Ruuka 8

8
Abhakari bhano ꞉bhaare bharamotoori Yesu
1Achekumara ghayo, Yesu akabha arahetera mo‑meghya na mo‑bhyaro. Naare araraghaneri abhaato bha se iyo yoose, Angʼana Anchömu e bhutëmi bho Ryobha. Naare haghirohamu na abhaanabheegha bhaache ikomi na bhabhere. 2Wiiki naare na abhakari abhande bhano are ahöriri amabhabharu ghaabho na kobharuusi emisambu. Mo‑bhayo, naare‑mu Mariyamu o kyaro ke Maghitara, uno Yesu are amoruusiri emisambu mohungate. 3Wiiki naare‑ho Yowana, omukari o Kusa. Kusa uyo, niwe uno are ariimeererera ebheghiro bhe mutëmi Herote Antibha. Mbaare‑ho wiiki Susana, na abhakari abhande bhaaru. Abhakari bhayo, mbaare bhararuusi ebheghiro bheebho, gho komotoori Yesu na abhaghëndi bhaache.
Eghetuubhaani ke mobhusuri o chambusuro
(Mataayo 13:1–9; Maariko 4:1–9)
4Orosiko rumu abhaato bha meghya myaru mbaare bharamutambana Yesu, bhaghatimaani abhaato bhaaru chwee. Hayo akabhabhoorera eghetuubhaani akabhugha, 5“Naare‑ho omobhusuri umu uno ꞉aghiire kobhusura chambusuro cheeche. Eriibhagha are arabhusura, chambusuro echende cheghaghwera mo‑nchëra, cheghatachu, ne ebhinyönyi bhekaacha bheghachirë.
6“Echende, ꞉ncheeghweriire mwitare. Hano chiisëëmiri kumëra, chekooma gho kobhori amanche. 7Echende, cheeghagho mo‑maho. Chekamëra, amaho ghayo ghaghachibhandereri chambusuro chiyo.
8“Echende, cheghaghwera mwiröbhë ichömu. Chekamëra, chekabhyara imu riighana.” Hano amariri kobhugha ghayo, aghatiiri eriiraka arabhugha, “Omooto wowoose uno anyi na amatu gha kooghu, no oghu.”
Yesu ˆaghateemora eghetuubhaani ke mobhusuri
(Mataayo 13:18–23; Maariko 4:10–20)
9Abhaanabheegha bha Yesu bhakamobhoori bhakabhugha, “Eghetuubhaani kiyo, egheteemoro keeche n‑ghentoke?” 10Akabhagharokeri akabhugha, “Eryobha ndebhahunyuriire inyu kumënya ghano ghaanyi mo‑kebhisere ighoro e bhutëmi bhooche. Amare kwo bhande neghosiikëra kwo bhetuubhaani gho ghiri,
‘Bhamööhërëri, amare bhatarighi,
bhatëghëërërë, amare bhatamënya.’#8:10 Mööhi Isaaya 6:9.
11“Egheteemoro ghe ghetuubhaani kiyo n‑kubha, chambusuru, n‑angʼana e Ryobha. 12Chambusuru chino ꞉cheeghweriire mo‑nchëra, nchekwërëki abhaato bhano bhakooghu angʼana e Ryobha. Hayo hayo, Erishambu riicha reyeruusi mo‑metema gheebho, bhataacha ghokumi bhatooribhu.
13“Chambusuru chino ꞉cheeghweriire mwitare, nchekwërëki abhaato bhano bhaghuchömëru kooghu angʼana e Ryobha, bhayekumi kwo riibhagha isuuhu. Hano bhaghusakibhu, bhayetigha, gho kubha mbatuubhiine no omote uno otaamara ohira emerya kurë.
14“Chambusuru chino ꞉cheeghweriire ghate e maho, nchekwërëki abhaato bhano bhakooghu angʼana e Ryobha. Amare hano bhakwëndërëra, bhabhandereru na ahaho, no obhutabhari bho bhwame, na amasineenu gha moose ino. Ghayo ngaghughëri obhokumi bhoobho bhotaruusi amakorobhese amachömu.
15“Chambusuru chino ꞉cheeghweriire mo‑riiröbhë ichömu, nchekwërëki abhaato bhano bhakooghu angʼana e Ryobha. Hano bhakumara kooghu, bhayighöötërëra mo‑metema gheebho kwo bhughöröröku. Wiiki bhëëngëra ghoghiihëëbha, bhayo mbahaaghumereri mbagha bharuusi amakorobhese amachömu.
Eghetuubhaani ghe kemore
(Maariko 4:21–25)
16“Taanyi‑ho omooto uno akumara ghughööti oromore, arohunya na anyongo, hamu korotoora irungu re bhorere. Amare nakorotoora ighoro e ghesungo, gho ghiri bhano bhaghusöha, bhatore korighi emirëngaari gheeche.
17“Hangʼu hangʼu, ghyokyose kino ghekundekiiru ngekohunyuru, na kino kebhisuru#8:17 Kino kebhisuru. Amangʼana ghano ghabhisuru mo‑metema ghe bhaato, ngaghotooru haheero gharighibhu na abhaato bhoose. ngeghotooru haheero na kumënyu.
18“Mbe, ghano mooghwire, moghatëghëërërë bhoheene, gho kubha, uno anyi ne egheghiro nakuhaabhu, na wuure ataanyi ne egheghiro nakuhöku koru kiire are ararighi kubha naanyi nakyo.”
Abhahiiri bha hëënë bha Yesu
(Mataayo 12:46–50; Maariko 3:31–35)
19Niho nyina Yesu na bhaömööbhö bhakaacha komumööhi Yesu. Amare bhataatoriri komohikera, gho kubha ꞉haare ne erikinda ikoro re bhaato.
20Abhaato bhakamurëëtëra amangʼana bharamobhoorera, “Nyako na bhaömöönyu, mbiimeeriire anche, mbakwënda orighani nabho.”
21Akabhagharokeri akabhugha, “Yiima na bhaomwito nibho bhoose bhano bhakooghu angʼana e Ryobha na koyiköra.”
Yesu ˆakahörëëri obhukama bhuhaari
(Mataayo 8:23–27; Maariko 4:35–41)
22Orosiko rumu, Yesu aghatiira mo‑bhwato haghirohamu na abhaanabheegha bhaache, akabhabhoorera akabhugha, “Ntutëënyë anyancha tughëndë amwambuko.” Mbe, bhaghatanura.
23Hano bhaare bharaghe, Yesu aghaghöötu na chandöörö, akamisi. Eriibhagha riyo mo‑nyancha, hakarwera obhukama ne emekunda mihaari chwee. Obhwato bhuyo, bhoghasëëma ghwichora amanche, bhoose mbaare mo‑tabhaaribhaari.
24Abhaanabheegha bhayo, bhakamutambana Yesu, bhakamobhooki, bharabhugha, “Omutëmi omokoro! Omutëmi omokoro! ˆToghasireekerera!” Hayo hayo akabhooka, akabhohiinya obhukama bhuyo ne emekunda ghe manche, kubha ghihörëërë. Gheghakira kiri, anyancha ekahörëëra.
25Yesu akabhabhoorera akabhugha, “Hayi bhoonyi obhokumi bhoonyu?” Bhaghatiina, bhakahagha chwee, bhakabhoorani abheene kwo bheene, “Uno n‑niwe? Akuhatëka koru obhukama bhuhaari ne emekunda ghe nyancha, ghekomosooka!”
Yesu ˆakahöri omooto uno anyi ne emisambu
(Mataayo 8:28–34; Maariko 5:1–20)
26Yesu na abhaanabheegha bhaache, hano bhatëënyiri anyancha e Ghariraaya, bhakahikera ase e Bhagheraasi, amwambuko mo‑mukööwa o Ghariraaya. 27Hano bhiikiri rubhareka ro nyancha iyo, bhaghatëmëërana no omooto umu o moghya uyo, uno are ne emisambu. Omooto uyo, gho chaasiko chaaru taare ariikara aka, amare naare ariikara mo‑chambeehera. Mo‑chaasiko chiyo choose, naare araghënda kingʼaabhi.
28Hano amorooche Yesu, aghaköra eriireghe, akiirëkëra haase ambërë yaache, aghasiikëra kwo riiraka ikoro akabhugha, “Neke okwënda ghokoone, iye Yesu Omoona o Ryobha Omokoro o Bhyose? Neghusabha otaanyaaki.” 29Eriibhagha riyo Yesu naare akawuhatëka omusambu uyo, omoru omooto uyo. Kwo riibhagha ryaru nahaatiiru no omusambu, koru bhaakabha bharamwigharera mo‑nyumba. Naare arabhöhu ne eminyörörö na chambengo, abhetena bhyose, ayaara ghuye mwibhara gho changuru che musambu uyo.
30Yesu akamobhoori akabhugha, “Eriina reecho niiye we?” Iwe akamugharokeri akabhugha, “Eriina reene, n‑Abhakëëya.” ꞉Naabhughiri hangʼu, gho kubha emisambu myaru, ngeere ghemusöhëriire. 31Emisambu ghiyo, ghekamusasaama Yesu gherabhugha, “Otatobhoorera tughëndë mwirooma rino reenyi kurë, mwirooma re mashambu.”#8:31 Mwirooma re mashambu. Kwo mangʼana ghano, umööhi nyaari mo-mangʼana amaköngʼu.
32Mbe, hayo ndeere‑ho erikinda ikoro re chambeechi cheere cherariishi mo‑gheghoro. Mbe, emisambu ghiyo ghekamusabha Yesu, kubha aghiisherereri ghighëndë ghisöhërërë chambeechi chiyo. Aghaghiisherereri, 33gheekamoru omooto uyo, gheeghaye gheghasöha gho changuru mo‑chambeechi chiyo. Chambeechi chiyo choose, chekahiringita cherahe ghuye mo‑nyancha iyo, cheghakwera mo‑manche choose.
34Hano abhariishi bha chambeechi chiyo bharooche ghayo gharweriire, bhakayaara, bhaaghaye mo‑moghya na mo‑bhyaro, bharasanchi amangʼana mo‑bhaato. 35Bhakamara abhaato bhaaghaye korighi amangʼana ghayo kinya ghaanyi.
Hano bhahikiri o‑Yesu, bhakamorighi omooto uno emisambu ghemoruure. Naare ikeere haghuhe na amaghoro gha Yesu, abheekiri changibho, naare na amangʼiini ghaache bhoheene. Abhaato bhayo, bhaghaghöötu no obhotiini. 36Abhaato bhano ꞉bhaarooche amangʼana ghayo ghoose, mbaare bharabhabhoorera abhande kebhuno ꞉ahöriibhu. 37Abhaato bhoose bha mo‑se e Bhagheraasi, bhaghaghöötu no obhotiini chwee. Bhakamusabha Yesu kubha aru hayo mo‑se yaabho. Mbe, aghatiira obhwato ghugharuka Ghariraaya.
38Omooto uyo, are ne emisambu, akamusasaama Yesu akamobhoorera, “Tughëndë haghirohamu.” Amare Yesu taamwishereriiri, akamobhoorera akabhugha, 39“Nooghi awaacho iyo mo‑moghya, obhabhoorere abhaato amangʼana amakoro ghano Eryobha reghuköriire.” Niho, omooto uyo akaru hayo, aghaye arabharaghaneri abhaato bha chambaara choose bha mo‑moghya ghaare Yesu amuköriire.
Yesu ˆakamuhöri omukari na komoryoki omuukë o Yayiro
(Mataayo 9:18–26; Maariko 5:21–43)
40Hano Yesu ahikiri mo‑mukööwa o Ghariraaya, aghaturungʼaneru no obhoyo bho bhaato bhano ꞉bhaare bharamughanya.
41Hayo, akaacha omooto umu, eriina reeche Yayiro, omukangati o risinaghooghi. Mbe, akahighama ambërë e Yesu, akamusasaama kubha bhaghi nawe awaache, 42gho kubha omuukë waache uno are omwene chiri, o meeka ikomi ne ebhere, naare arikeriire ˆaghatingʼi ghoku. Aghiishereri. Eriibhagha Yesu are araghe, obhoyo bhuyo bho bhaato, mboghiire nawe anyi ghateghate bharakindighana chwee.
43Ghate e bhaato bhayo, naare‑mu omukari uno are no obhubhabharu bho koru amasaahë#8:43 Koru amasaahë. Abhayahuuti ꞉mbaamwahwire omukari uno are araru amasaahë kubha m‑moghonchu. Tiishereriiru ne emeghiro ghe Musa ghwikomana haghirohamu na abhaato abhande. Omooto wowoose uno angamoturiri, woose nangabheere moghonchu. Mööhi Abharaawi 15:25–33. kwo meeka ikomi ne ebhere. [Wiiki naare amariri ghusari ebheghiro bheeche bhyose gho kobhaha abhaghabho.] Taare‑ho koru omooto uno atoriri komuhöriri.
44Mbe, omukari uyo aghaye anyuma e Yesu, aghaturi omuköbha o ngibho#8:44 Omuköbha o ngibho. Abhayahuuti mbaare bharatuma chaaköbha cheriniina mo‑changibho gho ghiri e kwihiiti kubha m‑bha hëënë gho ghughööta emeghiro ghe Ryobha. Ghayo n‑kinya bhuno Eryobha ꞉reebharagheriiri mo‑meghiro. Mööhi Kubhara 15:37–41; Kohiita kwo Meghiro 22:12. yaache. Hayo hayo obhubhabharu bhooche bho koru amasaahë bhoghasira, akahöra.
45Yesu akabhoori, “N‑niwe ˆaghanturi?” Abhaato bhoose, bhakaanga. Bheetero nawe akamobhoorera Yesu, “Oo Omutëmi wiito! Taanyi abhaato bhaaru bhakwinaariiri bharatachana!”
46Amare, Yesu akabhugha, “Nimënyiri naanyi‑ho omooto uno anturiri, gho kubha niiyoghwire changuru che kuhöri nchenduure.”
47Omukari uyo, hano arooche kubha taaghotora kwibhisa, aghaye o‑Yesu, arasingisa. Akabhuna ebheru ambërë yaache, akamobhoorera ambërë e bhaato bhayo bhoose, kino ꞉ghiighëriri akamoturi, na kebhuno ahöriibhu hayo hayo. 48Yesu akamobhoorera akabhugha, “Oo omuukë waane, obhokumi bhoocho ˆbhoghakuhöri. Nooghi no omurëmbë!”
49Eriibhagha Yesu are akeere arasiikëra ghayo, akaacha omooto koru mo‑ka yiire e Yayiro omokoro o risinaghooghi, akamobhoorera, “Omuukë waacho nakuure, nootighe komunyaaki Omweghi.” 50Hano Yesu oghwire amangʼana ghayo, akamobhoorera Yayiro akabhugha, “Otatiina! Ubhe no obhokumi, no omuukë waacho nakuhöra.”
51Hano Yesu ahikiri awaache Yayiro, akarëki abhaato abhande ghusöha haghirohamu nawe. Amare akabhiisherereri Bheetero, na Yohana, na Yakobho, ni ishe o muukë uyo, na nyina waache.
52Abhaato bhoose, mbaare bhararera na kwihiinyërëra gho ghiri e muukë uyo. Niho, Yesu akabhabhoorera akabhugha, “Motighe korera! Taamara aku uno, mööhi n‑komisi amisiri!” 53Abhaato bhayo bhaghasëëma komusëka, gho kubha ꞉mbaamënyiri kubha uyo naare amariri ghoku.
54Yesu aghaghööta okubhökö kwo muukë uyo, akamobherekera, “Oo omoona waane, bhooka!”
55Hayo hayo, akörö ekamugharukera omuukë uyo, akiimeerera. Yesu akabhabhoorera kubha, bhamuhë ebhiinyakurë.
56Hano abhiibhori bhaache bharooche ghayo, bhakaroghoora chwee. Niho Yesu akabharëki akabhabhoorera akabhugha, “Motamobhoorera omooto wowoose amangʼana ghano ghaköruru hano.”

S'ha seleccionat:

Ruuka 8: ntk

Subratllat

Comparteix

Copia

None

Vols que els teus subratllats es desin a tots els teus dispositius? Registra't o inicia sessió