YouVersion Logo
Search Icon

Bula lə Israɛlje 5

5
Godndu gə́ wɔji dɔ rɔ kar ŋgad-ŋgad
1Njesigənea̰ ula Moyis pana: 2Un ndui ar ŋgan Israɛlje mba kar dee tuba dəw gə́ rara kara gə́ to njeba̰ji ləm, gə nana ɓa gə́ meḭ-bajal rəa ləma, nana kara gə́ ɔrɔ rɔ nin ar rəa mina̰ ne ləm tɔ lé, loo si dee’d gə́ raga. 3Lé to diŋgamje əsé denéje kara seḭ a tuba deeje kar dee d’aw gir loo-si sí gə́ raga mba kar loo-si sí gə́ kəi-sim to keneŋ lé mina̰ ne el.
4Ŋgan Israɛlje lé ra togə́bè ya. Deḛ tuba dee d’ar dee d’aw gir loo-si dee gə́ raga, to gə́ Njesigənea̰ un ne ndia ar Moyis lé ya tɔ.
Godndu gə́ wɔji dɔ ɓogo
5Njesigənea̰ ula Moyis pana#Ləb 5.20-26: 6Ula ŋgan Israɛlje pana: Loo gə́ diŋgam əsé dené ra né gə́ majel gə maree ndá, to né gə́ gə goo rəbee el kəm Njesigənea̰’g ndá taree a kwa dəa ya, 7ndá yeḛ a teggin kaiya ləa gə́ raga ləm, a tel gə né gə́ yeḛ tuji lé bura ləma, a kila maree dɔ’g as laree gə́ kaiyee loo mi ɓa d’un təa kára ləm tɔ, tɔɓəi yeḛ a tel gə né neelé kar dəw gə́ yeḛ tuji né ləa ar ta wa ne dəa lé tɔ. 8Dəw gə́ deḛ tuji né ləa neelé ɓó lé njenoji ləa gə́ askəm taa né gə́ tuji lé gogo godo ndá né neelé a tel to ka̰ Njesigənea̰ gə mba kar njekinjanéməs a ra ne ndur nékoga dɔ kaiya mbata lə dəw gə́ ta wa dəa lé. 9Nékarje gə́ rara kara gə́ to néje gə́ d’unda dee gə kəmee gə́ Israɛlje ree ne no̰ njekinjanéməs’g lé d’a to kea̰-yeḛ nja doŋgɔ doi. 10Néje gə́ d’unda dee gə kəmee lé d’a to kea̰-yeḛ, néje gə́ deḛ ree d’ɔm ji njekinjanéməs’g lé d’a to kea̰ ya.
Godndu gə́ wɔji dɔ kər na̰ dɔ né’g
11Njesigənea̰ ula Moyis pana: 12Ula Israɛlje togə́bè pana: Ɓó lé dené kára un kəmee dɔ ŋgabeeje’g ée gə́ dəw el, 13əsé ɓó lé diŋgam gə́ raŋg ndalee ɓa yeḛ lɔm dəa gə ŋgabeeje ləm, yeḛ ar rəa mina̰ ne gə goo ŋgəḭ lal kar dəw oo, mba kila ne taree dəa’g ləm, lal kar dəw iŋgá dəa’g ləm tɔ, 14(ŋga ɓó lé njaŋg ɓa ɔs ŋgabeeje aree ə̰ji ne ta gə́ majel dɔ dené’g ləa gə́ ar rəa mina̰ lé əsé njaŋg ɔsee aree ə̰ji ta gə́ majel mée’g dɔ dené’g ləa gə́ ar rəa mina̰ el) 15ndá diŋgam neelé d’a kaw gə dené ləa rɔ njekinjanéməs’g ləm, a kaw gə nékar gə́ wɔji dəa gə́ to nduji kó gə́ ɓaree ɔrj as épa kára gə́ kaiyee loo dɔg ɓa d’un təa kára ləm tɔ, yeḛ a kɔm ubu dɔ’g el ləm, yeḛ a kɔm né gə́ ə̰də sululu dɔ’g el ləm tɔ mbata to nékar gə́ ka̰ njaŋg gə́ ra ləm, to nékar gə́ ka̰ kolé mee gə́ ar meḛ dee olé ne dɔ néra gə́ kori-kori’g ləm tɔ. 16Njekinjanéməs a kar dené lé ree rəa’g pər ləm, a karee aar tar no̰ Njesigənea̰’g ləm tɔ. 17Njekinjanéməs lé a kun man gə́ to gə kəmee mee bai’d gə́ d’uba gə a̰ji, ndá yeḛ a dḭ nduji naŋg gə́ mee kəi-kubu’g lé kɔm dan mán’g neelé. 18Njekinjanéməs a kar dené neelé aar tar no̰ Njesigənea̰’g, yeḛ a kɔr né dɔ dené’g lé ləm, yeḛ a kɔm nékar gə́ ka̰ nani dɔ né gə́ wɔji dɔ njaŋg gə́ ra lé meḛ jia’g ləm tɔ, njekinjanéməs lé a kwa mán gə́ adə gə́ a kila ndɔl dɔ dəw’g lé jia yeḛ’g tɔ. 19Njekinjanéməs a kar dené neelé ubu rəa ndá yeḛ a kula pana: Ɓó lé tɔgərɔ ya diŋgam gə́ raŋg to səi el ləm, lé loo gə́ i nai gin siŋgamoŋ’d lə ŋgabije lé, i un kəmi rəw dəa’g ar rɔi mina̰ ne el ləm tɔ ndá ndɔl gə́ to dan mán gə́ adə’g neelé a kwa dɔi dan el. 20Nɛ ɓó lé loo gə́ i nai gin siŋgamoŋ’d lə ŋgabije lé ɓa i ula sul dɔ rɔi’g su ne kəmee ɓa ar diŋgam gə́ raŋg gə́ to gə́ ŋgabije el to səi ləm tɔ ndá, 21njekinjanéməs lé a kar dené neelé ndo̰ naji ɔm dɔ rəa’g ndá a kulá pana: Maji kar Njesigənea̰ ar ndɔl wa dɔi ləm, ar məəi ti njiriri ləm tɔ. Yee ɓa i a tel to ne gə́ nétɔji lə dəwje ləi loo gə́ deḛ d’a ndo̰ naji kɔm dɔ rɔ dee’g lé. 22Maji kar mán gə́ njekar ndɔl wa dɔ dəw neelé andə məəi’g gə mba kar məəi ti njiriri ləm, kar bəgəri tɔ kɔrəm ləm tɔ. Ndá dené neelé a pa pana: Maji karee to bèe ya! Maji karee to bèe ya!
23Njekinjanéməs a ndaŋg ta ndo̰ najije neelé mee maktub’g, tɔɓəi yeḛ a togo dee gə mán gə́ adə lé. 24Yeḛ a kar dené lé ai mán gə́ adə gə́ njekar ndɔl wa dɔ dəw lé ndá mán gə́ njekar ndɔl wa dɔ dəw lé a kandə mée’g mba kar mée adə ne mbag-mbag. 25Njekinjanéməs lé a taa nékar gə́ wɔji dɔ njaŋg gə́ to ji dené’g lé ndá yeḛ a kula nékar neelé kar Njesigənea̰ gə goo nduree gə́ ra ne ləm, yeḛ a kilá dɔ loo-nékinjaməs’g ləm tɔ. 26Njekinjanéməs a kɔr nékar gə́ to nduji neelé as ŋgo ji dəw kára asəna gə nékolé-mee ndá yeḛ a roo loo nékinjaməs’g. Gée gə́ gogo ndá yeḛ a kar dené lé ai mán lé tɔ. 27Loo gə́ yeḛ aree ai mán lé mba̰ ndá né gə́ a teḛ ɓa nee: ɓó lé yeḛ ar rəa mina̰ ləm, oo ŋgabeeje gə́ né el ləm tɔ ndá mán gə́ njekar ndɔl wa dɔ dəw lé a kandə mée’g mba kar mée adə ne mbag-mbag, mée a ti njiriri ləm, bəgəree a tɔ kɔrəm ləm tɔ ndá dené neelé a to dené gə́ ndɔl wa dəa mbuna dəwje’g ləa ya. 28Nɛ ɓó lé dené lé ar rəa mina̰ el ɓa rəa àr ŋgad-ŋgad ndá d’a gəree gə́ dené gə́ ta wa dəa el ləm, yeḛ a koji ŋganje ləm tɔ.
29Yee neelé ɓa to godndu gə́ wɔji dɔ njaŋg gə́ ra loo gə́ dené nai gin siŋgamoŋ’d lə ŋgabeeje ɓəi ɓa yeḛ un kəmee dəa’g rəw ar rəa mina̰ ne ləm, 30əsé loo gə́ ŋgabeeje təd ta mée’g ra ne njaŋg dɔ dené’g ləa ləm tɔ: njekinjanéməs a karee aar tar no̰ Njesigənea̰’g tɔɓəi yeḛ a kun godndu neelé lad ya mba ra ne səa tɔ. 31Ŋgabee lé ta a kwa dəa el, nɛ dené lé ɓa bo̰ néra kori-kori ləa a kɔs təa’g ya.

Highlight

Copy

Compare

Share

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in