Maruku 4
4
O Yesusu ai hiketero ma ade-ade abe womatengo o bibiti wohibarihi
Matiusu 13:1-9; Lukasa 8:4-8
1De ipahaino de o Yesusu ma moioli o nyawa wadotoko o Galilea ma akere ma ngooto ma datekoka. De duru ka yowoeokaholi yomatoomuino ho o Yesusu womaturuuru o ngotiroko de wogogeruku o ngotiroka gea la wadotoko onangika. De abe o nyawa yowoe-woe yomafafoino genangoka, ona ka o dudungoka dika de iwihigihene Unangika. 2De naga ma titi ma ngoe o Yesusu wadotoko o nyawaika abe wapake de o hiketero ma ade-ade. Ho o wange gea wadotoko hokonaa, wato, 3“Abeika nitotoihene, naga womatengo woiki o redika la wohibarihi o bibiti. 4De o bibiti ma gogiriaka wohibarihi de utu ipuraraha ka ma ngekomuku, de o totaleo iboaino de aolomoka. 5De utu ipuraraha o tonakuku abe naga de ma hohakaruoka, ho ma tonaka gea ko ipirinukua. Ho angamoi ma tonaka ko ipirinukua hiadono ma bibiti gea itaiti iwango. 6Masara ka de yodihiwara de o bibiti gea amaai ho ikokimoraaka angamoi ko imahingutukua. 7De utu gea ipuraraha o hihikauku de imahidawango ka ma moi de ma hihika. Ho o hihika gea adehoroka enangika hiadono ko ihofokua. 8De o bibiti utu ipuraraha o tonaka ma hohailoauku de iwango de hiadono ihofoko. Ho utu naga ihofokoka ho hiadono ma hofoko moruange, gea ma titi ma hofoko ka yaowa. De utu ihofoko ho hiadono ma hofoko moributaanga, ma titi ma hofoko kohangoe. De utuoli ihofoko ho hiadono ma hofoko o ratuhu moi ho gea ma titi duru kohatohofokoholi.”
9Ho gea o Yesusu wohiketero ma ade-adeoka ibooto de ahao wotemo onangika wato, “Onagona dika de manga ngaukoka kiani ihigihene.”
10De o nyawaika gea wadotoko ipaha de ahao yowoe-woe yosobo de ma hou ka onangokahi abe iwinii-niiki yangimoi de yahinooto de utuoli abe iwitobaniiki. Ho gea ka onangokahi dika naga Unangoka de iwileha o Yesusika ma titi ma hiketero ma ade-ade abe wadotokoka. 11De o Yesusu wapaluhu onangika wato, “Ma dihiraino o nyawa ko ihiorikuahi Ma Jou ai dogogono abe ma titi hokokia Una wahikoano ai nyawaika. Masara ma oraha naa de Una winihimatokoka nginika ai dogogono gea la wato ngini naa ka idadi nihioriki. Masara ona abe nagahi ma poretoka abe ma titi ko yoboauahi Ma Jouino ho ko yodadiuahi to Una ai nyawa, ona gea Ma Jou wato borotaua de ona ihioriki abe ma titi hokokia ai nyawaika wahikoano. De gea ena ma titi hiadono Ngohi tadotoko de o hiketero ma ade-ade dika tatobapake. 12De hokogea tadotoko de o hiketero ma ade-ade la idadi imakadaene hoka ma dihiraino Ma Jou wotemoka wato,
‘Ona gea ngaro ihigali-gali yolega ahi datorino masara ko ihiorikua ma titi genangino, de ngaro ona ihigali-gali ihigihene ahi demoino masara ko ihiorikua ma titi, angamoi nako ihioriki done yotoba de manga howono Ma Jou waofi.’” # 4:12
Yesaya 6:9,10
13De o Yesusu wotemoli onangika wato, “Sarakia ahi hiketero kangano abe wohibarihi o bibiti, gea ko nihiorikua ma titi? Nako gea done sarakia o hiketero ma ade-ade utu de ahao nihioriki ma titi?” Hokogea o Yesusu wataere onangika de ahao ai hiketero ma ade-ade wahitararono onangika hokonaa la duru ihioriki ma titi. 14Abe Una wato, “O bibiti gea wohibarihika gea Ma Jou ai Demo-demo. 15Ho o bibiti gea ipuraraha ma ngekomuku gea ihihanga imaketero hoka ona gea yoihenino Ma Jou ai Demo-demo ma ko itedekanuahi de o Ibilihi ma haeke iboaino onangika de idiai la yawohanga Ma Jou ai Demo-demo abe yoihenoka. 16De utu abe yoihene Ma Jou ai Demo-demo, ona yomaketero hoka o bibiti gea ipuraraha o hakaruku. Ho gea imaketero hoka ona abe yoihene Ma Jou ai Demo-demoino de yodafongo ka de manga garagoka. 17Masara angamoi manga hiningaka ko imahingutukua ho nako o huha yamake eko naga yahikangela de ma titi Ma Jou ai Demo-demo ona yaniiki, gea itaitino de hiadono ko yaniikokaua enangika. 18De naga utuohi yoihene Ma Jou ai Demo-demo imaketero hoka o bibiti ipuraraha o hihikauku. 19Abe ngaro yoihenoka masara manga hiningaka la o duniaka yowango yososanangi dika. Ho gea yahibudi de o kiahonanga ato iti yokaya, de naga manga horoodo utu hiadono Ma Jou ai Demo-demo adehoroka de manga horoodo. Ho to ona manga wowango imaketero hoka o datomo abe ko ihofokua. 20Masara utu yoihene hoka o bibiti gea ipuraraha o tonaka ma rorahaiuku, ona gea yodafongo Ma Jou ai Demo-demo agou-goungu. Ho to ona manga wowango imaketero hoka yadatomoka o tonaka ma rorahaiuku ho de ma hasiloka. Ho ona utu manga hasili ka yaowa, de naga utu manga hasili iwoe, de ona utuoli duru ifoloiholi manga hasili hoka o datomo kohatohofoko.”
O posi ma hiketero
Lukasa 8:16-18
21De ahao o Yesusu wahitararonohi onangika wato, “Mode o nyawa yaleino o posi de ihidatamunuku de o kiarono eko dau o koi ma timiuku yakelengauku? Koua, masara gea kiani yakelenga daku to ena ma ngioka la duru itararono arihonongaika. 22Abe ma oraha naa bote nagahi abe Ma Jou ko wohimatokuahi nginika, masara ika-ika de ahao wohimatoko ena gea. Abe o kia dika atamunohi de ifufutuohi nia hiningaka, ahao naga ma oraha Una wafelenga la ka idadi niataoko ma titi gea. 23Ho nginioka onagona dika abe de nia ngaukoka, kiani nitoihene la ma titi niataoko itiai.”
24De ahao wato, “Abe ma demo niihene, gea kiani nitotoihene de nimafikiri! Ho nako nitotoihene, gea ahao nia tobahioriki ka idogo. Nia tobahioriki idogo de ahao ma titi utuohi ka idadi niataoko itiai. 25Ho onagona dika abe ma hohutulu yotoihene de ma titi yataoko itiai ahao ka idogo-dogo manga tobahioriki. Masara onagona dika ko yotoihenua ho manga tobahioriki hatoli ko iwa, ona gea ngaro manga tobahioriki ma hohutulu dika ma ahao enangoo ka yawohanga gea.”
O nyawa manga datomo ma hiketero
26De ahao ma moioli wohiketero o Yesusu, masara nena de ahao wohiketero abe ma titi Ma Jou wonahikoano. Ho wotemo onangika wato, “Abe Ma Jou wahikoano o nyawa ka idadi tohiketero hokonaa. Naga womatengo ai bibiti wohikabarihuku o tonakuku. 27Wohikabarihi ibooto de o futu-futuiye womaidu de o wange-wangeiye womomiki, de ipaha ahao ai bibiti ikokipotokaiyeoka, de ipaha de ikokurutiyeoka. Masara una duru ko wohiorikua hokokia abe iwangoiye. 28Abe tanu ma tonaka ma hirete ihiwangoiye ma datomo la hiadono ikokihofoko. Ho ikokiwangoiyeoka, ipaha de ahao ikokilamokiye, de ipaha ahao ikokihofoko. Ikokihofoko ipaha de ahao ikokilomukoka. 29Masara ka de ikokilomukoka de una gea de ai dodiawo ma hofoko yakokiutuku, angamoi ma oraha adonoka o gugutuku ma oraha. Ho o redi ma dutu gea ai karajaanga naga masara ko wohiorikua hokokia ai datomo iwangoiye de tanu ko unangua abe wohiwangoiye. De gea Ngohi tato imaketero de ma titi abe Ma Jou wahikoano o nyawa, angamoi enangoo ka ihikaika iwangoiye de ihofoko masara o nyawa ikuranga ihioriki to ena ma dodagi.” Marai hokogea o Yesusu ai hiketero.
30De ahao o Yesusu wotemoli onangika wato, “Ka o kiali hohiketero abe Ma Jou wahikoano o nyawa? Eko o kiali duru itaana? 31Marai hokonaa ma hiketero. Naga ma mui moi, o gauku ma mui, abe ihiromanga o sawi, de ngini nihiorikoka nako o gauku ma mui mata-mataika, ka enangohi duru ieteke. Ho o sawi ma mui gea yodatomo. 32Ipaha de iwangoiye, de abeika hokokia ma gurutiye, ngaro ma dihira ma mui duru ieteke. De nako o gauku mata-mataika o duniaka, ka enangohi ikurutiye. De to ena ma jaga utu ilago-agomo ho hiadono o totaleo iboaino de ma igutu imadiai ma jagaka gea angamoi ma fofongo duru irahai. De hokogenangoo abe ma oraha naa Ma Jou wahikoano o nyawa abe hatoli yohutulu dika, masara ika-ika de duru yodogo-dogo abe Una ka idadi wahikoano ai nyawa ko manga ngoeika.” Hokogea o Yesusu ai hiketero.
33Hokogea o Yesusu wadotoko o nyawaika, abe duru kohangoe o hiketero wapake. De gea o nyawa wadotoko hiadono o nyawa manga hininga duru aomangoka de ai demo. Ho nako nagahi to ona manga hiakunu la yoihene, gea o Yesusu ka wadotokohi onangika. 34De ai dodotoko ko moiua de ko wohiketeroua. Duru o hiketero dika wapake. Masara nako Una de iwitobanii-niiki dika naga, gea ahao wahitararono onangika abe o hiketero ma titi mata-mata.
O rato o Yesusu wohitogumu
Matiusu 8:23-27; Lukasa 8:22-25
35De o wange gea duru o bobimaowaka de o Yesusu watemo iwinii-niikika wato, “Niaino la ngone homahihora doka o ngooto ma honongaika.” 36Ho ona yowoe-woe abe wadotokoka ona gea yanoaka de yofarenoka ma ngotiri de de o Yesusu de yosobo. De naga o ngotiri utu muruono naga abe o nyawa yofarenoko ho onangoo yosobo yomakiniiki de o Yesusu. 37De manga dodagi ma goronaka de yadarato ho italoko kohabuturungu. De manga ngotiri ihiboha-boha angamoi ma lulu kohaago-agomo ho hiadono yobarene manga ngotiruku de ngade-ngade iwooro. 38Masara o Yesusu iwikiookoka, o ngotiri ma duruoka womapanginiye. De iwinii-niiki iwitumomiki de yotemo ato, “Guru, ngone naa hobinaaha de ko nomalegaikaua?”
39Ho o Yesusu ka womomiki de wataere o hidalokika de wotemo ma ngootika gea abe wato, “Nomatogumoka de noriidoka!” De o hidaloko imatogumoka de ma ngooto gea duru iriidoka.
40De ahao watemo iwinii-niikika wato, “Ho ngini naa, adodoa ho naga nia hawana? Ho mode ngini ko iwahi nia ngongaku Ngohino?”
41De iwinii-niiki gea duru yokokihawanoka de yomakoketemo ato, “Adoo! Una naa ka onaguna? Abeika Una ai buturungu! Ei! Ai kuaha gea o kiaino hiadono o rato de o akere ma ngooto iwihingounu hokogea?”
Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman
Maruku 4
4
O Yesusu ai hiketero ma ade-ade abe womatengo o bibiti wohibarihi
Matiusu 13:1-9; Lukasa 8:4-8
1De ipahaino de o Yesusu ma moioli o nyawa wadotoko o Galilea ma akere ma ngooto ma datekoka. De duru ka yowoeokaholi yomatoomuino ho o Yesusu womaturuuru o ngotiroko de wogogeruku o ngotiroka gea la wadotoko onangika. De abe o nyawa yowoe-woe yomafafoino genangoka, ona ka o dudungoka dika de iwihigihene Unangika. 2De naga ma titi ma ngoe o Yesusu wadotoko o nyawaika abe wapake de o hiketero ma ade-ade. Ho o wange gea wadotoko hokonaa, wato, 3“Abeika nitotoihene, naga womatengo woiki o redika la wohibarihi o bibiti. 4De o bibiti ma gogiriaka wohibarihi de utu ipuraraha ka ma ngekomuku, de o totaleo iboaino de aolomoka. 5De utu ipuraraha o tonakuku abe naga de ma hohakaruoka, ho ma tonaka gea ko ipirinukua. Ho angamoi ma tonaka ko ipirinukua hiadono ma bibiti gea itaiti iwango. 6Masara ka de yodihiwara de o bibiti gea amaai ho ikokimoraaka angamoi ko imahingutukua. 7De utu gea ipuraraha o hihikauku de imahidawango ka ma moi de ma hihika. Ho o hihika gea adehoroka enangika hiadono ko ihofokua. 8De o bibiti utu ipuraraha o tonaka ma hohailoauku de iwango de hiadono ihofoko. Ho utu naga ihofokoka ho hiadono ma hofoko moruange, gea ma titi ma hofoko ka yaowa. De utu ihofoko ho hiadono ma hofoko moributaanga, ma titi ma hofoko kohangoe. De utuoli ihofoko ho hiadono ma hofoko o ratuhu moi ho gea ma titi duru kohatohofokoholi.”
9Ho gea o Yesusu wohiketero ma ade-adeoka ibooto de ahao wotemo onangika wato, “Onagona dika de manga ngaukoka kiani ihigihene.”
10De o nyawaika gea wadotoko ipaha de ahao yowoe-woe yosobo de ma hou ka onangokahi abe iwinii-niiki yangimoi de yahinooto de utuoli abe iwitobaniiki. Ho gea ka onangokahi dika naga Unangoka de iwileha o Yesusika ma titi ma hiketero ma ade-ade abe wadotokoka. 11De o Yesusu wapaluhu onangika wato, “Ma dihiraino o nyawa ko ihiorikuahi Ma Jou ai dogogono abe ma titi hokokia Una wahikoano ai nyawaika. Masara ma oraha naa de Una winihimatokoka nginika ai dogogono gea la wato ngini naa ka idadi nihioriki. Masara ona abe nagahi ma poretoka abe ma titi ko yoboauahi Ma Jouino ho ko yodadiuahi to Una ai nyawa, ona gea Ma Jou wato borotaua de ona ihioriki abe ma titi hokokia ai nyawaika wahikoano. De gea ena ma titi hiadono Ngohi tadotoko de o hiketero ma ade-ade dika tatobapake. 12De hokogea tadotoko de o hiketero ma ade-ade la idadi imakadaene hoka ma dihiraino Ma Jou wotemoka wato,
‘Ona gea ngaro ihigali-gali yolega ahi datorino masara ko ihiorikua ma titi genangino, de ngaro ona ihigali-gali ihigihene ahi demoino masara ko ihiorikua ma titi, angamoi nako ihioriki done yotoba de manga howono Ma Jou waofi.’” # 4:12
Yesaya 6:9,10
13De o Yesusu wotemoli onangika wato, “Sarakia ahi hiketero kangano abe wohibarihi o bibiti, gea ko nihiorikua ma titi? Nako gea done sarakia o hiketero ma ade-ade utu de ahao nihioriki ma titi?” Hokogea o Yesusu wataere onangika de ahao ai hiketero ma ade-ade wahitararono onangika hokonaa la duru ihioriki ma titi. 14Abe Una wato, “O bibiti gea wohibarihika gea Ma Jou ai Demo-demo. 15Ho o bibiti gea ipuraraha ma ngekomuku gea ihihanga imaketero hoka ona gea yoihenino Ma Jou ai Demo-demo ma ko itedekanuahi de o Ibilihi ma haeke iboaino onangika de idiai la yawohanga Ma Jou ai Demo-demo abe yoihenoka. 16De utu abe yoihene Ma Jou ai Demo-demo, ona yomaketero hoka o bibiti gea ipuraraha o hakaruku. Ho gea imaketero hoka ona abe yoihene Ma Jou ai Demo-demoino de yodafongo ka de manga garagoka. 17Masara angamoi manga hiningaka ko imahingutukua ho nako o huha yamake eko naga yahikangela de ma titi Ma Jou ai Demo-demo ona yaniiki, gea itaitino de hiadono ko yaniikokaua enangika. 18De naga utuohi yoihene Ma Jou ai Demo-demo imaketero hoka o bibiti ipuraraha o hihikauku. 19Abe ngaro yoihenoka masara manga hiningaka la o duniaka yowango yososanangi dika. Ho gea yahibudi de o kiahonanga ato iti yokaya, de naga manga horoodo utu hiadono Ma Jou ai Demo-demo adehoroka de manga horoodo. Ho to ona manga wowango imaketero hoka o datomo abe ko ihofokua. 20Masara utu yoihene hoka o bibiti gea ipuraraha o tonaka ma rorahaiuku, ona gea yodafongo Ma Jou ai Demo-demo agou-goungu. Ho to ona manga wowango imaketero hoka yadatomoka o tonaka ma rorahaiuku ho de ma hasiloka. Ho ona utu manga hasili ka yaowa, de naga utu manga hasili iwoe, de ona utuoli duru ifoloiholi manga hasili hoka o datomo kohatohofoko.”
O posi ma hiketero
Lukasa 8:16-18
21De ahao o Yesusu wahitararonohi onangika wato, “Mode o nyawa yaleino o posi de ihidatamunuku de o kiarono eko dau o koi ma timiuku yakelengauku? Koua, masara gea kiani yakelenga daku to ena ma ngioka la duru itararono arihonongaika. 22Abe ma oraha naa bote nagahi abe Ma Jou ko wohimatokuahi nginika, masara ika-ika de ahao wohimatoko ena gea. Abe o kia dika atamunohi de ifufutuohi nia hiningaka, ahao naga ma oraha Una wafelenga la ka idadi niataoko ma titi gea. 23Ho nginioka onagona dika abe de nia ngaukoka, kiani nitoihene la ma titi niataoko itiai.”
24De ahao wato, “Abe ma demo niihene, gea kiani nitotoihene de nimafikiri! Ho nako nitotoihene, gea ahao nia tobahioriki ka idogo. Nia tobahioriki idogo de ahao ma titi utuohi ka idadi niataoko itiai. 25Ho onagona dika abe ma hohutulu yotoihene de ma titi yataoko itiai ahao ka idogo-dogo manga tobahioriki. Masara onagona dika ko yotoihenua ho manga tobahioriki hatoli ko iwa, ona gea ngaro manga tobahioriki ma hohutulu dika ma ahao enangoo ka yawohanga gea.”
O nyawa manga datomo ma hiketero
26De ahao ma moioli wohiketero o Yesusu, masara nena de ahao wohiketero abe ma titi Ma Jou wonahikoano. Ho wotemo onangika wato, “Abe Ma Jou wahikoano o nyawa ka idadi tohiketero hokonaa. Naga womatengo ai bibiti wohikabarihuku o tonakuku. 27Wohikabarihi ibooto de o futu-futuiye womaidu de o wange-wangeiye womomiki, de ipaha ahao ai bibiti ikokipotokaiyeoka, de ipaha de ikokurutiyeoka. Masara una duru ko wohiorikua hokokia abe iwangoiye. 28Abe tanu ma tonaka ma hirete ihiwangoiye ma datomo la hiadono ikokihofoko. Ho ikokiwangoiyeoka, ipaha de ahao ikokilamokiye, de ipaha ahao ikokihofoko. Ikokihofoko ipaha de ahao ikokilomukoka. 29Masara ka de ikokilomukoka de una gea de ai dodiawo ma hofoko yakokiutuku, angamoi ma oraha adonoka o gugutuku ma oraha. Ho o redi ma dutu gea ai karajaanga naga masara ko wohiorikua hokokia ai datomo iwangoiye de tanu ko unangua abe wohiwangoiye. De gea Ngohi tato imaketero de ma titi abe Ma Jou wahikoano o nyawa, angamoi enangoo ka ihikaika iwangoiye de ihofoko masara o nyawa ikuranga ihioriki to ena ma dodagi.” Marai hokogea o Yesusu ai hiketero.
30De ahao o Yesusu wotemoli onangika wato, “Ka o kiali hohiketero abe Ma Jou wahikoano o nyawa? Eko o kiali duru itaana? 31Marai hokonaa ma hiketero. Naga ma mui moi, o gauku ma mui, abe ihiromanga o sawi, de ngini nihiorikoka nako o gauku ma mui mata-mataika, ka enangohi duru ieteke. Ho o sawi ma mui gea yodatomo. 32Ipaha de iwangoiye, de abeika hokokia ma gurutiye, ngaro ma dihira ma mui duru ieteke. De nako o gauku mata-mataika o duniaka, ka enangohi ikurutiye. De to ena ma jaga utu ilago-agomo ho hiadono o totaleo iboaino de ma igutu imadiai ma jagaka gea angamoi ma fofongo duru irahai. De hokogenangoo abe ma oraha naa Ma Jou wahikoano o nyawa abe hatoli yohutulu dika, masara ika-ika de duru yodogo-dogo abe Una ka idadi wahikoano ai nyawa ko manga ngoeika.” Hokogea o Yesusu ai hiketero.
33Hokogea o Yesusu wadotoko o nyawaika, abe duru kohangoe o hiketero wapake. De gea o nyawa wadotoko hiadono o nyawa manga hininga duru aomangoka de ai demo. Ho nako nagahi to ona manga hiakunu la yoihene, gea o Yesusu ka wadotokohi onangika. 34De ai dodotoko ko moiua de ko wohiketeroua. Duru o hiketero dika wapake. Masara nako Una de iwitobanii-niiki dika naga, gea ahao wahitararono onangika abe o hiketero ma titi mata-mata.
O rato o Yesusu wohitogumu
Matiusu 8:23-27; Lukasa 8:22-25
35De o wange gea duru o bobimaowaka de o Yesusu watemo iwinii-niikika wato, “Niaino la ngone homahihora doka o ngooto ma honongaika.” 36Ho ona yowoe-woe abe wadotokoka ona gea yanoaka de yofarenoka ma ngotiri de de o Yesusu de yosobo. De naga o ngotiri utu muruono naga abe o nyawa yofarenoko ho onangoo yosobo yomakiniiki de o Yesusu. 37De manga dodagi ma goronaka de yadarato ho italoko kohabuturungu. De manga ngotiri ihiboha-boha angamoi ma lulu kohaago-agomo ho hiadono yobarene manga ngotiruku de ngade-ngade iwooro. 38Masara o Yesusu iwikiookoka, o ngotiri ma duruoka womapanginiye. De iwinii-niiki iwitumomiki de yotemo ato, “Guru, ngone naa hobinaaha de ko nomalegaikaua?”
39Ho o Yesusu ka womomiki de wataere o hidalokika de wotemo ma ngootika gea abe wato, “Nomatogumoka de noriidoka!” De o hidaloko imatogumoka de ma ngooto gea duru iriidoka.
40De ahao watemo iwinii-niikika wato, “Ho ngini naa, adodoa ho naga nia hawana? Ho mode ngini ko iwahi nia ngongaku Ngohino?”
41De iwinii-niiki gea duru yokokihawanoka de yomakoketemo ato, “Adoo! Una naa ka onaguna? Abeika Una ai buturungu! Ei! Ai kuaha gea o kiaino hiadono o rato de o akere ma ngooto iwihingounu hokogea?”
Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman