Luk 17

17
A markato a omi
(Matiu 18:6-7,21-22, Mak 9:42)
1Be Iesu e poeiena turu katunun tsitsilo i tanen, “Mamanaka a omi e roron las rena u katuun bate kato homir, kaba a nomi pan e butu noua romana tara katuun te las mena a katuun tara tou hiamus! 2Kaba tega kato homieia ta katuun ta töa tara galapien teka te hamana uaier i tar ba pien te kato homina, e niga balana tegi kits menai ta hatu pan i totongolona a katuun teka batena harukue ria i loul! 3Alimiou go tara kap haniga naiam a peisa milimiou.
“Sanena tega kato homia a hahatoulana i tamölö, alö go ranga hapiou meien. Na tega palis ba naien a markato a omi i torinen, ba lö te hapolasa ba nem a markato a omi i tanen. 4Te kato homi nen i tamölö tara tohit a pöata turu töa u lan, ba nonei te la uanama i tamölö tara tohit has a pöata bate poeiena, ‘Alia e palis ba negu a markato a omi i tar,’ ba lö te hapolasa hasem a markato a omi te katoeien.”
A markato turu nihamana
5Bu Aposol e poeier tara Tsunono, “Alö go kato hapane iema u nihamana i tamulam.” 6Ba Tsunono e ranga palisina me poeiena, “A ngalin mastet e tetenei koruna, kaba e habutena a kaan leba te pan soköna. U nihamana e markato has uana iesana. Noahasina te tetenei koruna u nihamana i tamilimiou, alimiou e tatei ranga noa has mia turu ruei teka bate poeiemiou, ‘Alö go takalapama batena taleba pouts moua i tasi,’ ba nonei te kukute hase nou u ranga i tamilimiou!”
A markato tara tsonun kui
7Be Iesu e ranga lenina me poeiena, “Sanena ta töa i tamilimiou ega ka mei ta tsonun kui bate tara kap nena a kui tsi u sipsip, ba tara pöata tega la uamen i han, ga lö e tatei mar ranga has uaiem teka, ‘Mi nou sokö tala’? 8E möa koru! Alö e tatei poeiem i tanen, ‘Alö go nas bema a kannou i tar, bate hapousem u labalaban nas balö te söate muma a kannou i tar bate mi hahalosom, balia te nou bugu. Ba lö te töan nou moto mou.’ 9A tsunono e haniga hase nou a tsonun kui tega kukute tuun menaien u ranga i tanen? E möa. 10Na e markato has uana iesana i tamilimiou. Pöata te hakape mia limiou a manka ti ranga merai limiou tego katoeiam limiou, alimiou goma ngilemi tegi hapan merai limiou. Taraha? Alimiou u kato talaseiam a toukui ti hopö kap merai limiou.”
E Iesu e kato haniga poutsir a maloto a katuun a toba
11Pöata te la uu e Iesu i Jerusalem, nonei e silaia tara maroro i gusuna man provins i Samaria na i Galili. 12-13Nonei e tukuia tara töa han, ba maloto a katuun a toba e sabie ren. Nori i tuol ia i lehana me kur, “O Iesu! Tsunono! Alö go taatagi ramou lam!” 14Be Iesu e tara ranen me poeiena i taren, “La mula, ba limiou tena hatara namiou a peisa milimiou turu pris.” Ba pöata ti la noaien i maroro, ba peisaren e gogosona!
15Kaba a töa i taren e tara sabi te gogoso uaien me habirits poutsina me ranga hapanina te hatsunono menaien e Sunahan. 16Ba nonei e tuhopö nena i mouna e Iesu me haniga uana i tanen. A katuun teka a toun Samaria. 17Be Iesu e rangatana, “Alia e kato haniga pouts regula a maloto a katuun. Ga ime te ka ria a tosie? 18E möa ta taina ta katuun tega kopisima batemi soloseiena e Sunahan, a töa puku lasi teka a katununa tara tana han?” 19Be Iesu e poeiena i tanen, “Takei, balö te lam. A nihamana i tamölö te kato haniga poutse lalou lö.”
A Nipepeito tere Sunahan e butu nama romana
(Matiu 24:23-28,37-41)
20A palair u Parasi i rangati e Iesu a pöata tega butuma romana a Nipepeito tere Sunahan. Be Iesu e ranga palis ranen me poeiena, “A Nipepeito tere Sunahan ema tatei mar butu uana mei romana tegi tara menaien. 21E möa ta töa tega poeiou romana, ‘Tara, a Nipepeito tere Sunahan teka’ tsi, ‘Nonei ili!’ E möa. A nipepeito tere Sunahan e kana i torimilimiou.” 22Be Iesu e poeiena turu katunun tsitsilo, “E ka menou a pöata i murimuri te ngilin tara koru namoia limiou alia turu töa u lan, alia tu butun Katunuma, kaba alimiou ema tare moi lia. 23U katuun e poeier romana i tamilimiou, ‘Taraiam, nonei te kanama ili’ tsi, ‘Nonei teka!’ Kaba limiou goma tatei kukute ramien. 24Pöata te kulupuna u köasi, u kanaha e roron alesala uana tara mamana makum i kolö. Na e markato has uana romana iesana tara pöata te butu pouts guma lia romana, Alia tu butun Katunuma. 25Kaba alia ego sagoho mam bi a kamits a para. Ba u katunura i romana te tori tsuga nariou lia. 26A pöata te la pouts guma lia romana e markato has uana romana te kato uu a pöata tere Noa i manasa. 27Tara man lan i mam turu uolo pan, u katuun i nou me uar me hitölur, me noana turu lan te tasuia e Noa tara tolaala. Ba u uolo pan e la nama me atung hamate hobotontöa rena u katuun. 28Na e markato has uana romana te markato uu a pöata tere Lot. U katuun i nou me uar, me hiholur me haholur, me lebar a man kui me hatakeier u luma. 29Kaba turu lan te laba naia e Lot a taun i Sodom, bu tula u ahiil e rus here namei a langits i kolö me kato hamate rena u katuun hoboto. 30Na e markato has uana romana teka tara pöata te butu pouts guma romana lia, Alia tu butun Katunuma.
31“I murina nonei turu lan teka, ta katuun tega kaia i oluna a luma e goma koul ii bate tasuna batena luena a manka i tanen. Na katuun has te kana romana tara kui i tanen ema tatei kopis uana mei romana i luma i tanen. 32Hakats kopis naiam a ka a omi te butuia tara tahol tere Lot. 33A katuun te peits nena a nitöatöa i tanen ena hatie nen romana. Kaba a katuun te hataia sile nei a nitöatöa i tanen te ngil mena neien lia, nonei ena sabie nen romana. 34Alia e ranga mera goulimiou, nonei tara pöata i murimuri a huol a katuun te soho gono ria romana tara töa inana tara bong. A töa e luba ner romana ba tai te kakana. 35A huol a tahol e kono hoboter romana a kannou. A töa e luba ner romana ba tai te kakana. 36A huol a tson e kui ria romana i kui. A töa e luba ner romana ba tai te kakana.” 37Ba u katunun tsitsilo e rangate ren, “O Tsunono, ime tena butu noua a manka teka?” Be Iesu e ranga palisina, “A makum te kana u tuenrei u mate, nonei a makum te gonogono ria u apena te nounouer a ka a koreme.”

انتخاب شده:

Luk 17: HLA 2020

های‌لایت

به اشتراک گذاشتن

کپی

None

می خواهید نکات برجسته خود را در همه دستگاه های خود ذخیره کنید؟ برای ورودثبت نام کنید یا اگر ثبت نام کرده اید وارد شوید