SAN MATEO 27
27
Jesús es entregado a Pilato
(Marcos 15.1; Lucas 23.1-2; Juan 18.28-32)
1Cabero ca-bujuri paʉ ca-ejaro sacerdote maja ʉparã nipetirã aperã cabʉcʉrã judío majare ca-rotirã mena ca-neñapoyuparã. Neñapo, jicãro mena tʉgooñari romano maja ʉparãre Jesúre nare na ca-jĩa rotipere ca-wadapeniñuparã. 2Wadapeni yaparo Jesú wamorire jia tu, cʉ̃ ca-ñe aájuparã Pilato ca-wamecʉcʉ tʉpʉ. Roma macacʉ gobiernore ca-rotibojaʉ ca-añupʉ Pilato.
La muerte de Judas
3Judas, Jesúre ca-tʉjʉ tutirã cʉ̃re na ñeato ĩi na ca-wadajãricʉ Jesúre na ca-jĩagaro tʉjʉʉ, “Rooro cʉ̃ yʉ wadajãrajawʉ,” ca-ĩi tʉgooñarique paiyupʉ. To bairo rooro tʉgooñarique pai, niyeru treinta cuiri ca-ajiyari cuiri cʉ̃re na ca-wapayebatajere ca-tunuo joogabajupʉ. To bairi sacerdote maja ʉparã, aperã cabʉcʉrã judío majare ca-rotirã tʉpʉ aá:
4—Rooro yʉ wadajãrajawʉ. Caroorije cá-átiquẽcʉrena mʉjaare yʉ joowʉ mʉja ca-jĩapaʉre, na ca-ĩibajupʉ Judas.
To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro:
—Jãarã ñee wapa maa. Mʉ majuuna bai tʉgooñaña ti wamere, cʉ̃ ca-ĩiñuparã Judare.
5To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro apii Dio wiipʉ aá, ca-ree bate cũucõañupʉ cʉ̃re na ca-joobatajere ca-ajiyari cuirire. Re bate cũu, cá-aácoajupʉ. Aá, cʉ̃ wamʉa jia tu bio, yucʉpʉ wamʉ aá, ca-yapa ca-rʉpʉpʉre jia tu, bapa roca ca-yoo aá átiri cʉ̃ majuuna ca-jĩa yajicoajupʉ.
6To bairi cʉ̃re na ca-wapayebatajere Judas cʉ̃ ca-ree bate cũuro tʉjʉri ca-jeeyuparã sacerdote maja ʉparã ti cuirire. Tiere jee, oco bairo ca-ame ĩiñuparã:
—Atie niyeru camajocʉ cʉ̃re na ca-jĩarique wapa ãa, cʉ̃ rií wapa. To bairi Dio wii macaje niyeru ca-jañari patapʉ ca-jãa rotiquetipe ãa. ¿Dope bairo mani ánaatí atie niyerure? ca-ame ĩi wadapeniñuparã yua.
7To bairo ame ĩi wadapeni, jicã yepa na ca-wapayepe ca-ame wadapeni quenooñuparã, apero macana na ca-bai yajiro na ca-yaa reepa yepa. To bairi jicã paʉ ca-rupa tucũrore ríi jotʉrire ca-wei ríire cʉ̃ ca-jeeri tucũro ca-wapayeyuparã. 8To bairi yucʉ quena ti paʉ camajocʉre ca-jĩarique ca-wapacʉti tucũro aniri camajocʉ rií tucũro ca-wamecʉti paʉ ãa ti paʉ. 9To bairo ca-bairije Dio ye quetire buiori majocʉ Jeremía tirʉmʉpʉ macacʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩi buio jʉgoyeyericarore bairona ca-baiyupa:
Niyeru cuiri treinta cuiri ca-ajiyarijere Israel maja, “To cõo jã wapayegarã,” na ca-ĩi cũurique cõo wapayegarãma.
10Ríi jotʉri weeri majocʉ cʉ̃ ca-ríi jeeri tucũrore to cõo wapayegarãma, Dio yʉ cʉ̃ ca-ĩi buio jʉgoyeyericarore bairona átigarãma, ca-ĩi ucayupi Dio ye quetire buiori majocʉ tirʉmʉpʉ macacʉ.
Jesús ante Pilato
(Marcos 15.2-5; Lucas 23.3-5; Juan 18.33-38)
11To bairi Jesúre Roma macacʉ gobiernore ca-rotibojaʉ Pilato tʉpʉ cʉ̃ ca-ñe aájuparã. To bairi Pilato Jesúre cʉ̃ tʉjʉʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ:
—¿Judío maja ʉpaʉna mʉ ãtí mʉa? cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ Pilato.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Mʉ ca-ĩirore bairona yʉ ãa, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
12To bairi sacerdote maja ʉparã, cabʉcʉrã ca-rotirã seeto cʉ̃ ca-wadajãñuparã Pilatore. Seeto na ca-wadajãrije to ca-anibato quena Jesú na ca-yʉʉquẽjupʉ. 13To bairo Jesúre, “Rooro átinucumi,” cʉ̃ na ca-ĩi wadajãrijere apii oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pilato Jesúre:
—¿Nope ĩi capee roorije mʉre na ca-ĩrijere mʉ yʉʉgaquẽetí? cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pilato Jesúre.
14To bairo Pilato cʉ̃ ca-ĩiro apibacʉ quena, “Jocarã yʉ ĩima,” cʉ̃ ca-ĩi yʉʉquẽjupʉ Jesú. To bairo cʉ̃ ca-yʉʉquẽto Pilato ca-acʉa tʉjʉyupʉ. Dope bairo ca-ĩi tʉgooña majiquẽjupʉ.
Jesús es sentenciado a muerte
(Marcos 15.6-20; Lucas 23.13-25; Juan 18.38—19.16)
15To canacã cʉma ti boje rʉmʉ ca-ano nii camaja na ca-boʉre preso ca-ãcʉ̃re ca-buunucuñupʉ Pilato, Roma macacʉ ʉpaʉ. 16To bairi ti paʉ ca-ano preso na ca-jooricʉ ca-añupʉ jicãʉ Barrabá ca-wamecʉcʉ, camaja nipetirã caroorije cʉ̃ cá-átajere na ca-majii. 17To bairi Pilato cʉ̃ tʉpʉ ca-neñaporãre oco bairo na ca-ĩi jeniñañupʉ:
—¿Ni macare cʉ̃ yʉ ca-buuro mʉja bootí? ¿Barrabá macare o Jesú, Cristo na ca-ĩire? na ca-ĩi jeniñañupʉ Pilato.
18To bairona na ca-ĩi jeniñañupʉ, Jesúre cʉ̃ tutibana cʉ̃re yʉ jĩa rotima ĩi.
19Pilato camajare cʉ̃ ca-bejeri arʉapʉ ca-ruii ca-añupʉ. Topʉ cʉ̃ ca-ruiri paʉna cʉ̃ nʉmo oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jooyupo: “Jĩi caroorije cá-átiquetacʉre rooro cʉ̃ átiqueticõaña. Mepʉ macá ñamire rooro yʉ quẽguewʉ cʉ̃ ca-bairijere. Rooro yʉ tamuo tʉgooñawʉ, cʉ̃ ca-bairijere quẽguebaco,” cʉ̃ ca-ĩi jooyupo cõ manapʉ Pilatore.
20Pilato ¿dope bairo yʉ ácʉati Jesúre? cʉ̃ ca-ĩi tʉgooñari paʉna sacerdote maja ʉparã, aperã cabʉcʉrã to ca-ãna paarãacãre oco bairo Pilatore cʉ̃ ca-ĩi rotiyuparã:
—“Cʉ̃ buuya Barrabáre. Jesú macare cʉ̃ jĩa rotiya,” cʉ̃ ĩiña Pilatore, na ca-ĩiñuparã to ca-ãnare.
21To bairi Pilato oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—¿Ni macare yʉ ca-buu jooro mʉja bootí? na ca-ĩi jeniñañupʉ Pilato tunu.
—Barrabáre cʉ̃ buuya, ca-ĩiñuparã to ca-ãna camaja paarãacã.
22To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro:
—¿To roque dope bairo yʉ ácʉati Jesúre, Cristo na ca-ĩire? na ca-ĩi jeniñañupʉ Pilato.
—Yucʉ tẽorica pãipʉ Jesúre na papua jĩa roticõaña polisíare, cʉ̃ ca-ĩiñuparã nipetirã to ca-ãna paarãacã.
23To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro:
—Ñee unie caroorije cá-átiquetacʉ ãcʉmi, na ca-ĩibajupʉ Pilato tunu.
To bairo Pilato na cʉ̃ ca-ĩibato quena seetobʉja:
—¡Yucʉ tẽorica pãipʉ Jesúre na papua jĩa roticõaña polisía majare! cʉ̃ ca-ĩi awajanemoñuparã.
24To bairo na ca-ĩi awajaro Pilato, “Dope bairo na yʉ buio majiquẽe. Yʉ awaja tutirema,” ca-ĩi tʉgooñañupʉ. To bairi ocore waa roti, cʉ̃ wamorire ca-cojeyupʉ na ca-tʉjʉrona, caroorije cá-átiquẽcʉ cʉ̃ ca-anibato quenare na yʉ ca-jĩa rotirije yʉ ye wapa me ãa, na iñoʉ. To bairo na coje iñoori oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Cʉ̃re jĩarique yʉ ye wapa me anigaro. Mʉja majuuna mʉja bai bui cʉtigarã, na ca-ĩiñupʉ.
25To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Cʉ̃ mʉ ca-jĩa rotirique wapa jã maca jã bui cʉtigarã. Jã punaa, jã pãramerã quena to bairona baigarãma, ca-ĩiñuparã Pilatore.
26To bairo na ca-ĩiro apii na ca-boorijere bairona cá-áti rotiyupʉ Pilato. Barrabáre cʉ̃ ca-buuyupʉ. To bairi Jesú macare wecʉa ajeri wẽeri mena polisíare cʉ̃ bape roti, cʉ̃ na papuaato ĩi Jesúre na ca-ne aá rotiyupʉ polisía majare yua.
27To bairi Pilato yarã polisía maja ʉparã ya wii maca yepapʉ cʉ̃ ca-ne aájuparã Jesúre. Cʉ̃ ne aá, na yarã polisía maja nipetirã na ca-pii neoñuparã. 28Na yarã polisía nipetirãre na pii neo, Jesú ye jutiire tu wee, cʉ̃ ca-jãa epeyuparã ʉpaʉ cʉ̃ ca-jañarije ca-jũarije jutii uniere. 29Tiere cʉ̃ jã, ʉpaʉ cʉ̃ ca-pejari beto uno pejaya ĩirã, pota mena juarica beto cʉ̃ rʉpoapʉ ca-peo epeyuparã. Ʉpaʉ cʉ̃ ca-cʉgoricʉ uno cʉgoya ĩirã, yucʉ cʉ̃ wamo cariape nʉgoapʉ cʉ̃ ca-ne rotiyuparã. To bairo átiri cʉ̃ tʉpʉ rʉpopatua tuatu cumu eja, “Judío maja Ʉpaʉ mʉ ãa,” cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã Jesúre.
30Cabero cʉ̃ ca-ʉco eo ree bate tuuyuparã. Yucʉ, “Ʉpaʉ cʉ̃ ca-cʉgoricʉ cʉgoya,” cʉ̃ na ca-ĩibata yucʉ ñeeri cʉ̃ rʉpoapʉre ca-bapeyuparã tii mena. 31To bairo rooro cʉ̃ ĩi epe yaparo cʉ̃re na ca-jãarique ca-jũarije jutiire ca-tu weeyuparã tunu. Tiere tu wee, cʉ̃ yere cʉ̃ jã, yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ̃ papuagarã cʉ̃ ca-ne aájuparã.
La crucifixión
(Marcos 15.21-32; Lucas 23.26-43; Juan 19.17-27)
32Maca yepapʉ ca-ãnana Jesúre ne buti aána ca-boca tʉjʉyuparã jicãʉ Simón ca-wamecʉcʉ Sirene macacʉre. Cʉ̃ boca, cʉ̃ ñee, yucʉ tẽorica pãire Jesúre na ca-papuapa pãire cʉ̃ ca-pʉjaboja rotiyuparã.
33To bairo aá, ca-ejayuparã Gólgota na ca-ĩri buuropʉ. Ti wame “rʉpoa õwa coro” ĩigaro ãa. 34Topʉ ejarã cʉ̃re ca-tĩagayuparã ʉje oco ca-piyarije oco mena ajuriquere. Tiere ca-etiñañupʉ Jesú. Etiñari ca-etigaquẽjupʉ.
35To bairi cʉ̃re ca-jĩarã cʉ̃ papua nʉcori bero cʉ̃ jutii ãnajere ca-jee bateyuparã. ¿Ni maca cʉ̃ ãtí ca-jeepaʉ? ĩi majigarã ʉ̃ta rupaacã na wameri ucari, ñoo joo, tʉjʉri, to bairona ĩi bʉga eperi ca-jee bateyuparã. 36Jee bateri bero polisía maja cʉ̃ ca-tʉjʉ rui coteyuparã. 37Cʉ̃ rʉpoa bui cʉ̃ ye wapa ca-ĩri wamere oco bairo ca-uca tuuyuparã: ANI JESÚ ÃMI, JUDÍO MAJA ɄPAɄ MAJUU ĩrica wame.
38Aperã pʉgarã ca-jee rutiricarãre na quenare yucʉ tẽorica pãiripʉ ca-papuayuparã Jesú mena cariape nʉgoa jicãʉ, cacõ nʉgoa maca apeĩ. 39Topʉ ca-neto aánucurã na ca-papuaricʉre tʉjʉrã cʉ̃ ca-ñupua epenucuñuparã Jesúre.
40—Jocʉna ca-ĩricʉ mʉ ãa. “Dio ya wiire yʉ rocagʉ. Rocabacʉ quena itia rʉmʉ bero yʉ wajoagʉ ape wii yʉ ca-majirije mena.” Jocʉ majuuna mʉ ĩiñupa. Mʉ majuuna netooña. Mʉ ca-majirije mena yucʉ tẽorica pãipʉ na ca-papuaricʉ ca-ãnacʉ rui ajá, Dio Macʉ mʉ ca-ãmata, cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã Jesúre.
41Sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã, aperã cabʉcʉrã oco bairo cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã na quena:
42—Aperãre ca-netooʉ anibacʉ quena cʉ̃ majuuna netoo majiquẽemi. Israel maja Ʉpaʉ, Dio cʉ̃ ca-jooricʉ cʉ̃ ca-ãmata yucʉ tẽorica pãipʉ na ca-papuaricʉ ca-ãnacʉ cʉ̃ majuuna cʉ̃ rúi apáro. Cʉ̃ majuuna cʉ̃ ca-rúi apata cʉ̃re mani api nʉcʉbʉgoborã. 43“Diore ca-api nʉcʉbʉgoʉ yʉ ãa,” ca-ĩinucubami. Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-tʉjoata cʉ̃ átinemori cʉ̃re cʉ̃ netooato. “Dio Macʉ yʉ ãa,” ca-ĩibami. To bairi cʉ̃re cʉ̃ átinemoato Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-tʉjoata, cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã.
44Ca-jee rutiricarã cʉ̃ mena na ca-papuaricarã quena to bairi wamena Jesúre cʉ̃ ca-ĩi tutiyuparã.
Muerte de Jesús
(Marcos 15.33-41; Lucas 23.44-49; Juan 19.28-30)
45Paaribota ca-ejaro to cõo ca-naitĩacoajupe. Itia hora majuu muipu ca-bujuquẽjupʉ. 46To bairi yucʉ bui cʉ̃ ca-anibopa paʉ majuu las tres ca-ano Jesú seeto oco bairo ca-pii awajayupʉ Diore:
—Elí, Elí, ¿Rama sabactani? Ati wame oco bairo ĩigaro ca-ĩiñupe: Dio, Dio, ¿nope ĩi yʉre mʉ aáweorí? ca-ĩi pii awajayupʉ Jesú Diore.
47To bairo cʉ̃ ca-ĩi awajaro apirã jicãarã topʉ ca-tʉjʉnucurã oco bairo ca-ĩibajuparã:
—¡Jã! ¡Apiñaja! Elías ca-aniñaricʉre cʉ̃ piimi, Dio ye quetire buiori majocʉ ca-aniñaricʉre, ca-ĩiñuparã jicãarã camaja to ca-tʉjʉnucurã.
48To bairi jicãʉ to ca-tʉjʉnucuʉ atʉ aá, bujare bairo ca-ani bʉrʉare ʉje ocopʉ weyoo, yucʉpʉ tupua átiri cʉ̃ ca-ñumʉgo jooyupʉ, cʉ̃ etiato ĩi. 49Aperã cʉ̃ mena macana:
—Mai mani yuuto. Elías tirʉmʉpʉ macacʉ Dio tʉpʉ ca-ãnacʉ rui atíri mani ca-papuaricʉre cʉ̃ átinemori cʉ̃ ne ruioboʉmi, ca-ĩi epeyuparã.
50To bairi Jesú cʉ̃ ca-ĩi tʉjari wame tutuaro ĩi awaja tʉja, ca-riacoajupʉ yua. 51Jesú cʉ̃ ca-bai yajiri paʉ majuu Dio wii pupeapʉ macá arʉare na ca-yoo matarica ajero juti ajero ca-woocoa atʉ aájupe ca-recomaca mena to majuuna. Ca-bui woo atʉ rui atí, ca-yapapʉ ca-woo ejooyupe. Yepa quena ca-nanaañupe. Ʉ̃ta rupaa quena ca-waticoajupe tie majuuna. 52Aperã ca-bai yajiricarã na ca-yaa rerica maja operi tie majuuna ca-pãacoajupe. To bairo ca-bairo Diore ca-apiʉjaricarã ãnana jicãarã ca-catí tunucoajuparã. 53To bairi Jesú cʉ̃ ca-catí tunuro bero na ãnana maja operipʉ ca-anibatana Jerusalén macapʉ ca-ejayuparã Dio cʉ̃ ca-mairi macapʉ. To bairo ca-catí tunuricarãre na ca-tʉjʉyuparã camaja capaarã.
54To bairi polisía maja ʉpaʉ, aperã polisía maja cʉ̃ mena macana Jesúre ca-tʉjʉ coterã yepa ca-nanaarije, apeye ca-uwiorije ca-bairo tʉjʉrã seeto ca-uwiyuparã.
—Cariapena yʉ ĩi. Ani Dio Macʉ majuuna ãñupi, ca-ĩiñupʉ na ʉpaʉ.
55Cãromia jicãarã yoabʉjaroacãpʉ ca-tʉjʉ joo tʉjʉnucuñuparã. Galilea yepa macana Jesúre cá-átinemo nucuricarã romiri ca-añuparã. 56Jicão María Magdalena ca-añupo. Apeo María (Jacobo, José jãa paco) ca-añupo. Apeo Sebedeo nʉmo ca-añupo. Aperã quena ca-añuparã na mena, Jesú mena Jerusalén'pʉ ca-ejaricarã.
Jesús es sepultado
(Marcos 15.42-47; Lucas 23.50-56; Juan 19.38-42)
57Cabero canaiori paʉ jʉgoyeacã jicãʉ ca-apeye paii, José ca-wamecʉcʉ Arimatea na ca-ĩri maca macacʉ ca-ejayupʉ. Cʉ̃ quena Jesúre ca-apiʉjaʉ ca-añupʉ. 58To bairi Pilato tʉpʉ aá, Jesú rupaʉre cʉ̃ ca-jeniñupʉ, cʉ̃ rocagʉ. To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniro:
—Jaʉ, neija, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pilato.
59To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii José Jesú rupaʉre ne ruio, jutiiro ajero cawama ajero mena cʉ̃ ca-umañupʉ. 60To bairi cawama ope ʉ̃ta tʉare na ca-werica ope cʉ̃ majuuna cʉ̃ ca-bai yajiro cʉ̃ na ca-rocabopa opepʉ cʉ̃ ca-ñujo roca cũuñupʉ. Ñujo roca cũu yaparo, ca-bipeyupʉ ʉ̃ta joroa mena. Bipe yaparo cá-aácoajupʉ. 61Topʉ cʉ̃ na ca-cũu rocaro María Magdalena quena ca-añupo. Cõ apeo María ca-wamecʉco mena ca-tʉjʉ ruiyuparã cʉ̃ na ca-rocarica ope riapepʉ.
La guardia delante del sepulcro de Jesús
62Jesúre cʉ̃ na ca-jĩarica rʉmʉ boje rʉmʉ na cá-átipere na ca-quenoo jʉgoyeyeri rʉmʉ ca-añupe. Cabero macá rʉmʉ, judío maja na yerijãrica rʉmʉ majuu ca-añupe yua. To bairi sacerdote maja ʉparã, fariseo maja mena Pilato tʉpʉ aá, oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
63—Ʉpaʉ, mani ca-jĩayaecʉ ca-catii ãcʉ̃pʉ, “Itia rʉmʉ bero yʉ catí tunugʉ,” ca-ĩitowĩ. Ti wame jocʉna cʉ̃ ca-ĩitorica wame jã tʉgooña. 64To bairi polisía majare cʉ̃ ãnacʉre na ca-rocarica paʉpʉ itia rʉmʉ caroaro na cote rotiya, cʉ̃ buerã ca-ãnana cʉ̃ rupaʉ ãnatore ne aárema ĩi. Ne aáti, “Meere, catí tunuñupi,” camajare na ĩitoborãma. To bairo na ca-ĩata cʉ̃ ãnacʉ cʉ̃ ca-ĩitoriquere na ca-api nʉcʉbʉgoricaro netoro api nʉcʉbʉgoborãma camaja.
65To bairo na ca-ĩiro apii:
—Ati maja polisía majare na jee aánaja. Cʉ̃ ãnacʉre na ca-rocarica paʉre caroaro na coteato, na ca-ĩiñupʉ Pilato.
66To bairo Pilato na cʉ̃ ca-ĩiro sacerdote maja ʉparã, fariseo maja mena polisía majare na ca-jee aájuparã Jesúre cʉ̃ na ca-rocarica paʉpʉ. To bairi cʉ̃ na ca-rocarica ope biarica joroa bui caroaro ca-jʉgoocõañuparã, aperã na ca-pãata mani tʉjʉ majiborã ĩirã. To bairo átiri polisía majare ca-cũuñuparã, coteya na ĩirã.
Currently Selected:
SAN MATEO 27: TAVNT2
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapistaging.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
SAN MATEO 27
27
Jesús es entregado a Pilato
(Marcos 15.1; Lucas 23.1-2; Juan 18.28-32)
1Cabero ca-bujuri paʉ ca-ejaro sacerdote maja ʉparã nipetirã aperã cabʉcʉrã judío majare ca-rotirã mena ca-neñapoyuparã. Neñapo, jicãro mena tʉgooñari romano maja ʉparãre Jesúre nare na ca-jĩa rotipere ca-wadapeniñuparã. 2Wadapeni yaparo Jesú wamorire jia tu, cʉ̃ ca-ñe aájuparã Pilato ca-wamecʉcʉ tʉpʉ. Roma macacʉ gobiernore ca-rotibojaʉ ca-añupʉ Pilato.
La muerte de Judas
3Judas, Jesúre ca-tʉjʉ tutirã cʉ̃re na ñeato ĩi na ca-wadajãricʉ Jesúre na ca-jĩagaro tʉjʉʉ, “Rooro cʉ̃ yʉ wadajãrajawʉ,” ca-ĩi tʉgooñarique paiyupʉ. To bairo rooro tʉgooñarique pai, niyeru treinta cuiri ca-ajiyari cuiri cʉ̃re na ca-wapayebatajere ca-tunuo joogabajupʉ. To bairi sacerdote maja ʉparã, aperã cabʉcʉrã judío majare ca-rotirã tʉpʉ aá:
4—Rooro yʉ wadajãrajawʉ. Caroorije cá-átiquẽcʉrena mʉjaare yʉ joowʉ mʉja ca-jĩapaʉre, na ca-ĩibajupʉ Judas.
To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro:
—Jãarã ñee wapa maa. Mʉ majuuna bai tʉgooñaña ti wamere, cʉ̃ ca-ĩiñuparã Judare.
5To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro apii Dio wiipʉ aá, ca-ree bate cũucõañupʉ cʉ̃re na ca-joobatajere ca-ajiyari cuirire. Re bate cũu, cá-aácoajupʉ. Aá, cʉ̃ wamʉa jia tu bio, yucʉpʉ wamʉ aá, ca-yapa ca-rʉpʉpʉre jia tu, bapa roca ca-yoo aá átiri cʉ̃ majuuna ca-jĩa yajicoajupʉ.
6To bairi cʉ̃re na ca-wapayebatajere Judas cʉ̃ ca-ree bate cũuro tʉjʉri ca-jeeyuparã sacerdote maja ʉparã ti cuirire. Tiere jee, oco bairo ca-ame ĩiñuparã:
—Atie niyeru camajocʉ cʉ̃re na ca-jĩarique wapa ãa, cʉ̃ rií wapa. To bairi Dio wii macaje niyeru ca-jañari patapʉ ca-jãa rotiquetipe ãa. ¿Dope bairo mani ánaatí atie niyerure? ca-ame ĩi wadapeniñuparã yua.
7To bairo ame ĩi wadapeni, jicã yepa na ca-wapayepe ca-ame wadapeni quenooñuparã, apero macana na ca-bai yajiro na ca-yaa reepa yepa. To bairi jicã paʉ ca-rupa tucũrore ríi jotʉrire ca-wei ríire cʉ̃ ca-jeeri tucũro ca-wapayeyuparã. 8To bairi yucʉ quena ti paʉ camajocʉre ca-jĩarique ca-wapacʉti tucũro aniri camajocʉ rií tucũro ca-wamecʉti paʉ ãa ti paʉ. 9To bairo ca-bairije Dio ye quetire buiori majocʉ Jeremía tirʉmʉpʉ macacʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩi buio jʉgoyeyericarore bairona ca-baiyupa:
Niyeru cuiri treinta cuiri ca-ajiyarijere Israel maja, “To cõo jã wapayegarã,” na ca-ĩi cũurique cõo wapayegarãma.
10Ríi jotʉri weeri majocʉ cʉ̃ ca-ríi jeeri tucũrore to cõo wapayegarãma, Dio yʉ cʉ̃ ca-ĩi buio jʉgoyeyericarore bairona átigarãma, ca-ĩi ucayupi Dio ye quetire buiori majocʉ tirʉmʉpʉ macacʉ.
Jesús ante Pilato
(Marcos 15.2-5; Lucas 23.3-5; Juan 18.33-38)
11To bairi Jesúre Roma macacʉ gobiernore ca-rotibojaʉ Pilato tʉpʉ cʉ̃ ca-ñe aájuparã. To bairi Pilato Jesúre cʉ̃ tʉjʉʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ:
—¿Judío maja ʉpaʉna mʉ ãtí mʉa? cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ Pilato.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Mʉ ca-ĩirore bairona yʉ ãa, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
12To bairi sacerdote maja ʉparã, cabʉcʉrã ca-rotirã seeto cʉ̃ ca-wadajãñuparã Pilatore. Seeto na ca-wadajãrije to ca-anibato quena Jesú na ca-yʉʉquẽjupʉ. 13To bairo Jesúre, “Rooro átinucumi,” cʉ̃ na ca-ĩi wadajãrijere apii oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pilato Jesúre:
—¿Nope ĩi capee roorije mʉre na ca-ĩrijere mʉ yʉʉgaquẽetí? cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pilato Jesúre.
14To bairo Pilato cʉ̃ ca-ĩiro apibacʉ quena, “Jocarã yʉ ĩima,” cʉ̃ ca-ĩi yʉʉquẽjupʉ Jesú. To bairo cʉ̃ ca-yʉʉquẽto Pilato ca-acʉa tʉjʉyupʉ. Dope bairo ca-ĩi tʉgooña majiquẽjupʉ.
Jesús es sentenciado a muerte
(Marcos 15.6-20; Lucas 23.13-25; Juan 18.38—19.16)
15To canacã cʉma ti boje rʉmʉ ca-ano nii camaja na ca-boʉre preso ca-ãcʉ̃re ca-buunucuñupʉ Pilato, Roma macacʉ ʉpaʉ. 16To bairi ti paʉ ca-ano preso na ca-jooricʉ ca-añupʉ jicãʉ Barrabá ca-wamecʉcʉ, camaja nipetirã caroorije cʉ̃ cá-átajere na ca-majii. 17To bairi Pilato cʉ̃ tʉpʉ ca-neñaporãre oco bairo na ca-ĩi jeniñañupʉ:
—¿Ni macare cʉ̃ yʉ ca-buuro mʉja bootí? ¿Barrabá macare o Jesú, Cristo na ca-ĩire? na ca-ĩi jeniñañupʉ Pilato.
18To bairona na ca-ĩi jeniñañupʉ, Jesúre cʉ̃ tutibana cʉ̃re yʉ jĩa rotima ĩi.
19Pilato camajare cʉ̃ ca-bejeri arʉapʉ ca-ruii ca-añupʉ. Topʉ cʉ̃ ca-ruiri paʉna cʉ̃ nʉmo oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jooyupo: “Jĩi caroorije cá-átiquetacʉre rooro cʉ̃ átiqueticõaña. Mepʉ macá ñamire rooro yʉ quẽguewʉ cʉ̃ ca-bairijere. Rooro yʉ tamuo tʉgooñawʉ, cʉ̃ ca-bairijere quẽguebaco,” cʉ̃ ca-ĩi jooyupo cõ manapʉ Pilatore.
20Pilato ¿dope bairo yʉ ácʉati Jesúre? cʉ̃ ca-ĩi tʉgooñari paʉna sacerdote maja ʉparã, aperã cabʉcʉrã to ca-ãna paarãacãre oco bairo Pilatore cʉ̃ ca-ĩi rotiyuparã:
—“Cʉ̃ buuya Barrabáre. Jesú macare cʉ̃ jĩa rotiya,” cʉ̃ ĩiña Pilatore, na ca-ĩiñuparã to ca-ãnare.
21To bairi Pilato oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—¿Ni macare yʉ ca-buu jooro mʉja bootí? na ca-ĩi jeniñañupʉ Pilato tunu.
—Barrabáre cʉ̃ buuya, ca-ĩiñuparã to ca-ãna camaja paarãacã.
22To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro:
—¿To roque dope bairo yʉ ácʉati Jesúre, Cristo na ca-ĩire? na ca-ĩi jeniñañupʉ Pilato.
—Yucʉ tẽorica pãipʉ Jesúre na papua jĩa roticõaña polisíare, cʉ̃ ca-ĩiñuparã nipetirã to ca-ãna paarãacã.
23To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro:
—Ñee unie caroorije cá-átiquetacʉ ãcʉmi, na ca-ĩibajupʉ Pilato tunu.
To bairo Pilato na cʉ̃ ca-ĩibato quena seetobʉja:
—¡Yucʉ tẽorica pãipʉ Jesúre na papua jĩa roticõaña polisía majare! cʉ̃ ca-ĩi awajanemoñuparã.
24To bairo na ca-ĩi awajaro Pilato, “Dope bairo na yʉ buio majiquẽe. Yʉ awaja tutirema,” ca-ĩi tʉgooñañupʉ. To bairi ocore waa roti, cʉ̃ wamorire ca-cojeyupʉ na ca-tʉjʉrona, caroorije cá-átiquẽcʉ cʉ̃ ca-anibato quenare na yʉ ca-jĩa rotirije yʉ ye wapa me ãa, na iñoʉ. To bairo na coje iñoori oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Cʉ̃re jĩarique yʉ ye wapa me anigaro. Mʉja majuuna mʉja bai bui cʉtigarã, na ca-ĩiñupʉ.
25To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—Cʉ̃ mʉ ca-jĩa rotirique wapa jã maca jã bui cʉtigarã. Jã punaa, jã pãramerã quena to bairona baigarãma, ca-ĩiñuparã Pilatore.
26To bairo na ca-ĩiro apii na ca-boorijere bairona cá-áti rotiyupʉ Pilato. Barrabáre cʉ̃ ca-buuyupʉ. To bairi Jesú macare wecʉa ajeri wẽeri mena polisíare cʉ̃ bape roti, cʉ̃ na papuaato ĩi Jesúre na ca-ne aá rotiyupʉ polisía majare yua.
27To bairi Pilato yarã polisía maja ʉparã ya wii maca yepapʉ cʉ̃ ca-ne aájuparã Jesúre. Cʉ̃ ne aá, na yarã polisía maja nipetirã na ca-pii neoñuparã. 28Na yarã polisía nipetirãre na pii neo, Jesú ye jutiire tu wee, cʉ̃ ca-jãa epeyuparã ʉpaʉ cʉ̃ ca-jañarije ca-jũarije jutii uniere. 29Tiere cʉ̃ jã, ʉpaʉ cʉ̃ ca-pejari beto uno pejaya ĩirã, pota mena juarica beto cʉ̃ rʉpoapʉ ca-peo epeyuparã. Ʉpaʉ cʉ̃ ca-cʉgoricʉ uno cʉgoya ĩirã, yucʉ cʉ̃ wamo cariape nʉgoapʉ cʉ̃ ca-ne rotiyuparã. To bairo átiri cʉ̃ tʉpʉ rʉpopatua tuatu cumu eja, “Judío maja Ʉpaʉ mʉ ãa,” cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã Jesúre.
30Cabero cʉ̃ ca-ʉco eo ree bate tuuyuparã. Yucʉ, “Ʉpaʉ cʉ̃ ca-cʉgoricʉ cʉgoya,” cʉ̃ na ca-ĩibata yucʉ ñeeri cʉ̃ rʉpoapʉre ca-bapeyuparã tii mena. 31To bairo rooro cʉ̃ ĩi epe yaparo cʉ̃re na ca-jãarique ca-jũarije jutiire ca-tu weeyuparã tunu. Tiere tu wee, cʉ̃ yere cʉ̃ jã, yucʉ tẽorica pãipʉ cʉ̃ papuagarã cʉ̃ ca-ne aájuparã.
La crucifixión
(Marcos 15.21-32; Lucas 23.26-43; Juan 19.17-27)
32Maca yepapʉ ca-ãnana Jesúre ne buti aána ca-boca tʉjʉyuparã jicãʉ Simón ca-wamecʉcʉ Sirene macacʉre. Cʉ̃ boca, cʉ̃ ñee, yucʉ tẽorica pãire Jesúre na ca-papuapa pãire cʉ̃ ca-pʉjaboja rotiyuparã.
33To bairo aá, ca-ejayuparã Gólgota na ca-ĩri buuropʉ. Ti wame “rʉpoa õwa coro” ĩigaro ãa. 34Topʉ ejarã cʉ̃re ca-tĩagayuparã ʉje oco ca-piyarije oco mena ajuriquere. Tiere ca-etiñañupʉ Jesú. Etiñari ca-etigaquẽjupʉ.
35To bairi cʉ̃re ca-jĩarã cʉ̃ papua nʉcori bero cʉ̃ jutii ãnajere ca-jee bateyuparã. ¿Ni maca cʉ̃ ãtí ca-jeepaʉ? ĩi majigarã ʉ̃ta rupaacã na wameri ucari, ñoo joo, tʉjʉri, to bairona ĩi bʉga eperi ca-jee bateyuparã. 36Jee bateri bero polisía maja cʉ̃ ca-tʉjʉ rui coteyuparã. 37Cʉ̃ rʉpoa bui cʉ̃ ye wapa ca-ĩri wamere oco bairo ca-uca tuuyuparã: ANI JESÚ ÃMI, JUDÍO MAJA ɄPAɄ MAJUU ĩrica wame.
38Aperã pʉgarã ca-jee rutiricarãre na quenare yucʉ tẽorica pãiripʉ ca-papuayuparã Jesú mena cariape nʉgoa jicãʉ, cacõ nʉgoa maca apeĩ. 39Topʉ ca-neto aánucurã na ca-papuaricʉre tʉjʉrã cʉ̃ ca-ñupua epenucuñuparã Jesúre.
40—Jocʉna ca-ĩricʉ mʉ ãa. “Dio ya wiire yʉ rocagʉ. Rocabacʉ quena itia rʉmʉ bero yʉ wajoagʉ ape wii yʉ ca-majirije mena.” Jocʉ majuuna mʉ ĩiñupa. Mʉ majuuna netooña. Mʉ ca-majirije mena yucʉ tẽorica pãipʉ na ca-papuaricʉ ca-ãnacʉ rui ajá, Dio Macʉ mʉ ca-ãmata, cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã Jesúre.
41Sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã, aperã cabʉcʉrã oco bairo cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã na quena:
42—Aperãre ca-netooʉ anibacʉ quena cʉ̃ majuuna netoo majiquẽemi. Israel maja Ʉpaʉ, Dio cʉ̃ ca-jooricʉ cʉ̃ ca-ãmata yucʉ tẽorica pãipʉ na ca-papuaricʉ ca-ãnacʉ cʉ̃ majuuna cʉ̃ rúi apáro. Cʉ̃ majuuna cʉ̃ ca-rúi apata cʉ̃re mani api nʉcʉbʉgoborã. 43“Diore ca-api nʉcʉbʉgoʉ yʉ ãa,” ca-ĩinucubami. Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-tʉjoata cʉ̃ átinemori cʉ̃re cʉ̃ netooato. “Dio Macʉ yʉ ãa,” ca-ĩibami. To bairi cʉ̃re cʉ̃ átinemoato Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-tʉjoata, cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã.
44Ca-jee rutiricarã cʉ̃ mena na ca-papuaricarã quena to bairi wamena Jesúre cʉ̃ ca-ĩi tutiyuparã.
Muerte de Jesús
(Marcos 15.33-41; Lucas 23.44-49; Juan 19.28-30)
45Paaribota ca-ejaro to cõo ca-naitĩacoajupe. Itia hora majuu muipu ca-bujuquẽjupʉ. 46To bairi yucʉ bui cʉ̃ ca-anibopa paʉ majuu las tres ca-ano Jesú seeto oco bairo ca-pii awajayupʉ Diore:
—Elí, Elí, ¿Rama sabactani? Ati wame oco bairo ĩigaro ca-ĩiñupe: Dio, Dio, ¿nope ĩi yʉre mʉ aáweorí? ca-ĩi pii awajayupʉ Jesú Diore.
47To bairo cʉ̃ ca-ĩi awajaro apirã jicãarã topʉ ca-tʉjʉnucurã oco bairo ca-ĩibajuparã:
—¡Jã! ¡Apiñaja! Elías ca-aniñaricʉre cʉ̃ piimi, Dio ye quetire buiori majocʉ ca-aniñaricʉre, ca-ĩiñuparã jicãarã camaja to ca-tʉjʉnucurã.
48To bairi jicãʉ to ca-tʉjʉnucuʉ atʉ aá, bujare bairo ca-ani bʉrʉare ʉje ocopʉ weyoo, yucʉpʉ tupua átiri cʉ̃ ca-ñumʉgo jooyupʉ, cʉ̃ etiato ĩi. 49Aperã cʉ̃ mena macana:
—Mai mani yuuto. Elías tirʉmʉpʉ macacʉ Dio tʉpʉ ca-ãnacʉ rui atíri mani ca-papuaricʉre cʉ̃ átinemori cʉ̃ ne ruioboʉmi, ca-ĩi epeyuparã.
50To bairi Jesú cʉ̃ ca-ĩi tʉjari wame tutuaro ĩi awaja tʉja, ca-riacoajupʉ yua. 51Jesú cʉ̃ ca-bai yajiri paʉ majuu Dio wii pupeapʉ macá arʉare na ca-yoo matarica ajero juti ajero ca-woocoa atʉ aájupe ca-recomaca mena to majuuna. Ca-bui woo atʉ rui atí, ca-yapapʉ ca-woo ejooyupe. Yepa quena ca-nanaañupe. Ʉ̃ta rupaa quena ca-waticoajupe tie majuuna. 52Aperã ca-bai yajiricarã na ca-yaa rerica maja operi tie majuuna ca-pãacoajupe. To bairo ca-bairo Diore ca-apiʉjaricarã ãnana jicãarã ca-catí tunucoajuparã. 53To bairi Jesú cʉ̃ ca-catí tunuro bero na ãnana maja operipʉ ca-anibatana Jerusalén macapʉ ca-ejayuparã Dio cʉ̃ ca-mairi macapʉ. To bairo ca-catí tunuricarãre na ca-tʉjʉyuparã camaja capaarã.
54To bairi polisía maja ʉpaʉ, aperã polisía maja cʉ̃ mena macana Jesúre ca-tʉjʉ coterã yepa ca-nanaarije, apeye ca-uwiorije ca-bairo tʉjʉrã seeto ca-uwiyuparã.
—Cariapena yʉ ĩi. Ani Dio Macʉ majuuna ãñupi, ca-ĩiñupʉ na ʉpaʉ.
55Cãromia jicãarã yoabʉjaroacãpʉ ca-tʉjʉ joo tʉjʉnucuñuparã. Galilea yepa macana Jesúre cá-átinemo nucuricarã romiri ca-añuparã. 56Jicão María Magdalena ca-añupo. Apeo María (Jacobo, José jãa paco) ca-añupo. Apeo Sebedeo nʉmo ca-añupo. Aperã quena ca-añuparã na mena, Jesú mena Jerusalén'pʉ ca-ejaricarã.
Jesús es sepultado
(Marcos 15.42-47; Lucas 23.50-56; Juan 19.38-42)
57Cabero canaiori paʉ jʉgoyeacã jicãʉ ca-apeye paii, José ca-wamecʉcʉ Arimatea na ca-ĩri maca macacʉ ca-ejayupʉ. Cʉ̃ quena Jesúre ca-apiʉjaʉ ca-añupʉ. 58To bairi Pilato tʉpʉ aá, Jesú rupaʉre cʉ̃ ca-jeniñupʉ, cʉ̃ rocagʉ. To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniro:
—Jaʉ, neija, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pilato.
59To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii José Jesú rupaʉre ne ruio, jutiiro ajero cawama ajero mena cʉ̃ ca-umañupʉ. 60To bairi cawama ope ʉ̃ta tʉare na ca-werica ope cʉ̃ majuuna cʉ̃ ca-bai yajiro cʉ̃ na ca-rocabopa opepʉ cʉ̃ ca-ñujo roca cũuñupʉ. Ñujo roca cũu yaparo, ca-bipeyupʉ ʉ̃ta joroa mena. Bipe yaparo cá-aácoajupʉ. 61Topʉ cʉ̃ na ca-cũu rocaro María Magdalena quena ca-añupo. Cõ apeo María ca-wamecʉco mena ca-tʉjʉ ruiyuparã cʉ̃ na ca-rocarica ope riapepʉ.
La guardia delante del sepulcro de Jesús
62Jesúre cʉ̃ na ca-jĩarica rʉmʉ boje rʉmʉ na cá-átipere na ca-quenoo jʉgoyeyeri rʉmʉ ca-añupe. Cabero macá rʉmʉ, judío maja na yerijãrica rʉmʉ majuu ca-añupe yua. To bairi sacerdote maja ʉparã, fariseo maja mena Pilato tʉpʉ aá, oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
63—Ʉpaʉ, mani ca-jĩayaecʉ ca-catii ãcʉ̃pʉ, “Itia rʉmʉ bero yʉ catí tunugʉ,” ca-ĩitowĩ. Ti wame jocʉna cʉ̃ ca-ĩitorica wame jã tʉgooña. 64To bairi polisía majare cʉ̃ ãnacʉre na ca-rocarica paʉpʉ itia rʉmʉ caroaro na cote rotiya, cʉ̃ buerã ca-ãnana cʉ̃ rupaʉ ãnatore ne aárema ĩi. Ne aáti, “Meere, catí tunuñupi,” camajare na ĩitoborãma. To bairo na ca-ĩata cʉ̃ ãnacʉ cʉ̃ ca-ĩitoriquere na ca-api nʉcʉbʉgoricaro netoro api nʉcʉbʉgoborãma camaja.
65To bairo na ca-ĩiro apii:
—Ati maja polisía majare na jee aánaja. Cʉ̃ ãnacʉre na ca-rocarica paʉre caroaro na coteato, na ca-ĩiñupʉ Pilato.
66To bairo Pilato na cʉ̃ ca-ĩiro sacerdote maja ʉparã, fariseo maja mena polisía majare na ca-jee aájuparã Jesúre cʉ̃ na ca-rocarica paʉpʉ. To bairi cʉ̃ na ca-rocarica ope biarica joroa bui caroaro ca-jʉgoocõañuparã, aperã na ca-pãata mani tʉjʉ majiborã ĩirã. To bairo átiri polisía majare ca-cũuñuparã, coteya na ĩirã.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapistaging.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.