Bible App logo
Search Icon

Apostolu 17

17
Paulo No Silas Iha Tesalónika
1Bainhira sira lao liu Amfípolis no Apolónia, sira too iha Tesalónika nebee iha ema Judeu sira nia sinagoga ida. 2Hanesan baibain, Paulo tama ba sinagoga nee. No durante Sabdu tolu tu-tuir malu nia diskuti ba-mai ho sira ho liafuan hosi Eskritura. 3Nia esplika no prova katak Kristu tenki hetan terus no moris hias hosi mate. No nia dehan, “Jesus nee, nebee hau haklaken dadaun ba imi, mak Kristu.” 4Ema balu hosi ema sira nee fiar no tuir Paulo no Silas. No ema Gregu barak nebee hamtauk Maromak mos fiar. Feto boot sira balu mos fiar, no laos uitoan deit. 5Maibee ema Judeu sira sai laran moras. Sira foti ema aat balu nebee halimar deit iha merkadu no halibur ema lubun hodi halo rungu-ranga iha sidade nee. Sira ataka Jason nia uma no koko atu lori sira sai ba povu nee. 6No bainhira sira la hetan Paulo no Silas, sira rasta sai Jason no maun-alin balu. Sira lori ema sira nee ba ukun nain sira iha sidade, no hakilar dehan, “Ema sira nee halo rungu-ranga iha mundu tomak no sira mai iha nee mos. 7Jason simu ona ema sira nee. No sira hotu kontra César nia lei tanba sira dehan katak iha liurai seluk, nebee Jesus.” 8Bainhira povu no ukun nain sira rona tiha buat sira nee sira hanoin barak. 9No bainhira sira haruka Jason no nia maluk sira selu multa atu la halo tan, sira husik tiha ema sira nee.
Paulo No Silas Iha Bereia
10Bainhira kalan ona, maun-alin sira nee haruka Paulo no Silas sai kedas ba Bereia. Bainhira sira too iha nebaa, sira tama ema Judeu sira nia sinagoga. 11Ema sira nee hanoin diak liu ema Tesalónika. Tanba sira simu liafuan nee ho neon prontu. Loro-loron sira buka hatene iha Eskritura sira atu haree se liafuan nee loos ka lae. 12Nunee ema sira nee barak fiar. No ema Gregu mos fiar, inklui feto naran boot no mos mane sira, no laos uitoan deit. 13Maibee bainhira ema Judeu sira iha Tesalónika rona katak Paulo haklaken mos Maromak nia liafuan iha Bereia, sira baa too iha nebaa no provoka ema lubun boot sira nee. 14Entaun maun-alin sira haruka kedas Paulo tuun ba tasi ibun. Maibee Silas no Timóteo hela nafatin iha Bereia. 15Sira nebee lao hamutuk ho Paulo lori nia too iha Atenas. Sira simu lia menon ba Silas no Timóteo atu baa lalais hasoru Paulo. Depois ema sira nee husik nia.
Paulo Iha Atenas
16Bainhira Paulo hein hela sira iha Atenas, ninia espíritu sai manas tanba nia haree sidade nee nakonu ho ídulu sira. 17Nunee nia diskuti ho ema Judeu sira no ema sira nebee hamtauk Maromak iha sinagoga, no loro-loron iha merkadu ho ema see deit nebee iha nebaa. 18Depois ema filozofia balu, nebee tuir Epikureu no Estoiku nia hanorin, diskuti malu ho nia.#17:18 Ema filozofia gosta koalia kona ba liafuan matenek. Ema Epikureu hanoin Maromak la involve aan iha mundu no ita nia objetivu atu moris kontenti ho dame. Ema Estoiku dehan ita tenki moris hamutuk ho natureza ho hahalok diak. Ema Estoiku sempre diskuti malu ho ema Epikureu. Ema balu nee dehan, “Regadór nee dehan saida?” Ema seluk dehan, “Karik nia koalia kona ba maromak sira hosi rai liur.” (Tanba nia haklaken kona ba Jesus no moris hias hosi mate.) 19No sira foti nia no lori nia ba Areópago.#17:19 Areópago mak tribunál fatin ida iha fatuk aas iha sidade Atenas. Ema mos diskuti malu kona ba relijiaun iha nebaa. Sira dehan, “Ita bele foo hatene mai ami kona ba hanorin foun nebee ita foo sai nee. 20Tanba ita hatoo liafuan oin seluk ba ami nia tilun. Nunee ami hakarak hatene liafuan nee katak saida.” 21Ema Atenas hotu no ema estranjeiru nebee hela iha nebaa la halo buat seluk tanba sira hakarak deit atu konta no rona buat foun.
Paulo Koalia Iha Areópago
22Depois Paulo hamriik iha Areópago laran no dehan, “Imi ema Atenas, hau haree katak imi sempre badinas atu halo tuir relijiaun. 23Tanba bainhira hau lao lemo iha fatin nee no haree imi nia sasaan adorasaun nian, hau hetan mos altár ida nebee ema hakerek, ‘Ba maromak nebee ita la hatene.’ Nunee buat nebee imi adora maski la hatene nee, hau atu foo sai ba imi. 24Maromak nebee halo mundu no buat hotu iha mundu nee mak Nai ba lalehan no mundu. Nunee Nia la hela iha templu sira nebee ema halo ho liman. 25Nia la falta buat ida. Nunee Nia la presiza ema nia liman atu serví Nia. Tanba Nia mak foo moris, iis no buat hotu ba ema hotu. 26No hosi ema ida deit Nia halo nasaun hotu atu hela iha mundu tomak. No Nia desidi sira nia tempu no fatin nebee sira hela, 27atu nunee sira bele buka Maromak, no karik sira bele lolo liman ba Nia no hetan Nia. Maibee tuir lo-loos Nia laduun dook hosi ema ida-idak. 28Tanba
‘iha Nia mak ita moris, no book aan, no iha’; no hanesan imi nia hakerek nain balu dehan,
‘Tanba ita mos mak Ninia oan sira.’
29Nunee tanba ita mak Maromak nia oan sira, ita la bele hanoin katak Maromak hanesan osan mean, osan mutin ka fatuk. Nia laos estátua nebee ema halo tuir sira nia hanoin. 30Iha tempu uluk nebee ema la hatene, Maromak husik deit hahalok nee. Maibee agora Nia haruka ema hotu iha fatin hotu atu arepende. 31Tanba Nia marka ona loron ida atu tesi lia ba mundu ho hahalok loos liu hosi Mane ida nebee Nia hili tiha ona. Nia hametin desizaun nee ba ema hotu bainhira Nia halo Mane nee moris hias hosi mate.”
32Bainhira sira rona kona ba ema moris hias hosi mate, balu goza nia. Maibee ema seluk dehan, “Ami sei rona fali ita kona ba hanorin nee.” 33Entaun Paulo sai hosi sira nia leet. 34Maibee ema balu lao tuir nia no sira fiar. Ema sira nee inklui Dionísio nebee hosi Areópago, feto ida naran Damaris no ema seluk tan hamutuk ho sira.

Currently Selected:

Apostolu 17: BK

Highlight

Copy

Compare

Share

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in