Matiusu 26
26
Itigioka ma oraha o Yesusu iwitoma
Maruku 14:1-2; Lukasa 22:1-2; Yohanese 11:45-53
1De ipahaino abe o Yesusu wodotoko ibootino de ahao wahingahu iwinii-niikika wato, 2“Marai ngini nihiorikoka abe hinootoka de imulaenge nanga Totilakuru ma rame-rame. De naa tinihingahu abe ma oraha gea de Ngohi o Nyawa ma Ngofaka ahao ihihidoaka o nyawa utuikali la ahao ona gea ihihohonenge abe ihihidapakuika o gota isosalioaka.” Hokogea Una womahingahu abe hokokia ahao idadi Unangika.
3De ma wangeoka gea de naga o Yahudi ma nyawa manga hohidimono yomatoomuino o Kayafasa ai tauoka, abe una gea manga hidemo Ma Jouiye ma hibaluhu wokokurutiye. De naga genangoka to ona manga hidemo Ma Jouiye yokokurutiye yamuruono naga de nagali manga hohidimono utuoli yomakokitoomuino. 4De manga doomuoka gea de yomakoketemo la yomalingiri ma ngekomo hokokia yapake la ka idadi yomatohi-tohiki iwitaoko o Yesusu de iwihohonenge Una. 5De gea yoigo yomatohi-tohiki iwitaoko de iwitoma angamoi yohawana ato done o huruhara idadi o kawaaha manga hidogoronaka. Ho gea yomahitiari ato, “Koaho ufa ngone hitaoko abe ma oraha o Totilakuru ma rame-rame ma goronaka done ahao o kokawaaha duru inangamo de o huruhara idadi genangino.”
Momatengo mihituagi o Yesusu ai peauku de o minya ma hali-hali
Maruku 14:3-9; Yohanese 12:1-8
6De o Yesusu de iwinii-niiki ona o lokuoka de yosobo yoiki o Betania ma kapongika, de genangoka yowohama o Simono ai tauika, abe una ma dihira iwipado-pado. 7De ona naga yolo-olomo manga gogiriakahi de naga o ngofeka momatengo moboa o Yesusino, de muna gea momagao moi o boto abe o hakaruino yodiai de gea ma dola o minya abe ma bounu duru ihailoa. De ma minya gea ko asapuruahi ho duru kohahali. De ma minya gea muna mihituagi o Yesusu ai peauku.
8De ona abe iwinii-niiki ka de gea amake de duru yongamoka, de ona yomakoketemo ato, “Ou, adodoa ho ma minya gea de maumoka hokogea? 9Koaho ma minya gea afukunu dika la ma tiwi kohaamoko amake, de ahao ma tiwi gea koaho ihidoakika o hu-huha ma nyawaika. Masara nako hoka kangano gea ko itiaiua.” Hokogea imitaere munangika.
10De o Yesusu watemo iwinii-niikika wato, “Ibootohi nimiruwae. Abe muna gea modiaioka Ngohino, gea Ngohi tohiromanga tato duru ihailoa. 11Nako o huha ma nyawa, gea ka ihikaika naga nia hidogoronaka, de o wange o kia dika de niato niaduhunu ma ka idadi niaduhunu dika. Masara Ngohi naa ko ihikaikaua nginioka. 12De muna mohihituagi de ma minya la mato ngaro ko ihilungunuahi ma ahi badanga mohidiaiokau. 13De naa moi tagou-goungu tinihingahu, o duniaka naa o kia-kiaka dika ahao yahingahu-ngahu o Abari ma Rorahai o nyawaika, de to muna ami ade-adeoo yahingahu la ka imihohininga ma titi ami datoro ma hohailoa gea abe modiaioka Ngohino.”
O Yudasa woiki wifukunu o Yesusu onangika abe manga hohidemo Ma Jouiye
Maruku 14:10-11; Lukasa 22:3-6
14De ipaha de o Yudasa Isikarioto, abe una yangimoi de yahinootoino, una woiki onangika abe yodadi manga hohidemo yokokurutiye Ma Jouiye. 15De una waleha onangika wato, “Nako o Yesusu tinihidoaka nginika, gea ahao o tiwi ma gahumu muruono nihihidoaka ngohino?” De woleha ibooto de ona iwihidoaka unangika ma gahumu moruange o tiwi ise-senge abe o haakaino yodiai. 16De ahao duru ma oraha genangoka de imahikaino de o Yudasa ma ngekomo womalingiri la ka idadi o Yesusu wihidoaka onangika gea.
O Totilakuru ma rame-rame ma inomo yomakokutuono yolomo
Maruku 14:12-21; Lukasa 22:7-23; Yohanese 13:21-30; 1 Korintusu 11:23-26
17De ipaha o Yahudi ma nyawa manga rame-rame hinooto gea adonoka abe moi ihiromanga o Roti abe ko Iwa ma Ragi de abe moioli ihiromanga o Totilakuru ma rame-rame. De ma wange gea o Yesusu iwinii-niiki yoboa Unangino de iwileha ato, “Mia Baluhu, abe bootino homakokutuono holomo abe homahihohininga ma titi o Totilakuru, ho ngomi naa minileha, o kiaka minahidiaiohi nanga inomo?”
18De Una wopaluhu de wahibehehongo onangika wato, “Ngini niloikohi doka ma kotaika. Doka ahao niwimake womatengo nanga dodiawo. De unangika gea niwitemo kiani hokonaa niato, ‘Hobata, nanga Guru wonihibehehongo wato, “Ahi gahe adonoka, de Ngohi toigo la bootino o Totilakuru ma rame-rame ma inomo Ngohi de abe ihinii-niiki ngomi miolomo to ngona ani tauoka.”’”
19Ka de wahibehehongo ibooto iwinii-niikika gea de ahao ona yosobo yoiki doka ma kotaika. De ma kotaka aika de yodiai abe imaketero dika hoka o Yesusu wotemoka mata-mata. Ho to manga dodiawo gea ai tauoka de ona ihidiai o Totilakuru ma rame-rame ma inomo genangoka.
20Ho ka de ihohomuku de o Yesusu de ona iwinii-niiki yangimoi de yahinooto ona mata-mata yokokigogeruku la yomakutuono yolomo. 21De ahao naga yolomo manga gogiriaka de o Yesusu wahingahu onangika wato, “Naa duru tagou-goungu tinihingahu abe womatengo nginino ahao wohihidoaka ahi musuika.”
22De ka de ai demo gea yoihene de manga hininga ikokihuhaka. De yomakokawalimi yotemo ato, “Ahi Baluhu, tonganono ani demo naa ko ngohinoua ma dumutu!”
23De Una wopaluhu wato, “Una gea abe ngone nanga roti homahitabu-tabu homahidodai moi. 24Angamoi igoungu Ngohi o Nyawa ma Ngofaka kiani tohonenge duru imaketero hoka Ma Jou ai Bukuoka ihitulihukuoka. Masara hiokoo una gea abe wohihidoaka ahi musuika, angamoi ahao ai hohowono ma kangela duru kohaamoko wamake. Koaho una gea ngaro ufa de womaboa.”
25De ahao o Yudasa abe una gea ahao wihidoaka ai musuika unangoo wileha o Yesusika wato, “Ahi Baluhu, tonganono ani demo naa ko ngohinoua ma dumutu!”
De o Yesusu wotemo wato, “Ngona ma hirete nafetongokau ma demo.”
26De ahao manga gogiriakahi yolomo de o Yesusu o roti waleino de wohitarimakaseokahi Ma Jouiye. Wohitarimakase ibooto de o roti gea wakokabelaka de wahikokidoaka iwinii-niikika de wotemo onangika wato, “Abe ma roti gea tinihidoakikaka gea ka idadi niakokiolomo, abe gea ena imaketero hoka to Ngohi ahi roehe.”
27De o roti yolomo ibooto de ahao waleino o angguru ma gohaka ma teongo o mangko moi de genangoo wohitarimakaseokahi Ma Jouiye de wahidoaka iwinii-niikika la yomaloliokere o mangko moi. De wahidoaka de gea wotemo onangika wato, “Ngini nimaloliokere ma mangkoino naa, 28angamoi ma angguru gea imaketero hoka to Ngohi ahi awunu. De gea idadioka Ma Jou ai behehongo ma titi, angamoi ahao ahi awunu ikopoauku la o nyawa manga ngoe manga howono akokiofioka genangino. 29De naa tagou-goungu tinihingahu, naa ma batingi abe o angguru gea ko tokerokauahi. Masara ahao abe ma oraha ahi Baba Ma Jou wahikoano o nyawa, gea de ahao o angguru ma hungioli tokere.”
30De yolomo ibooto de ahao o higiriiri moi yonyanyiokahi Ma Jouiye de gea ma tauino yohupuoka de ahao yoiki yodoa o Saitunu ma lokuiye.
O Yesusu wahingahu iwinii-niikika wato, “Ahao nihikokiporete Ngohi naa”
Maruku 14:27-31; Lukasa 22:31-34; Yohanese 13:36-38
31De o Saitunu ma lokuoka gea de o Yesusu wahingahu onangika wato, “Ngini o futu naa dika de nihikokiporetoka Ngohi, abe naga ihitulihukuoka Ma Jou ai Bukuoka abe Ma Jou wotemo wato,
‘Ngohi ahao o domba ma gogoana tiboditoka,
de gea ai duduono ma domba imahikokabarihoka.’” # 26:31
Sakaria 13:7
“Hokogea itemo Ma Jou ai Bukuoka. De igoungu hokogea ahao idadi nginika. 32Masara ahao tomomikoli ahi honengino, de gea ahao Ngohi toiki tohira o Galilea ma tonakika, de ngini ahao nihihidoduruino.”
33De to Yesusu ai demo gea abe ma titi ona ahao iwikokiporete, gea ai demo o Peturusu woihene de ahao womahingahu wotemo de ma buturungu wato, “Ahi Baluhu, ngaro ona naa mata-mata inikokinoaka masara naa ngohi duru ko toninoaua.”
34De ahao o Yesusu witemo wato, “Ahi dodiawo, naa tagoungu tonihingahu, bootino o futu naa dika abe ko itebinuahi, de ngona naa nohioluku. Abe bootino o kuru-kuru ko atailuahi de ngona naa nohiolukoka ma hange ibooto.”
35De o Peturusu ai demo duru widobuturungu wato, “Koua! Hokogenangua! Ngaro ngohi de ngona homahidohonenge ma ka tomodeke. Ngohi duru ko toniolukua!” De hokogenangoli o Peturusu ai dodiawo utuoli ona mata-mata yokokitemo o Yesusika de manga demo gea imakadaene hoka o Peturusoli ai demo.
O Yesusu womaniata o Gesemani ma ngioka
Maruku 14:32-42; Lukasa 22:39-46
36De ahao o Yesusu wao ona iwinii-niiki o ngi moiikali ihiromanga o Gesemani. De yomahiadonoka de o Yesusu wotemo wato, “Nimagoo-gogerohi nenangoka, Ngohi dokengika toiki tomaniatohi.” 37De Una wao o Peturusu de o Sebedeusu ai ngofaka yahinooto o Yakobusu de o Yohanese la yomakiniiki de de Una. De yomahiadonika dokenangika de o Yesusu duru ai hininga ihuha hiadono ko womahimakeokaua ai hininga. 38De Una womahingahu yaruangeika wato, “Ahi dodiawo, naa ahi hininga duru ihuha, abe duru ihilungunoka hidutu tamao hoka ngade-ngade tohonenge naa. De ngini nimagoo-gogerohi nenangoka dika de ufa inikiooko.”
39De o Yesusu woiki hatoli watingakika yaruange gea de womamotumuku womaniata Ma Jouiye wato, “Ahi Baba, nako ka idadi, iti ufa gea ahi kangela abe itigioka idadi Ngohino. Masara iti ufa to Ngohi ahi hininga ma mau naniiki, masara tato Ngona dika Baba ani mau naniiki.”
40De womaniata ibooto de ahao wolio ai dodiawoika. De waika de wamake ona yomakokiiduoka de yakokiookoka. De watumomiki de o Peturusika witaere wato, “Dodiawo, inikiookokau. Mode adodoa ho ko niapoaua nimagoana ka o takoro moiino dika ma dekana?” 41De ahao o Yesusu wahibehehongoli onangika wato, “Ngini kiani niwangoroka de nimaniata Ma Jouiye la ufa ma dorou inihiatara de inihikala nginika. Igoungu, nia hininga ka yomodeke masara nia badanga ko apoaua!”
42De wotemo ibooto de woikokali ai dingiika de womaniatoli wato, “Ahi Baba, nako ko idadiua Ngona nagoraka ahi kangela naa Ngohioka de aino ma kiani tohimanga dika, gea iti to Ngona ani mauoka dika de aino naniiki.”
43De wolioli onangika de waino de ka wamake yomakokiiduokali angamoi duru yakiookohi.
44Ho Una woikoli ai dingiika de womaniatoli Ma Jouiye, de ai demo imaketero abe hokokanganoli ai demo Unangiye. 45De womaniata ibooto de woliokali onangika de ona ka yakiookokali. Ho wataere onangika wato, “Mode ka nimahiainohi hiadono ka inikiookohi? Marai nia giooko ko iniwedonuahi? Abeika, Ngohi o Nyawa ma Ngofaka naa ahi gahe ma oraha adonoka, abe ihihidoakoka o howo-howono ma nyawaika. 46Nimaokoiye la hosobo habuhuku ona gea abe yoboaino! Abeika, abe naa wohihidoakoka ahi musuika, abe una naa woboainoka!”
O Yesusu iwitaokoka
Maruku 14:43-50; Lukasa 22:47-53; Yohanese 18:3-12
47De ai gogiriakahi o Yesusu wotemo iwinii-niikika gea de naga o Yudasa woboainoka, abe una yangimoi de yahinootoino masara una gea wihidoaka o Yesusu ai musuika. De nagaoo ko manga ngoe o huhuloko ma nyawa yoboaino de o Yudasa angamoi ona gea manga hohidimono yahuloko la yoboa. Abe manga hohidimono gea o Yahudi ma nyawa manga hidemo Ma Jouiye manga baluhu yokokurutiye de naga utuoli o Yahudi ma nyawa manga hohidimono. Ho ona gea mata-mata yahuloko yowoe-woeika gea la yomakiniiki yoboa la iwitaoko o Yesusu. De ona yomakokigao manga humaranga de manga boboha.
48Masara ma dihira abe ko yoikuahi de o Yudasa wadotokokau onangika wato, “Nako haika de Una abe tibounu, de Una gea kiani niwitaoko.” Hokogea wadotoko o Yudasa. 49De naa woboaino o Yudasa de womataiti woboa o Yesusu ai himangino de witemo wato, “Ahi Guru.” De ahao wibounu o Yesusika.
50De wibounu ibooto de o Yesusu witemo unangika wato, “Ahi dodiawo, abe nohideeoka nato nodiai, gea nomataiti nodiai.” De ahao ona abe yomakiniiki de o Yudasa ka iwikokitaoko o Yesusu. 51De ahao ka itodokanino de womatengo abe o Yesusu iwinii-niikino womahitigi-tigino de ai humaranga womagoraka de womatengo wioto hiadono ai ngauku wahahangoka. Abe una gea ai ngauku wahahangoka, una manga hidemo Ma Jouiye manga baluhu wokokurutiye ai gilaongo.
52De ka de gea idadi de o Yesusu witaere una woto-otoika wato, “Ani humaranga gea naharumoka! Angamoi onagona dika yomagora-goraka manga humaranga, ona gea ahao ihihonenge de o humaranga. 53De mode ngona ko nohiorikua abe nako Ngohi tomagahoko o duduhunu ahi Babaika de ka jai-jai dika de wohiduhunoka? Abe nako togahoko la wahidingoto o malaekata duru yosana, gea ka de tomagahoko de ma malaekata yoboaka la ihiduhunu de ihidatoko o kangelaino gea. Ho gea tanu ngaro ufa de ngona nohidatoko! 54Masara nako hoka Ngohi tomagahoko la o malaekata ihidatoko ahi kangelaino, gea ahao done sarakia de idadi Ngohino abe imaketero hoka ihitulihukuoka Ma Jou ai Demo-demoino? Ho gea ma titi hiadono Ngohi tahigunoa ona naa la ihitaoko de ihiaoika, la ahao idadi duru imakadaene de abe Ma Jou ai Demo-demoka ihitulihukuoka.”
55De ahao o Yesusu wotemo yowoe-woeika wato, “Adodoa ho hiadono nia humaranga de nia boboha nimagao la niato nihitaoko? Gea nia hininga done sarakia? Niato bote Ngohi naa o nyawa ma dorou abe tatobalawana nanga popareta ho hiadono kiani naga nia dae la ka idadi nihitaoko? Masara nengokadauinohi o wange-wangeiye Ngohi naga de de ngini Ma Jou ai Tauoka abe tinidotoko, masara gea de ko nihitaokua. 56Ma gea adodoaua, angamoi kiani idadi hokonaa la ingodumoka gea abe Ma Jou ai uru ma dodofanga ihitulihukuokau to Una ai Bukuoka.”
De gea o Yesusu iwinii-niiki yokokiloaroka ho ka iwidogunoaika.
O Yahudi ma nyawa manga hohidimono abe yotobauru-urusu o nyawa gea o Yesusu wahimanga
Maruku 14:53-65; Lukasa 22:54-55, 22:63-71; Yohanese 18:13-14, 18:19-24
57De ahao ona abe iwitaokino o Yesusu iwiao o Kayafasa ai tauika, abe una gea manga hidemo Ma Jouiye manga hidimono wokokurutiye. De genangoka naga ona yotobadoto-dotoko o Musa ai Paretaino de o Yahudi ma nyawa manga balu-baluhu utuoli, ona gea yomakokitoomuinoka genangoka.
58De o Peturusu una wihidoo-doduru o Yesusu ai poretino. De hokogea wihidoo-doduru ka hiadono o tau gea ma loaino womahiadono. De ma loaka gea naga manga huhuloko yamuruono naga yogogerukuoka, ho o Peturusu waika de womahisapurika de manga huhuloko gea la wato woihene de wohioriki abe hokokia idadi o Yesusika.
59De doka o tau ma goronaka naga o Yahudi ma nyawa manga hohidimono abe yotobauru-urusu o nyawa yomakokitoomuinoka, abe naga ona yodadi manga hidemo Ma Jouiye manga hohidimono, de manga dodiawo utuoli naga ho ona mata-mata yongodumu genangoka. De ona gea mata-mata duru yolingiri ma titi la ka idadi iwihohonenge o Yesusu, ho o nyawa manga ngoe yahingahu onangika abe hokokia iwimake o Yesusu ai datoro ma dorou eko yoihene ai demo ma dorou. Masara moioo de ko amakeua ma titi la genangino ka idadi iwihohowono, angamoi o nyawa gea manga ngeluku ma demo ko imakadaenua. 60Abe naga o nyawa manga ngoe yaino de iwitae-tae de iwidofa-dofanga dika. Masara ona ka yomaketeliliara abe manga ngelu-ngeluku ma demo gea imakokohowono, ho ko idadiuahi ihititi manga demoino la ka idadi iwihohowono de o hohonenge.
De ahao o nyawa utuoli yahinooto yoboaino de o Yesusika iwitae de iwidofanga ato, 61“Ngomi naa miihenoka de to ngomi ma hirete mia ngauku abe o Yesusu ma dihira wotemo hokonaa wato, ‘Ma Jou ai Tau naa abe idadi o nyawa manga karajaangino ahao takilianga, de ipaha ahao o wange hange dika ipahaika de Ngohi tohigokokali o tau ma hungioli de gea o nyawa moioo de ko iwa ihiduhunu.’” Hokogea to ona manga dadae ma demo abe iwitae o Yesusika.
62De ahao manga hidemo Ma Jouiye manga baluhu wokokurutiye, una gea womaokoiye o nyawa yotobauru-urusu manga hima-himangoka de wileha o Yesusika wato, “Ho Ngona sarakia ani bobaluhu onangika naa abe initae-tae? Adodoa ho ko nomademoua?” 63Masara o Yesusu ka womarii-riidoka dika, ko wopaluhua.
De una gea witemoli Unangika wato, “De naa ngohi tonihibehehongo Ngonaika la nopaluhu ahi leleha ma demo abe bootino tonileha, de naa tofetongo to ngone nanga Jou Wotobawango ai romanga ho kiani nopaluhu. De naa tonileha hokonaa, Sarakia, Ngona naa igoungu nanga Koano abe Ma Jou wonahibehehongoka, de Ngona naa to Una ai ngofaka?”
64De gea ahao o Yesusu wipaluhu wato, “Igoungu Ngohi naa. De ngini ahao nihimake Ngohi o Nyawa ma Ngofaka, abe toboa o Horogaka de tauku masara o nyawaino tomaboa, gea nihimake abe ma oraha togogere Ma Jou Wolaku-laku ai nirakoka de abe Ngohi daku o Horogaka ma oraha o lobi-lobi ma goronaka totagi. De gea nihimake de ngini duru nihioriki hokokia ikokurutiye ahi gogere.”#26:64 Higiriiri 110:1; Danyele 7:13
65De ai demo gea ka de woihene manga hidimono wokokurutiye de ai baju wakakihoka angamoi duru wongamo de wotemo ai dodiawoika wato, “Abeika to Una naa ai ngelo ma demo Ma Jouika! Ibootohi o nyawa halingiri la iwihitaana ai howono. Nginioo niihenoka ai demo, abe ka Una dika ma hirete de Ma Jou wingelo. Abe Una ka o nyawa biaha dika de womahingahu wato ahao wogogere Ma Jouoka la ona yahinooto ihikoano mata-mataika. Nako ngohi, ai demo gea dika de iwihitaanoka ai howono! O hitaana utu ko hopereluokaua! 66Ho ngini sarakia niaputuhu?”
De ona mata-mata iwipaluhu ato, “Miaputuhu moi dika ai hohowono iwihitaana. Kiani Una gea iwihohonenge!”
67De ahao yamuruono naga iwiobiri o Yesusu ai himangoko de iwitidingi Unangika. De utuoli iwipoka-poka. 68De gea ai lakoko apakitoka de o ngoere ma belaka la ufa wamake de ahao ona yomakokawalimi iwipoha de ahao iwileha ato, “Ei, nako Ngona igoungu o Mesia abe Ma Jouoka de naino, gea ngaro ani lako miapakitoka masara ka idadiohi nomimake abe minipoha-poha. Ho abeika nomihingahu onagona inipoha naa? De naangoli, sarakia onagona inipoha? Abeika nomihingahu!”
O Peturusu womahipongono abe o Yesusika wioluku
Maruku 14:66-72; Lukasa 22:56-62; Yohanese 18:15-18, 18:25-27
69De ma oraha o Yesusu iwiurusu ma gogiriaka de o Peturusu nagahi doka o tau ma loakahi wogogeruku. De ipaha de naga o ngofeka momatengo o nyawa manga huhuloko moboaino o Peturusino de mitemo unangika mato, “O, marai ngonaoo naa to Una ai dodiawo abe o Galilea ma nyawa gea abe iwihiromanga o Yesusu.”
70Masara o Peturusu o nyawa gea manga hima-himangoka de una ka womahipongono wato, “Ngohi marai ani demo ikuranga tataoko ma titi, iya, tanu duru ko tomangaratiiua ani demo gea.”
71De ipaha ahao o Peturusu una o loa ma ngoranoka de naga moboaino o ngofeka momatengoli abe munangoo o huhuloko ma nyawa. De muna gea mimake o Peturusu ma ngoranoka de ahao onangika abe yomatoomuino genangoka mahingahu mato, “Una naa maraioka to Una ai dodiawo abe o Nasaretoka ma nyawa gea abe iwihiromanga o Yesusu.”
72Masara una ka womahipongonohi de hiadono womahikoboto wato, “Ngohi naa tokoboto moi de nako toeluku ahao ihidaene, ho naa ngohi tomahingahu, o nyawa gea niwifeto-fetongo, ngohi naa duru ko tihiorikua!”
73De gea ko itedekanuahi o nyawa utuoli abe yomatoomuinoka genangoka ona yoboa unangino de iwitemo ato, “Ho maraioka ngonaoo to ona manga dodiawo, angamoi igoungu ngonaoo o Galilea ma nyawa! De gea ka idadi minihioriki ngona o Galileaka ma nyawa ma titi ani demo ma ilingi!”
74De gea o Peturusu duru womahipongono de womahikoboto de Ma Jou ai romanga wato, “De naa tomahikoboto de tofetongo Ma Jou ai romanga, ho naa tagou-goungu tinihingahu nginika abe Una gea niwifeto-fetongo duru ko tihiorikua!” Ka de o Peturusu wotemo ibooto de o kuru-kuru ataili. 75De ka de gea woihene de o Yesusu ai demo unangika kanganoika gea wohininga abe o Yesusu wotemoka wato, “O futu naa dika de nako hiadono o kuru-kuru atailoka de ngona naa nohiolukoka ma hange ibooto.” De gea o Peturusu ai hininga duru ihuhaholi hiadono wosoboka de woari waamo-amokiye.
Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman