HONGTHONHOI CHHI 7
7
Stephanüh Chitetsün
1Akhengteng meson nou Stephan tü sang, “Nung atsüoting süne?”
2Stephanüh thalakü ngiom, “Deisinioso, naiuso posideiso, ngü tü anglu! Sam paosipo Abraham Haran nai kih au mokhukü apa Mesopotamia nai noitaoko, Goa nou apa dongai ajinka nai sungh, 3kü apatü ngiom, ‘Agoumchi naiuso atsammong lülean, küta ngo nitü sübao goumchi hane nungai lünap.’ 4Nungtiphe apa meshen goumchi wankü khukü Haran nai kih. Abraham po ekütün phiai lo asam tiai kihji nung goumchi ai Goa nou apa niakü shin. 5Nai nung goumchi Goa nou Abraham hau nungko tengkhaiu haoson titso tsükiu, goumchi phasab 144 lüko tsükiu, lüko Goa nung kiuau apa tü thalo, naiuso nung apa naiuso apa thsaosithsoso ün iula-in. 6Goa nou apatü nungti ngiom, ‘Athsaosithsoso gohmao goumchi tsakai kih-e, nungai ngüso pon 400 thaiutha sua iula-e, naiuso ngüso tü atsüojin tsülepkü kankei-e. 7Ngüso sübao sua iula-e nung mele mi nou ngo kheme. Nungphiai ngüso shi-e, naiuso nungai ngo yathsüo-e ta Goa nou ngiom.’ 8Nai Goa nou atippantsün athalu nou apa hau kiu. Nungti Abraham ainou Isak nyimsan, naiuso Isak ainou Yakob naiuso Yakob ainou poteng chekü nime nouso nyimsan.
9Yakob thsoso ngüso nio Yosep tü niokiakü iula, küta ngüsoüh apa Ijip goumchi nai sua au janan. Lüko Goa apako hakü noiküla. 10Naiuso apa angja apem ainou kipsan, naiuso Ijip nokpao Farao khako meikü epsan-i, naiuso mongthat mongsai nou kiu. Nungai Ijip naiuso apa nokpao tsam apem khako Faraoüh apa nokshingau the-in. 11Nungai Ijip si Kanan apemai naiusile naiuso angja asong shin, nungshioko sam paosiposoüh eheshiu tsüep. 12Lüko tilai Yakobüh Ijip goumchiko khülam taim ta lula, apaüh sam paosiposo ayating hong. 13Müjam nai Yosepüh meshen deisinioso hau ngesani naiuso Ijip nokpao nou Yosep tsammongso ngelakü iula. 14Nungai apa po Yakob naiuso apa tsammong apem sauhai khaiunia aochinyatkü pungo nouso Ijip ai ashi ta ngiom, nungti Yosepüh hongkü ngüso apa dongai jon. 15Nungai Yakob Ijip ai saoküta nungai apa naiuso sam paosiposo ean. 16Ngüso Shekemai kankü khukü Abrahamüh Hamor thsoso ainou tangkason nou tuhsantsün etam nai taiu.
17“Lüko Goa nou Abraham tü thaloutsün thawaoau atao saokü shinai, 18Ijip ai Yosep tsüngekü amao nokpao mosungkün lektso, Ijip goumchi nai Israel khaiunia nouso haove shingkü iula. 19Apaühlu sam kau tü laple nou kankei, naiuso sam paosiposo tü tsütsüojinkü kankei. Ngüso aa tsünoi-iau thaiutha ngüso niothso nouso loatkiu. 20Nungtaoko Mosa chet, naiuso apa thatü aleng amei khaiunia noiküla. Alei süme apa po tsamai tsadsan. 21Naiuso tilai apa meshen tsam ainou pungekü lean, Farao thso menyiuthso nou apa nialokü shiküta apa thsoau theau tsadsan. 22Apa tü Ijiphai mongthat apem tsande naiuso apa ngio nai naiuso chhi nai asong khaiunia tsak iula.
23“Tilai Mosa achetpon aopüle ngoi, apaüh meshen deisinioso titi kankeiji nungtü sailuau apa mongai shin. 24Apaüh meshen khaiunia tsak tü Ijip hai tsaküh angja kiutsün ep, nungtiphe apaüh meshen khaiunia haloau khunai apaüh Ijip hai nou loatkü thamshi. 25(Apa tsangkü Goa nou apa deisinioso hau akipsan kiu-e ta ngüsoüh ngesane ta apaüh yang, lüko ngüsoüh tsüngela.) 26Nungthan nyi nai apaüh Israel khaiunia nime li-etsün ep, naiuso apaüh ngüne jetko nokmei shanau kowekü ngiom, ‘Khaiuniane anglu,’ ‘aje nemtso Israelhailu noin; aje tiau nungti li-eji?’ 27Lüko khaiunia tsak sauüh amao tsak nou tü woikü noiküla, nung khaiunia nou Mosa thoian küta ‘ni sam tü nokpaoau naiuso mikhem kiuau sauüh shan?’ ta apaüh sang. 28‘Ni münyi Ijiphai nou loattsünli ngü loatau aiuji süne?’ 29Tilai Mosaüh nung ngio lula, apa Ijip ainou khulükhunkü Midianhai goumchi ai kih. Nungai apa tü melothso nime chetlut.
30“Pon aopüle yanlükhun küta, Sinai King shimkü liutsa nai pai-eng tsak ko innyai sungkü hong tsak Mosa dongai shin. 31Mosa apaüh eptsün ko lekkatkü nung sasakü epau thaiutha pai-eng shimkü khu. Nungko apaüh Apaou ün sangh lula: 32‘Ngo apaosiposo Abraham, Isak, naiuso Yakob Goa,’ Nungko Mosa ahat nou ngaongaokü athapau tsüsom. 33Apaou nou apatü ngiom, ‘Ahokkhut lüngiowan, tititenai ni tiko tsakü noin nung asio gohthang noin. 34Ngo Ijip nai jü khaiuniaso khosakkü omhetsün epiu. Ngo ngüso ngettsün lula-iu, naiuso Ngo ngüso jashiau saokü noin. Lo ashi, Ngo ni Ijip nai honge.’
35“Israel khaiuniahoi tsangkü tsüloutsün Mosa tsak noiküla. Ngüsoüh sang, ‘sam khako nokpao naiuso mikhemau ni sauüh shankiu?’ Khaiunia nokshingau naiuso hongthon sübao pai-eng nai in nyaitsün tsangkü sungh, apaüh hachukü ngüso sua ainou sokshiau Goa nou hongtsün apa tsak noin. 36Nung khaiunia nou Ijip ai Aseng Khiamnok ai naiuso liutsa nai pon aopüle angawantsün naiuso ii chhiküta ngüso niasan. 37Mosaüh Israel thsoso tü ngiom, ‘Goa nou asam deisinio ong ainou sam thaiutha ngo li E-po tsak sungi-e. 38Khaiunia sau Sinai Kingai apa tü chitetsün aün honghoi naiuso sam paosiposoko liutsa nai akamtsünko noiküla, naiuso sam hau ngiokiuau thaiutha sauüh lusan, nung khaiunia nou apa noiküla.
39“Apa tü sam paosiposoüh angio tsüang lüko, ngüso ainou apa wan, naiuso ngüso mong Ijip ai müjam phoklekü khu. 40Nungtiphe ngüsoüh Aron tü ngiom, ‘Sam niakeiau goa ajantso sam hau ashankiu. Tititenai nung Mosa, sauüh Ijip ainou sam niasan apa ti iulan samüh tsünge.’ 41Nungso ajekhaiuko ngüsoüh jangtsopong tsak shan, naiuso ashantsün dongai ngüso chaithio kankü shikü ngüso pha nou shansantsün chhi nai monglinge. 42Nungtiphe Goa nou ngüso ainou phoklekü khuwan, naiuso ngüso hau aün kianthsüo nouso tü amkhamau taiukiu, nung E-po nouso thsam nai satkü noin:
‘Israel thsoso! pon aopüle thaiutha liutsa nai thainian loatkü amkhamtsün nung Ngü hau tsüde.
43Nung asamüh kankeitsün Molek goa sotsom nejenkhio nou noiküla;
naiuso nungh asam kianthsüo goa sotsom Refan sotsom noiküla;
asamüh amkham kiuau shantsün nung sotsom nouso noiküla.
Nungti Ngo asam Babilon yankü thalokü khuwantsün nai hongane.’
44“Sam paosiposoüh liutsa nai ngüsoko Goa hatsün Nejenkhio taiuküla. Nung Goa nou Mosa tü titi lüshan ta ngiom, nungli shan. 45Tilai Goa nou sam paosiposo khako nou mele nouso ngüso goumchi ainou koman, ngüso nungko mapkü ngüso vetaoko Yihusua tsangkü Nejenkhio nou kankü shin, naiuso nungh David vetao saokü taiu. 46Davidüh Goa khako atsüojin epkü Yakob Goa thaiutha tsam tsak lahkiuau saolo. 47Lüko Solomonühbao apa hau tsam tsak nou lahkiu.
48E-po nou ngiotsünli, “Nungti lüko Thatü Akhengteng Goa to khaiunia nou lahtsün tsam nai tsükihji.
49‘Aün jü noikham, naiuso goumchi jü hokngamluttsün. Apaou nou ngioji, ni ngü hau tisübao tsam lahkiu-e? Tsüdekünai ngo tisübaoko shioalo-e?
50Nungso apem jüpha nou tsüshan süne?’
51“Asam mong kongtsünso!” “Mong tsütsüo naiuso noukhan tsüpokünso! Asamüh asaita Asio Onthso thako tsaji; asamüh asam paosiposoühli kankeiji! 52E-po ongko asam paosiposoüh tsüangja-ikü sau noin? Ngüsoüh asio thaiutha ngiokiutsünso loat. Apa sapthio-itsün naiuso loattsün lo asam iula-iu. 53Aün honghoi nou ngiotsünli asamüh ngiokhem noulu lüko tsükankei!”
Stephan Lung nou Yakkattsün
54Achosan khaiuniahoi nousoüh Stephan ngio tü anglu küta, ngüso hojei-ekü thatü thsüokü apatü mongmat. 55Lüko Asio Onthso nou meankü apaüh aün nai thapkü Goa ajinka naiuso Goa uai Yisu tsakü ep. 56Naiuso apaüh ngiom, “Athaplu!” “aün sopkü Goa uai Khaiunia Thso tsakü ngü epji!”
57Lüko ngüsoüh sang asong nou vekü nuokhan kiapkü mong tsak hau thekü apa dongai kopkü shi. 58Ngüsoüh noksong ainou apa komankü apatü lung nou yak. Nungko oum tsak nian nou Saul dongko mitha thaiutha ngüsoüh neshe taiu. 59Ngüsoüh Stephan tü lung nou yaknai apaüh sang songkü vekü ngiom, “Apaou Yisu, jü onthso alo!” 60Apaüh kaukü napküta sang asong nou vekü ngiom, “Apaou! nung angei ngüso da lalothiokiu! Nung ngioküta apa ean.
Currently Selected:
HONGTHONHOI CHHI 7: KHIABSI
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Khiamnuingan Naga C.L. Bible - ASIO THSAMLAI
Copyright © 2005 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.