye dumo wau yomara Israel yoba suglno moglsre, aglke ye agre i ede pi dumo Kenan suna pidre, dumo Kenan suna i, makan nem yoba yugobuno 7-pela meglkwa i mudu si dudu kodo, ye makano mudu yubu si, Israel yoba makano aimadi yenabedi tomiwe dugwa. Nono kowano awano ede pi dumo Isip eigwa igne, ya te Isip mogl, aglke ede u Kenan igwa ege i, i swara ede bugla yugu 450 mere ede ogwa. 20Ana Israel yoba dumo makan i kodigo, God ere mogl, yagl kade pere pere ye king moglkraiglkwa ba Israel yoba suglno moraiglmedi kere i pere edugo, meglme dugwa. Israel suglno yoba i mogl eigo, eigo, okuo kaima ime God ye kamo kep yoba ta kagie Samuel we digwa i, Israel yoba suglno yoba meglmere yegl ta morabedi kere yugo, Samuel ye Israel suglno yoba okuo kaima moglmiwe di, Pol yegl dugwa.
21Ana Pol yegl didre, ama yegl dugwa, God kamo kep yoba Samuel i moglkwa igne, nono kowano awano God di te, Yoba ta no kingno morabuka pre noro! digwa. Yegl digo, God ere mogl, yagl Sol ye kingno morabedi kere yume dugwa. Sol i, ye yagl ta kagie Kis we digwa i wam moglsre, Benjamin yugobunomo mina ugwa. God ye king morabedi kere i pere edugo, Sol bugla yugu 40-pela mere king moglmiwe dugwa.
22Ana God ye Sol king morabedi ere edugo, ye king moglko, okuo God ye Sol king moglkrabedi mane didre, Devit ye king morabedi kere yume dugwa. Ye Devit kere idre, ye pre ka ta yegl dugwa, Na Devit, yagl Jesi wam kaniga i, ye mabuno wakai kanimere duglo boglko, kaniga. Te, na ye siragl ta erabedi praglka i, ye mudu erabiwe di, God yegl dume di, Pol yegl dugwa.
23Ana Pol ka yegl didre, ama yegl dugwa, God ye Devit king morabedi ere edugo, moglko, God ka kaima ta ama di te paduglme dugwa. Ye Devit gawamo ta okuo unabuka i, Israel yoba ere inabedi di te paduglkwa. Ana erme we, ye ka kaima ta okna ibo di te paduglkwa i, i nogugl edugo, nono munara kade plau dume dugwa. God ye Devit gawamo ta Israel yoba ere inabedi dedugo, u kodugwa. Yoba i na Jisas pre diwe di, Pol yegl dugwa.
24Ana Jisas u mabuno bogl kogon eragledi erukwa i, yagl Jon komono kana u Israel yoba mudu di te, ye nomane kor idre, nigl buraiglmedi di togo, Jisas okuo kogon erume dugwa. 25Te, Jon we, ye Jisas pre ka nogugl dume dugwa. Ye kogonmo mudu ere kodinagledi erukwa igne, ye ege mere yoba di pre, Na ira moglmedi prime? dugwa. Na God Kere Yugwa Yagle i ta moglkrika. Ta manugwa. Ba Yagl ta na moknamugl unabuka i, ye God Kere Yuwa Yagl moglkwa. Ye yagl wakai kaima moglkwa pre na niglmo kogonmo yoba mere mogl, ye kagle towo kan pokinaglka i, ta kuno erekrumiwe di, Jon ye Jisas pre ka yegl dume di, Pol yegl dugwa.
26Ana Pol ka yegl di kodidre, ka tau ama di te, yegl dugwa, Agrama wagle, ene Abraham gawama meglkwa i ya te, Juda yoba moglkrikwa ba God kuduglmo geglkwa yoba meglkwa i, ene prio dugwa. God nono ere inabuka kamo i, nono pramga pre dedumiwe dugwa. 27Jerusalem yoba ye yobano kade bogl Jisas si goramnedi ka di keglkwa i, ye God nono ere inabuka kamo i pai inabuka pre erime dugwa. Jerusalem yoba i ye Jisas ira moglkwa i, ye ta pre kan erekrikwa. Te, ye wakan kade igne ege ege God kamo kep yoba ka okna beglkwa i kerikwa ba ye ka i ama pre pogl sikrime dugwa. Ye ka i pre pogl sikre, ye Jisas si goramnedi ka di keglkwa ba ye ka kep yoba okna beglkwa i, pai inabuka pre erime dugwa. 28Ye Jisas aglau podo ta eran, Rom yoba di tomun, ye si goraiglmedi prisre, Jisas aglaumo dokigwa ba ye aglau swara ta eruko, kankrikwa. Ta kankrikwa ba ye mabuno ta paikrumara yagl Pailat i ye si gorabedi di priko, ye si goglmiwe dugwa.
29Ana yoba Jisas si geglkwa i, ka kep yoba okna yoba yegl eraiglmedi, bogl atne edimere i, ye mudu ersre, Jisas ede prak mina sidre, si geglkwa. Si geglko, yoba tau ye ogo nagie ede prak mina i atne edidre, i pi kobuglo mur yeimiwe dugwa. 30Ye kobuglo mur yeigwa ba God ye ere i kor edugo, ye adigl u kor ogwa. 31Ye adigl u kor pidre, ye duglo beglkwa yoba okna ye bogl akie distrik Galili kide kodo, ede Jerusalem wigwa i meglmara ege tau plau dugwa. Plau didre, ege olto dagl makandigle wan moglmiwe dugwa. Yegl erukwa pre Jisas duglo beglkwa yoba i ye erme Jisas kamo idre, yoba di te wan meglmiwe di, Pol yegl dugwa.
32-33Ana Pol yegl didre, ka tau ama yegl dugwa, No erme ka wakai ta ene di tomniwe dugwa. God ye Jisas ere i kor edugwa i, ye okna nono kowano awano ka kaima di te paduglkwa i, nono erme munara i, ere noro kodumiwe dugwa. Ana Jisas goglko, God ye ere i kor edugwa i, kuno erukwa. I siragl pre buk Giglage, numa 2 mina okna beglkwa pamiwe dugwa, God ere mogl, ye Kere Yugwa Yagl i di te,
Ene na Wana motnga pre Na Wana motnga i, erme i nogugl ediwe#13.32-33 Giglage 2.7
di, ye Jisas ere i kor edenabuka pre yegl dugo, beglmiwe dugwa.
34Ana erme we, God ye Jisas ere i kor ede kodugwa pre ye aglke kor ta goran, ogo nagie ta buglkrabiwe dugwa. Yegl ta erekrabuka pre God okna ye Wam yegl di tomiwe dugwa,
Okna na nana Devit ere wakai ere tenaluwe diga i, ene mina na dimere ka kaima mudu ere tenaluwe#13.34 Aisaia 55.3
dume di, Pol yegl dugwa.
35Te, God kamo bage ta, Devit ye God Wam dra idre, yegl boglme dugwa,
Na ene kogonen erabedi na i pere edingo, moglka i, na ogona gagna maugl sinaiglkwa ba maugl sinaiglmara i ta buglkrabiwe#13.35 Giglage 16.10 dugwa.
36Ana Devit ka yegl boglkwa i, yene pre ta dikrukwa. I siragl pre Devit okna ibo goglko, ye ogo nagie buglkwa. Ye kunama bogl meglmara suna i, God ye Devit kogon erabedi prumere i, Devit ye ere kodidre, goglkwa. Goglko, yoba ye kowane awamo kobuglo mur yeimere mere yegl, ye ama Devit kobuglo mur yeigo, ye ogo nagie buglmiwe dugwa. 37Yegl erukwa ba Yagl ta erme God ere i kor edugwa i, ye ogo nagie ta buglkrume di, Pol yegl dugwa.
38Ana Pol yegl didre, ama yegl dugwa, Na agrama wagle, Jisas goglsre, adigl u kor ogwa pre ene prio! dugwa. No ene di tomga i, Jisas kogon erukwa i mina God ene tadaglmeno gugl edenabiwe dugwa. 39Jisas kogon erumara i, yoba ta ye pre mediglbi, God ye tadaglmeno mudu gugl edidre, yoba du meglmedi kanabuka. Ene ere mogl, Moses lo norukwa i duglo boramnedi erikwa i, God ene yoba du meglmedi kankrukwa. Te, lo duglo boramnedi erimara i, God ene tadaglmeno ta gugl edekrukwa. Ba ye Jisas swara kogon erumara i mina ene tadaglmeno gugl edenabiwe, di, yegl dugwa.
40Ana Jisas kogon erumara swara i mina God ene tadaglmeno gugl edenabuka paugwa pre ene kan kun erio! dugwa. Ene Jisas pre mediglkribi, God kamo kep yoba okna beglkwa i, ene meglmara plau dinabiwe dugwa. 41God yegl dugwa,
Ene prio! Ene na kana pre mediglkre, na gauglna erikwa meglkwa i, na yubun podo ene tebo, ene kan, nagino kogl, goraiglmiwa! Ene kor mogl, wan meglmara suna i, na taragl podo ere, yubun podo kide ene tenaluwa. Na yubun podo ene tenaglka i, yoba ta ene boglo kugl tenabuka ba ene ka kibi dumedi praiglmiwe#13.41 Habakuk 1.5
di, God yegl dume di, Pol yegl dugwa.
42Ana Pol ka yegl di kodugo, ye Barnabas bogl ka mabuno yugu kide kodo, ede meda enabugledi eribrika. Ede meda enabugledi eribriko, yoba ere mogl, Pol ka dugwa i wakai pre, ye kamage yei, wakan kade ta ka kor u di noratnedi di te meglkwa. 43Di te kodigo, ye ka mabuno yugu kide kodo, ede meda eigwa. Eigo, Juda yoba mere yeigo, te Juda yoba ta moglkrikwa ba ye Juda yoba mabunono pamere duglo bogl, God kuduglmo geglkwa yoba i ama tau mere Pol ya Barnabas ebrara sika si eigwa. Eigo, Pol ya Barnabas ye di te, God nono mitno gogl, yoko kaima nono ere yugwa, pre mediglkwa i, ake gi di moraiglmedi ka tau di, ake gigle di tebrika.
44Ana wakan kade ta yogo, yoba dumo Antiok kipai meglkwa tau mere kide u Pol ye Yagl Kade kamo dinan pramnedi wigwa. 45Wigo, Juda yoba ere mogl, yoba mere kide wigwa i kandre, ye deno muduno mina Pol ya Barnabas kide pre tedre, Pol kenaglmo sidre, ye ka dugwa i kibi dumiwe digwa. 46Yegl digwa ba Pol ya Barnabas ye kudugl goglkre, di ikne ede te, yegl dibrika, No God kamo i ene Juda yoba komono kana di tenabuglka paugwa pre di tobuglka. Ba ene God kamo erme prakiurikwa i mina kor aimadi meglkwa i, ene inaiglkwa i kuno erekrumedi, enene i nogugl edimiwe dibrika. Ene yegl erikwa pre no erme ene kide kodo, God kamo i pi, yoba meda, Juda yoba moglkrikwa i, di tenabuglka. 47Yoba yugobuno pere pere God kamo di tenabuglka i, kuno erume dibrika. I siragl pre God ye kamo mina no yegl di norume dibrika,
Na ene abuglage si, yoba meda, yugobuno pere meglmara i tenatnedi dedidre, Na yoba ere inaglka ka i, ene i pi yoba mudu uglo koglo koglo di tenatnedi dediwe#13.47 Aisaia 49.6
di, God ka dugwa i, no ama pre dumiwe di, Pol ya Barnabas yegl dibrika.
48Ana Pol ya Barnabas ka yegl di kodibriko, Juda yoba ta moglkrikwa ba yugobuno pere u ye ka dibrika pre meglkwa i, gun yedre, Yagl Kade kamo i wakai yomiwe di, pre i mitna edigwa. Te, God yoba ta aimadi kamin kor moraiglmedi kere i pere edugwa i, ye Jisas pre mediglkwa. 49Ye Jisas pre mediglko, te Yagl Kade kamo i ama distrik ta meglmara suna i mudu wai dugwa.
50Ana Yagl Kade kamo pare wai dugo, Juda yoba tau ye Jisas pre mediglkrikwa i ere mogl, yoba kade dumo Antiok meglkwa i ya te, abu kade tau Juda yoba ka mabuno primere prikwa i meglmara pidre, yoba kade i ye Pol ya Barnabas ere kide ere tenaiglmedi kinano sigwa. Kinano sigo, yoba kade i ye Pol ya Barnabas ere kide ere tedre, distrik ta sugl meglmara i, yagl suo i mogl dinabredi si pi meda edigwa. 51Yegl erikwa pre Pol ya Barnabas ye mabuno kide erikwa i, i nogugl edenabugledi makan gaba kaglno wagle moglkwa tama bagl ede, dumo i kide kodo, ede pi dumo Aikoniam we dimara ebrika. 52Ye ede ebrika ba Jisas nagiglema dumo Antiok meglkwa i, God Murubuglo ye meglmara si kau si togo, ye gun podo yei meglkwa.

Currently Selected:

Aposel 13: KB

Highlight

Share

Compare

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in