MARK 9

9
Ajuhi Kilivekeu
(Mt 17.1-13; Lk 9.28-36)
1Jisu no panoqo vilo pi: “Kucho-kuchono ino nongu vilo pini, hilehi puthugho akemi gholo khamiye Alhou yehkipe akuka kumto ighikeu ithumlake kutolo thimo nani.”
2Atsala tsugho thiu Jisu no Pitor, Jems eno Johan pano kuthu likhi sasu qhemghayikeu naghuto lakhilo ikuno pano kuthu zulono pa juhi kilive, #2 Pit 1.17-18 3pano uakeu phiye ayeghilo timi khunomu titoi ishipe metsughoyi shi mlae. 4Tilehi pano kuthuye Elija ngo Muse pamano Jisu sasu kuptsa akeu ithulu. 5Pitor no Jisu vilopi. “Kutsuchekeu, ningu hilau akeu hiye ighono aghileshivae; ninguno apusho kuthu shini, lakhino oghenguno, lakhino Muse ghenguno eno lakhino Elija ghenguno ishi shinie.” 6Kughengu panonguye shishe musave kelauno Pitor ye kiu pikepukela mthaveke. 7Khungkusu lakhi ipeghieno panongu kuzupholuve, eno khungkusu lono asutsa lakhi ighi, “Hiye iNuke, ino pa qhuivulayi cheni. Pano pikeu shilo!” #Mt 3.17; Mk 1.11; Lk 3.22 8Panonguno homxa jukelauye paikhavino Jisu likhi thono kutami khumu panoqo gholo aghimove.
9Panongu naghuto lono iqichekelo, Jisu no panoqo hakhaghi ishi pive, “Ni Timi Nu akithi lono xuputhuve moke kutolo nonguno kiu ithulupuani keno timi khuvilomu pikevilo.” 10Ike hipau ghili panoqo dolo likhino qhiluve, ikemu “Akithi lono xuthuvekeu” kiqiye kiu kela panonguno inijukile ae. 11Panonguno Jisu vilo hi iniju, “Kushiye Ayezah kukutsumino pikeuno Elija paghi ighimasae pikya?” #Mala 4.5; Mt 11.14 12Jisu no ishi khochile, “Elija ye atughushi ighi puzu thwokha kutope qhi. Eno ni Timi Nu ghenguno kuchoyesulo kushiye paye thwokha aghime shinikeu eno pa jukunathani keushi yepuani kya? 13Ino nongu vilo pinikeuye Elija ye ighi eno pa ghenguno yepuake toi timi qono puloake toi pa shou shipukuvae.”
Tughakusano sa-akemi Shipivi
(Mt 17.14-21; Lk 9.37-43)
14Kughou panonguno akhopemi kutamiqo lau ighikeno, timi aqokitikhino akhopemiqo suhope aghi eno Ayezah kukutsumino panoqo sasu kutsala aghi. 15Aqokitikhino Jisu ithulu kelo paikhavino shishe thughuyive eno pa lau kohasu wuno pa vilo akivishi ighi kema pi iniju. 16Jisu no akhopemiqo vilo iniju, “Nonguye panoqo sasu kiu kutsala ani kya?” 17Aqokitikhi gholo milakhi no ishi pa khochile, “Kutsuchekeu, ino inu olau saghi, kughengu tughakusa atsa pimlakeu lakhi pa lolo anike. 18Khile khile chechekelo namu hino pa tsuquluve aye, pa sunhepe kuluqhive cheni eno pa kichilo amtsazu mlaghoghoive cheni, pahu tsughu cheni eno pa phi kumtsu checheyive cheni. Ino okhopemi vilo hi haphevetsu lopi iniju, ikemu panonguye haphemlaveke.” 19Jisu no panoqo vilo pi, “O nongu akupulu kuhakeqo, niye khitohi kutolo nongu gholo achelo pikya? Niye khitohi kutolo nongu xaqhe alo pikya? Onu ilau saghilo!” 20Panonguno pa sasu Jisu lau ighi. Tughakusano Jisu ithulu kemtsa itimi hu sukughuthauve eno paye ayeghi shou iluqi puzu pidepukhu ihiuve eno akichilo amtsazu mlaghoghoive. 21Jisu no itimi papuh vilo ishi iniju, “Pano hitoi shichekeu khitohi shive akya?” Apuhno ishi khochile, “Anga shiaphi lono ke. 22Hino pa pithiveniye ghuthu kutomo amilo pa tukulusu acheni. Ike nono shikulupushi aghi aye ni-kimiyeqhiyitsu eno ni-kuphu tsulo!” 23Jisu no pa vilo pi, “Nono shikulupushi aghi aye ya? Timi khuno akupulu ani keno thwokha shikulupu ani.” 24Itimi papuh no tipamtsa igha ithughino pi, “Ino pulu ani, ikupulu tomono akeulo kuphu tsulo”
25Timi aqokitikhino kohakive panongu lau cheghikeu Jisu no ithuluve puzu pano tughakusa hu sakiyighi ishi pi, “O akini kughupo eno atsa piphekumlau aghakusau,ino ovilo ahza tsu ani, pa launo ipeghivelo eno khilemu itaghi pa lolo ilokevilo” 26Tipauno vekipighi igha puzu shishe pa sukughuthano ipeghive; eno itimi huye akithikumo lakhi hutoive, ikehu tile timi kutomono ishi pi, “Paye thivae!” 27Ikemu Jisu no pa ulo tsuqupeno pa sunheputhu eno paye puthughove.
28Jisu no aki sholoku-u ilove kethiu pa khopemino amlotsa shighi pa vilo ishi iniju: “Ninguye kushiye hi haphemla kya?” 29Jisu no ishi panoqo khochile, “Akighini eno kumvu keu likhi lono kumoaye kutau kiu nomu hikithipu haphemlae.”
Jisu no Pa Kithi Ghili Pikithe
(Mt 17.22-23; Lk 9.43-45)
30Panonguno tipa-a lono chesu vejoi Galil ghakhulo wuve. Jisu ye khuu pelomu paye khile anikela ithipe nishimo no ae, kughengu paye pa khopemi shika ae. 31Pano pa khopemi vilo ishi pie, “Ni Timi Nu ye kughasawo timiqo ulo suvetsu nani, eno timiqono pa pithive nani; tishinamu atsala kuthu thiu paye xuthughive nani.” 32Hipau pikeu pa khopemiqoye vethamla, ikemu panonguye pa vilo tipau kiqi inijunikeu musave.
Khuuno Akijeu Kya?
(Mt 18.1-5; Lk 9.46-48)
33Panonguno Kapernaum lo ighi eno aki sholokuu ake lono Jisu no pa khopemi vilo iniju, “Nonguye alalo kiu kutsalakile che kya?” 34Ikemu panonguno inaqhoive, kughengu alalo chekelo panonguye lakhino lakhi sasu khuuno akijeu kelapi kutsalakile cheke. #Lk 22.24 35Jisu no iqave puzu, akhopemi chighikini kuno panoqo vilo pi, “Khunono atughiu shinishi keno paye kumtsu shekhau shimasa, eno kumtsu qeu shimasae.” #Mt 20.26-27; 23.11; Mk 10.43-44; Lk 22.26 36Tishi puzu pano itimi lakhi sawo panoqo mtalo qhino pa uno pa khape puzu panoqo vilo pi, 37“Khunono ijelono itimi hitoi keqo lakhimu sasuthini keno isasuthi ani; eno khunono isasuthi ani keno, ilikhi kumono, ipuwu akeu ghi sasu thi ani.” #Mt 10.40; Lk 10.16; Jn 13.20
Ni Hebidemo Kemiye Nilaumi
(Lk 9.49-50)
38Johan no Jisu vilo ishi pi, “Kutsuchekeu, timi lakhino oje lono tughami haphe cheghike ninguno ithulu, ike ninguno pa hakhae, kughengu paye niqomi kumokehu.” 39Jisu no pa khochile, “Pa hakha kevilo, kughengu timi khukhumu ije lono akumzapu kumla shi puzu paikhavi lono ishou alhoksa tsa pimo nani.” 40Kughengu khukhumu nihebidemo kemiye ni laumie. #Mt 12.30; Lk 11.23 41Kuchouno ino nongu vilo pini, nonguye Khristo timiqoke ipi puzu timi khunono azu ajukhu lakhimu nongu piye keno paye asaxu ithuluni putsae. #Mt 10.42
Axine lo Mususawukeu
(Mt 18.6-7; Lk 17.1-2)
42Ipulu chekeqo gholo ayitiu lakhi zulomu shokukho kepu timi khu uno qhitsuni keno, timi tipau ghenguye athikutsughu tuqu pesu pa ku-olo tshuqhipuno azughilo vesuve keuno pa ghenguno akiviu. 43Ikehu, o-uno opelo akumou shiaghi aye, ti michevelo! Oghenguno a- u kini kujo xapusu inhemokeu milo vesuvepeni kepuye a-u lakhi kuhano akuxupulo ilokeu pavi. #Mt 5.30 44[Tilehiye panongu pithe khilemu thichemoe,eno ami khilemu inhechemoe.] 45Opukhuno opelo akumou lalo cheghi aye, ti michevelo! Oghenguno apukhu kini kujo xapusu amiyizulo vesuvepeni kepuye apukhu lakhi kuhano akuxupulo ilokeu pavie. 46[Tilehiye panongu pithe khilemu thi chemoe, eno ami khilemu inhechemoe.] 47Onhethino opelo akumou shi aghipe aye, ti lejovelo! Oghenguno anhethi kini kujo xapusu amiyizulo vesuvepeni kepuye anhethi lakhi likhi pusu Alhou yehkipelo ilokeu pavie. #Mt 5.29 48Tilehi ye panongu pithe khilemu thi chemoe, eno ami khilemu inhechemoe. #Isa 66.24
49Kughengu ami kughapesu timi kumtsu shikimthe ke toi amtino kumtsu shipuqhu nani, 50Amtiye qhiqhumzayi keu kuhave aye, nonguye tipau kishi qhumzai kitheluni kya? Nongu likhi nongu lolo akuqhu alo, eno lakhino lakhi sasu alokughuno shikile alo. #Mt 5.13; Lk 14.34-35

Markert nå:

MARK 9: SUMIBSI

Marker

Del

Kopier

None

Vil du ha høydepunktene lagret på alle enhetene dine? Registrer deg eller logg på