Lucas 6
6
Jesus Mak Nain Ba Loron Sabdu
1 #6:1-5 Haree Mateus 12:1-8, Marcos 2:23-28. Iha loron Sabdu ida, Jesus lao liu hosi toos batar, no Ninia eskolante sira silu batar fulin, behu ho sira nia liman no haan.#6:1 Lian Gregu la dehan katak ida nee batar ka trigu ka ai haan seluk, maibee dehan ai haan nebee sira kuda. 2No ema farizeu balu dehan ba sira, “Tanba saa mak imi halo buat nebee la loos iha loron Sabdu?”#6:2 Haree lei nian iha Exodu 20:10, Exodu 34:21. Haree mos Deuteronómiu 23:25. 3Jesus hataan ba sira, “Imi la lee buat nebee David halo ka, bainhira nia ho sira nebee hamutuk ho nia hamlaha? 4Nia tama Maromak nia uma, no nia foti no haan paun santu, no nia foo mos ba sira nebee hamutuk ho nia. Maibee nia halo buat nebee la loos. Só saserdote sira deit mak bele haan paun nee.”#6:4 Haree istória nee iha 1 Samuel 21:1-6, no lei kona ba paun iha Levítiku 24:5-9. 5No Jesus dehan ba sira, “Ema Nia Oan mak Nain ba loron Sabdu.”
Mane Ida Ho Liman Mate
6 #6:6-11 Haree Mateus 12:9-14, Marcos 3:1-6. Iha loron Sabdu seluk, Nia tama ba sinagoga ida no hanorin. No iha mane ida iha nebaa, ninia liman loos mate. 7Eskriba no ema Farizeu sira haree tu-tuir Nia, hodi hatene Nia atu kura ema nee iha loron Sabdu ka lae. Tanba sira buka razaun atu akuza Nia. 8Maibee Nia hatene sira nia hanoin, no dehan ba mane nebee iha liman mate, “Hamriik ba, no mai hamriik iha klaran.” No ema nee hamriik no baa iha klaran. 9Depois Jesus dehan ba sira, “Hau husu imi: Tuir lei, iha loron Sabdu, ema bele halo diak ka aat? Ema bele salva moris ka halakon moris?” 10Nia hateke ba sira hotu, no Nia dehan ba mane nee, “Lolo o nia liman ba.” Mane nee halo tuir, no ninia liman sai diak hotu. 11Maibee sira hirus too raan nakali, no koalia ba malu atu halo saida ba Jesus.
Eskolante Nain Sanulu Resin Rua
12 #6:12-16 Haree Mateus 10:2-4, Marcos 3:16-19. Iha tempu nebaa, Jesus sae foho atu halo orasaun. Nia halo orasaun ba Maromak too kalan tomak. 13Bainhira rai loron ona, Nia bolu Ninia eskolante sira. No hosi eskolante sira nee Nia hili ema nain sanulu resin rua nebee Nia hanaran apostolu: 14Simão, nebee Nia hanaran Pedro, no André, Simão nia alin, Tiago no João, Filipe no Bartolomeu, 15Mateus no Tomé, no Tiago, Alfeu nia oan, no Simão nebee tuir partidu Zelote,#6:15 Partidu Zelote mak grupu ida nebee laran manas atu haree Israel ukun aan fali. 16no Judas, Tiago nia alin, no Judas Iskariotes, nebee sai traidór.
Ministériu Ba Ema Lubun Boot
17Jesus tuun mai ho sira, no hamriik iha rai tetuk, ho eskolante barak no ema lubun boot nebee mai hosi rai Judeia tomak no Jerusalém, no hosi tasi ibun iha Tiro no Sidon. 18Sira mai atu rona Nia, no hodi Nia bele kura sira hosi sira nia moras. Nia kura mos sira nebee hetan terus tanba espíritu aat sira. 19No ema lubun boot hakarak kona Nia, tanba kbiit sai hosi Nia, no kura sira hotu.
Haksolok Ba
20 #6:20-23 Haree Mateus 5:3-12. Jesus hateke ba Ninia eskolante sira, no dehan, “Haksolok ba imi nebee kiak, tanba Maromak nia reinu mak imi nian.
21Haksolok ba imi nebee agora hamlaha, tanba imi sei sai bosu. Haksolok ba imi nebee agora tanis, tanba imi sei hamnasa.
22Haksolok ba imi bainhira ema odi imi, la simu imi, tarata imi, no soe imi nia naran hanesan buat aat, tanba Ema Nia Oan! 23Haksolok ba iha loron nebaa, no haksoit ho ksolok, tanba tebes, imi hetan kolen boot iha lalehan. Tanba sira nia bei-ala sira mos halo nunee ba profeta sira.
Susar Ba Ema
24Maibee susar ba imi nebee riku, tanba imi hetan ona imi nia tempu hakmatek.
25Susar ba imi nebee bosu agora, tanba imi sei sai hamlaha. Susar ba imi nebee hamnasa agora, tanba imi sei tanis no halerik.
26Susar ba imi, bainhira ema hotu koalia diak kona ba imi. Tanba sira nia bei-ala sira halo nunee ba profeta falsu sira.
Hadomi Imi Nia Inimigu
27 #6:27-36 Haree Mateus 5:43-48. Maibee Hau hatete ba imi nebee rona: Hadomi imi nia inimigu, no halo diak ba sira nebee odi imi. 28Foo bensaun ba sira nebee foo malisan ba imi, no halo orasaun ba sira nebee koalia aat ba imi. 29Ba nia nebee basa o#6:29 Uluk Gregu hakerek ‘imi’, agora uza ‘o’ fali, iha versíkulu 31 ‘imi’ fali. iha hasan sorin, see tan o nia hasan sorin seluk. No ba nia nebee hadau o nia batina, la bele hapara nia atu foti mos o nia faru. 30Foo ba ema hotu nebee husu hosi o. No keta husu fali o nia sasaan nebee ema hadau hosi o. 31Buat nebee imi hakarak ema halo ba imi, halo nunee mos ba ema.
32Tanba se imi hadomi sira nebee hadomi imi, nunee imi hetan benefísiu#6:32 Liafuan Gregu mak karis nebee baibain tradus grasa (no iha versíkulu tuir mai). saida? Tanba sala nain sira mos hadomi ema nebee hadomi sira. 33No se imi halo diak ba sira nebee halo diak ba imi, nunee imi hetan benefísiu saida? Tanba sala nain sira mos halo hanesan nee. 34No se karik imi foo empresta ba sira nebee imi fiar bele selu fali imi, nunee imi hetan benefísiu saida? Tanba sala nain sira mos foo empresta ba sala nain seluk, hodi simu montante hanesan. 35Maibee hadomi imi nia inimigu, halo diak, foo empresta, no lalika hein atu hetan fali buat ida. Nunee imi sei hetan kolen boot, no imi sei sai Ida Nebee Aas Liu nia oan. Tanba Nia hatudu laran diak ba sira nebee la foo agradese no mos ba ema aat sira. 36Nee duni, hatudu laran luak, hanesan imi nia Aman mos hatudu laran luak.
Keta Julga Ema Seluk
37 #6:37-42 Haree Mateus 7:1-5. Keta foo sala ba ema, atu nunee ema la foo sala ba imi.#6:37 Liafuan Gregu dehan, ‘Keta julga’ nebee atu tesi lia hodi dehan ema halo buat aat. Entaun hanesan nee: ‘Keta julga, hodi o la hetan julgamentu.’ Keta kondena, no ema sei la kondena imi. Foo perdaun ba, no imi sei hetan perdaun. 38Foo ba, no imi sei hetan. Nia sei sukat di-diak, hanehan tuun, doko tan, enxe resin no tau iha imi nia hitin. Tanba buat nebee imi sukat ba ema, nunee ema sei sukat fali ba imi.”
39No Nia konta ai knanoik ida ba sira, “Ema matan delek ida bele hatudu dalan ba ema matan delek seluk ka lae? Laos sira nain rua monu ba rai kuak? 40Eskolante ida la bele sae boot liu ninia mestri, maibee ema hotu nebee simu hanorin kompletu sei sai hanesan ninia mestri. 41Tanba saa mak o haree duut lahan ida nebee iha o nia maluk nia matan, maibee o la haree fali ai kabelak nebee iha o nia matan? 42Ka oinsaa mak o bele dehan ba o nia maluk, ‘Maluk, husik hau hasai lai duut lahan ida nee hosi ita nia matan,’ bainhira o la haree ai kabelak nebee iha o nia matan? O mak ema laran makerek! Hasai lai ai kabelak hosi o nia matan rasik, depois o bele haree ho matan moos atu hasai duut lahan hosi o nia maluk nia matan.
Produtu Hatudu Ninia Huun
43 #6:43-44 Haree Mateus 7:16-20. Ai huun diak la foo fali ai fuan dodok. No ai huun dodok la foo fali ai fuan diak.#6:43 Liafuan ‘diak’ nee iha sentidu ‘furak’ ka ‘gostu’ no buat nebee ita bele uza. 44Tanba ema hatene ai huun ida-idak tuir ninia ai fuan. Ema la kuu figeira hosi ai tarak, no ema la kuu uvas hosi duut tarak. 45Ema diak foo sai buat diak hosi riku-soin diak nebee iha ninia fuan laran, no ema aat foo sai buat aat hosi riku-soin aat iha ninia fuan laran. Tanba ema nia ibun sei koalia sai buat nebee nakonu hela iha ninia fuan laran.
Harii Uma Iha Fatuk Leten
46“Tanba saa mak imi bolu Hau, ‘Nai, Nai,’ no la halo tuir buat nebee Hau hatete ba imi? 47#6:47-49 Haree Mateus 7:24-27.Ema hotu nebee hakbesik mai Hau no rona Hau nia liafuan no halo tuir, Hau sei hatudu ba imi katak ema nee hanesan saida: 48Nia hanesan ema ida nebee harii uma ida, no nia kee rai klean, no halo fundasaun iha fatuk leten. Depois bee sae no mota baku makaas ba uma nee, maibee la bele halo uma nee nakdoko, tanba ema harii di-diak uma nee. 49Maibee nia nebee rona no la halo tuir, nia hanesan ema ida nebee harii uma iha rai maibee fundasaun la iha. Mota baku makaas ba uma nee, no uma monu kedas no rahun aat liu.”
Currently Selected:
Lucas 6: BK
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Copyright Kadi Timor. All rights reserved. Portions of scripture can be used without permission for the promotion of God's glory.
Lucas 6
6
Jesus Mak Nain Ba Loron Sabdu
1 #6:1-5 Haree Mateus 12:1-8, Marcos 2:23-28. Iha loron Sabdu ida, Jesus lao liu hosi toos batar, no Ninia eskolante sira silu batar fulin, behu ho sira nia liman no haan.#6:1 Lian Gregu la dehan katak ida nee batar ka trigu ka ai haan seluk, maibee dehan ai haan nebee sira kuda. 2No ema farizeu balu dehan ba sira, “Tanba saa mak imi halo buat nebee la loos iha loron Sabdu?”#6:2 Haree lei nian iha Exodu 20:10, Exodu 34:21. Haree mos Deuteronómiu 23:25. 3Jesus hataan ba sira, “Imi la lee buat nebee David halo ka, bainhira nia ho sira nebee hamutuk ho nia hamlaha? 4Nia tama Maromak nia uma, no nia foti no haan paun santu, no nia foo mos ba sira nebee hamutuk ho nia. Maibee nia halo buat nebee la loos. Só saserdote sira deit mak bele haan paun nee.”#6:4 Haree istória nee iha 1 Samuel 21:1-6, no lei kona ba paun iha Levítiku 24:5-9. 5No Jesus dehan ba sira, “Ema Nia Oan mak Nain ba loron Sabdu.”
Mane Ida Ho Liman Mate
6 #6:6-11 Haree Mateus 12:9-14, Marcos 3:1-6. Iha loron Sabdu seluk, Nia tama ba sinagoga ida no hanorin. No iha mane ida iha nebaa, ninia liman loos mate. 7Eskriba no ema Farizeu sira haree tu-tuir Nia, hodi hatene Nia atu kura ema nee iha loron Sabdu ka lae. Tanba sira buka razaun atu akuza Nia. 8Maibee Nia hatene sira nia hanoin, no dehan ba mane nebee iha liman mate, “Hamriik ba, no mai hamriik iha klaran.” No ema nee hamriik no baa iha klaran. 9Depois Jesus dehan ba sira, “Hau husu imi: Tuir lei, iha loron Sabdu, ema bele halo diak ka aat? Ema bele salva moris ka halakon moris?” 10Nia hateke ba sira hotu, no Nia dehan ba mane nee, “Lolo o nia liman ba.” Mane nee halo tuir, no ninia liman sai diak hotu. 11Maibee sira hirus too raan nakali, no koalia ba malu atu halo saida ba Jesus.
Eskolante Nain Sanulu Resin Rua
12 #6:12-16 Haree Mateus 10:2-4, Marcos 3:16-19. Iha tempu nebaa, Jesus sae foho atu halo orasaun. Nia halo orasaun ba Maromak too kalan tomak. 13Bainhira rai loron ona, Nia bolu Ninia eskolante sira. No hosi eskolante sira nee Nia hili ema nain sanulu resin rua nebee Nia hanaran apostolu: 14Simão, nebee Nia hanaran Pedro, no André, Simão nia alin, Tiago no João, Filipe no Bartolomeu, 15Mateus no Tomé, no Tiago, Alfeu nia oan, no Simão nebee tuir partidu Zelote,#6:15 Partidu Zelote mak grupu ida nebee laran manas atu haree Israel ukun aan fali. 16no Judas, Tiago nia alin, no Judas Iskariotes, nebee sai traidór.
Ministériu Ba Ema Lubun Boot
17Jesus tuun mai ho sira, no hamriik iha rai tetuk, ho eskolante barak no ema lubun boot nebee mai hosi rai Judeia tomak no Jerusalém, no hosi tasi ibun iha Tiro no Sidon. 18Sira mai atu rona Nia, no hodi Nia bele kura sira hosi sira nia moras. Nia kura mos sira nebee hetan terus tanba espíritu aat sira. 19No ema lubun boot hakarak kona Nia, tanba kbiit sai hosi Nia, no kura sira hotu.
Haksolok Ba
20 #6:20-23 Haree Mateus 5:3-12. Jesus hateke ba Ninia eskolante sira, no dehan, “Haksolok ba imi nebee kiak, tanba Maromak nia reinu mak imi nian.
21Haksolok ba imi nebee agora hamlaha, tanba imi sei sai bosu. Haksolok ba imi nebee agora tanis, tanba imi sei hamnasa.
22Haksolok ba imi bainhira ema odi imi, la simu imi, tarata imi, no soe imi nia naran hanesan buat aat, tanba Ema Nia Oan! 23Haksolok ba iha loron nebaa, no haksoit ho ksolok, tanba tebes, imi hetan kolen boot iha lalehan. Tanba sira nia bei-ala sira mos halo nunee ba profeta sira.
Susar Ba Ema
24Maibee susar ba imi nebee riku, tanba imi hetan ona imi nia tempu hakmatek.
25Susar ba imi nebee bosu agora, tanba imi sei sai hamlaha. Susar ba imi nebee hamnasa agora, tanba imi sei tanis no halerik.
26Susar ba imi, bainhira ema hotu koalia diak kona ba imi. Tanba sira nia bei-ala sira halo nunee ba profeta falsu sira.
Hadomi Imi Nia Inimigu
27 #6:27-36 Haree Mateus 5:43-48. Maibee Hau hatete ba imi nebee rona: Hadomi imi nia inimigu, no halo diak ba sira nebee odi imi. 28Foo bensaun ba sira nebee foo malisan ba imi, no halo orasaun ba sira nebee koalia aat ba imi. 29Ba nia nebee basa o#6:29 Uluk Gregu hakerek ‘imi’, agora uza ‘o’ fali, iha versíkulu 31 ‘imi’ fali. iha hasan sorin, see tan o nia hasan sorin seluk. No ba nia nebee hadau o nia batina, la bele hapara nia atu foti mos o nia faru. 30Foo ba ema hotu nebee husu hosi o. No keta husu fali o nia sasaan nebee ema hadau hosi o. 31Buat nebee imi hakarak ema halo ba imi, halo nunee mos ba ema.
32Tanba se imi hadomi sira nebee hadomi imi, nunee imi hetan benefísiu#6:32 Liafuan Gregu mak karis nebee baibain tradus grasa (no iha versíkulu tuir mai). saida? Tanba sala nain sira mos hadomi ema nebee hadomi sira. 33No se imi halo diak ba sira nebee halo diak ba imi, nunee imi hetan benefísiu saida? Tanba sala nain sira mos halo hanesan nee. 34No se karik imi foo empresta ba sira nebee imi fiar bele selu fali imi, nunee imi hetan benefísiu saida? Tanba sala nain sira mos foo empresta ba sala nain seluk, hodi simu montante hanesan. 35Maibee hadomi imi nia inimigu, halo diak, foo empresta, no lalika hein atu hetan fali buat ida. Nunee imi sei hetan kolen boot, no imi sei sai Ida Nebee Aas Liu nia oan. Tanba Nia hatudu laran diak ba sira nebee la foo agradese no mos ba ema aat sira. 36Nee duni, hatudu laran luak, hanesan imi nia Aman mos hatudu laran luak.
Keta Julga Ema Seluk
37 #6:37-42 Haree Mateus 7:1-5. Keta foo sala ba ema, atu nunee ema la foo sala ba imi.#6:37 Liafuan Gregu dehan, ‘Keta julga’ nebee atu tesi lia hodi dehan ema halo buat aat. Entaun hanesan nee: ‘Keta julga, hodi o la hetan julgamentu.’ Keta kondena, no ema sei la kondena imi. Foo perdaun ba, no imi sei hetan perdaun. 38Foo ba, no imi sei hetan. Nia sei sukat di-diak, hanehan tuun, doko tan, enxe resin no tau iha imi nia hitin. Tanba buat nebee imi sukat ba ema, nunee ema sei sukat fali ba imi.”
39No Nia konta ai knanoik ida ba sira, “Ema matan delek ida bele hatudu dalan ba ema matan delek seluk ka lae? Laos sira nain rua monu ba rai kuak? 40Eskolante ida la bele sae boot liu ninia mestri, maibee ema hotu nebee simu hanorin kompletu sei sai hanesan ninia mestri. 41Tanba saa mak o haree duut lahan ida nebee iha o nia maluk nia matan, maibee o la haree fali ai kabelak nebee iha o nia matan? 42Ka oinsaa mak o bele dehan ba o nia maluk, ‘Maluk, husik hau hasai lai duut lahan ida nee hosi ita nia matan,’ bainhira o la haree ai kabelak nebee iha o nia matan? O mak ema laran makerek! Hasai lai ai kabelak hosi o nia matan rasik, depois o bele haree ho matan moos atu hasai duut lahan hosi o nia maluk nia matan.
Produtu Hatudu Ninia Huun
43 #6:43-44 Haree Mateus 7:16-20. Ai huun diak la foo fali ai fuan dodok. No ai huun dodok la foo fali ai fuan diak.#6:43 Liafuan ‘diak’ nee iha sentidu ‘furak’ ka ‘gostu’ no buat nebee ita bele uza. 44Tanba ema hatene ai huun ida-idak tuir ninia ai fuan. Ema la kuu figeira hosi ai tarak, no ema la kuu uvas hosi duut tarak. 45Ema diak foo sai buat diak hosi riku-soin diak nebee iha ninia fuan laran, no ema aat foo sai buat aat hosi riku-soin aat iha ninia fuan laran. Tanba ema nia ibun sei koalia sai buat nebee nakonu hela iha ninia fuan laran.
Harii Uma Iha Fatuk Leten
46“Tanba saa mak imi bolu Hau, ‘Nai, Nai,’ no la halo tuir buat nebee Hau hatete ba imi? 47#6:47-49 Haree Mateus 7:24-27.Ema hotu nebee hakbesik mai Hau no rona Hau nia liafuan no halo tuir, Hau sei hatudu ba imi katak ema nee hanesan saida: 48Nia hanesan ema ida nebee harii uma ida, no nia kee rai klean, no halo fundasaun iha fatuk leten. Depois bee sae no mota baku makaas ba uma nee, maibee la bele halo uma nee nakdoko, tanba ema harii di-diak uma nee. 49Maibee nia nebee rona no la halo tuir, nia hanesan ema ida nebee harii uma iha rai maibee fundasaun la iha. Mota baku makaas ba uma nee, no uma monu kedas no rahun aat liu.”
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Copyright Kadi Timor. All rights reserved. Portions of scripture can be used without permission for the promotion of God's glory.