YouVersion Logo
Search Icon

Matius 12

12
Anaguhuꞌino Yesus detobhe gandum ne oleono Sabat
12:1-8
Mrk 2:23-28; Luk 6:1-5
1Sewakutuu, ne oleono Sabat Yesus bhe anaguhuꞌino dolalo weo kaampono gandum. Mbaꞌinomo doꞌaho, anaguhuꞌino detobhemo wunano gandum maka dohumaa. 2Dowoha amaitu, ambado miendo Farisi, “Soba ondo anaguhuꞌimu maitu, ingka dekangkalaꞌimo faliano oleono Sabat.” 3Tamaka Yesus tanotobhoosi ambano, “Miinaꞌo basaeꞌomua gahaꞌa nehabuno omputo Daud wakutuuno wutono bhe mangkafie doꞌahomo? 4Ingka nopesua weo Lambuno Lahataꞌala maka nohumaa roti kapopanga so Lahataꞌala. Gahaꞌa weo tubhono agamantoomu roti anaꞌa o falia daomaaꞌe andoa, naetaa wutono naetaa mie mangkafie, mpahinomo imamu. #1Sam 21:1-6; Im 24:5-9 5Bhahaa miina dua basaeꞌomua weo Kitabino Musa, ne oleono Sabat imamu kumahadhaano weo Lambuno Lahataꞌala ingka dekangkalaꞌi tubhono Sabat, tamaka miina dua dakokaꞌalaa? 6Amohatokoomu, ne ini nandoo lumiuno Lambuno Lahataꞌala. 7Notibuhi weo Kitabi, ‘Kapoindaloku dopomobhela-bhelaꞌao lalo, suano kapopangaa.’ #Hos 6:6 Ane kotu-kotuꞌu lumosangieꞌomu maꞌanano wamba aini, tetewei pae mefoꞌalaomu mie tapa kokaꞌala. 8Anano Manusia - Idimo ini - nokokuasa dua namotantu atorano oleono Sabat.”
Yesus nefekaꞌosa mie ne oleono Sabat
12:9-15a
Mrk 3:1-6; Luk 6:6-11
9Nomaiꞌao ne itu Yesus nopesuamo weo lambu kasambaheaꞌando. 10Ne itu nandoo seemie nokepe limano sembali. O mie dofeenamo ne Yesus, “Weo tubhono agamantoomu naembali bhahaa daefekaꞌosa mie mosaki ne oleono Sabat?” Patudhundo damoꞌalae. 11Tamaka Yesus nopugau ne andoa ambano, “Ane ibahano ne olotamiu itu nandoo bhe kodhumbano seꞌulu, gahaꞌa ne oleono Sabat dhumbano nondawu weo ola, namafaꞌiane bhahaa? Ingka tetewei nahumakoe maka namolimbae? 12Ingka noliuꞌe manusia bhe dhumba. Dadiꞌanomo ne oleono Sabat naembali daehabu metaaꞌano.” 13Pada anaꞌa nopugau ne mie mokepeno lima maitu, “Fonsoho limamu!” Mie aitu nofonsoho limano, lasao noꞌosa peda limano sembalino. 14Tamaka miendo Farisi tadolimba maka dopokana-kanagau damongko Yesus. 15aGahaꞌa Yesus nopandeꞌaane patudhundo maka nofogampi Wutono.
Yesus katuduno Ompu
12:15b-21
15bDobhahi mangkafino Yesus, kosasawindo mosakiꞌano nofekaꞌosada. 16Noꞌeleꞌaanda sepaliꞌa daetaatanga putae laꞌae Anoa maitu. 17Aini so nokoꞌulaꞌao bhoasao nefosampeno anabii Yesaya peda aini,
18⸤ Ambano Lahataꞌala⸥ “Ainimo katudu nepiliku,
nemoasiꞌaoku, neposahasiꞌaono laloku.
Rohiku atumeiꞌe we lalono,
Anoamo so mefoleleno tubhono kasalamati ne sabhaha bansano liwu.
19Anoa pae napotagalia, pae nakumeia,
pae dua dametingkea suahanoa ne amai kaangkaꞌa.
20Wulu tipakuno pae natumampuea,
kantalea mohawuno hende pae nameoniea.
Anoa napotaami sampe tubhono kasalamati neowano nafotalo.
21Anoamo so kaposahunaꞌaondo sabhaha bansano liwu.” #Yes 42:1-4
Yesus bhe Beelsebul
12:22-32
Mrk 3:20-30; Luk 11:14-23; Luk 6:43-45
22Pada anaꞌa deowaanemo seemie nepesuakino seetani. Mie anaꞌa nobunto bhe nobhea. Yesus nofekaꞌosae sampe nembalimo nopugau bhe nofowohamo. 23Kosasawindo mie tadomente, ambado, “Anoamo ini bhahaa nekonando sampuꞌano Daud?” 24Tamaka dofetingke amaitu, miendo Farisi dopugaumo ambado, “Kaembaliꞌano mie aini nefolimba seetani hampano nopake kuasano Beelsebul, Kafeompuꞌando seetani.” 25Yesus nopandeꞌaane fekihindo lasao nopugau ne andoa ambano, “Ane seꞌonu kakolakiꞌa pae daseꞌise tamaka sadhia dopoewa-ewangi tetewei nabinasa; pedamo dua aitu ane seꞌonu liwu tawa seꞌonu polambu pae daseꞌise tamaka sadhia dapogiha-giha pae dua naentaraa. 26Dadiꞌanomo ane Kafeompuꞌando seetani naefolimba seetani, ingka miinamo naseꞌise, noewangimo wutono. Nada amai naentara dua kafopahintaꞌano seetani naꞌa? 27Ambamiu aefolimba seetani apake kuasano Beelsebul. Ane peda anaꞌa anaguhuꞌimiua depake kuasa ae defolimba seetania? Dadiꞌanomo nehabundo maitu katandainomo kaꞌalano fekihimiu. 28Tamaka ane aefolimba seetani apake kuasano Rohino Lahataꞌala, sakotuꞌuno nohatokomoomu Kafopahintaꞌano Lahataꞌala.
29Ane damesuaki lambuno seemie moꞌosa maka dasumaohi buku kanandoono, tabeano datumapu kadeki kolambuno naꞌa. Mada aitu kaneꞌomo naembali darumampasi kanandoono. 30Laꞌae tapa pobhaino bhe Idi noewangi kanau; laꞌae tapa humamba kanau taefohompu mie, mie aitu mehabuno pogasa-gasaꞌando mie. 31Dadiꞌanomo amohatokoomu: kosasawiꞌae dhosa bhe kaꞌumbu ne manusia natiꞌamponi, tamaka kaꞌumbu ne Rohino Lahataꞌala pae natiꞌamponia. 32Ane o mie nopahampugau noewangi Anano Manusia natiꞌamponi; tamaka ane dopahampugau doewangi Rohino Lahataꞌala pae natiꞌamponia, naetaa te dhunia ini, naetaa we suliꞌa.”
Puꞌuno sau bhe bhakeno
12:33-37
Luk 6:43-45
33“Ane dopoindalo daeꞌawa bhakeno sau metaaꞌano, tabeano netaa dua puꞌuno. Ane miina naetaa puꞌuno, bhakeno miina dua naetaa. Kapaꞌamo sau dopandeꞌaane ne bhakeno. 34Hintimiu ini sampuꞌano ule modai! Nada dua amai mefolimbaomu pugau metaa, sangiꞌanomo wutomiu mie modai? Kapaꞌamo lumimbano ne wiwi, nomaiꞌao ne kamponono totono lalo. 35Mie metaa nefolimba metaaꞌano maiꞌao ne kampebuniꞌano lalo metaaꞌano. Pedamo dua aitu mie modai nefolimba modaiꞌano maiꞌao ne kampebuniꞌano lalo modaiꞌano. 36Amohatokoomu: sabhaha pugau tapa kofahalaa dapowiseane wuto nahumato oleono Kiama. 37Kapaꞌamo wakutuu anaꞌa namokantibhako bhahaꞌi namoꞌalako Lahataꞌala, neatemo ne pugaumu.”
Tandano anabii Yunus
12:38-42
Mrk 8:11-12; Luk 11:29-32
38Wakutuu aitu dopugaumo seemie hodua pande Kitabi bhe miendo Farisi ne Yesus, “Guru, gao mani taoha mehabu kainsami tanda tapa mentela.” 39Yesus tanotobhoosi ambano, “Mie dhamani aini dodai diundo bhe miina daeangka, gahaꞌaitu desalo seꞌise tanda. Tamaka paise damaꞌanda, ampamo kaowu tandano kumadhadhiano ne anabii Yunus. 40Kapaꞌamo peda anabii Yunus neate weo handano kenta bhalano tolu oleo tolu alo, nadamo dua aitu Anano Manusia naeate we lalono wite tolu oleo tolu alo. 41Nahumato Oleono Kiama, miendo Niniwe dasiwanu-wanuꞌa bhe mie dhamani aini maka damoꞌalada. Kapaꞌamo miendo Niniwe dofetingke kaowu bhihita neowano anabii Yunus, dofetompaꞌaomo dhosando bhe dodoli ne Lahataꞌala. Sakotuꞌuno humatono ini noliuꞌe anabii Yunus. #Yun 1:17; Yun 3:5
42Nahumato Oleono Kiama, omputo hobhine maiꞌaono we liwuno Sheba nasiwanuꞌa bhe mie dhamani aini maka namoꞌalada. Kapaꞌamo omputo hobhine aini nomaiꞌao we tompano dhunia nametingke kafoinaꞌu kotimbangino omputo Salomo. Sakotuꞌuno humatono ini noliuꞌe omputo Salomo.” #1Raj 10:1-10; 2Taw 9:1-12
Seetani nosuli kundo
12:43-45
Luk 11:24-26
43“Ane seetani nolimba nomaiꞌao ne manusia, tanolilimo ne wite pandaso neꞌondofi kafeoluꞌano tamaka miina naeꞌawaa. 44Dadiꞌanomo ambano, ‘Naetaa asumuli we lambu kahunsaꞌaku.’ Nohato gahaꞌa lambu anaꞌa miina nakomiea, nonggela bhe notifosintuwu. 45Pada anaꞌa nosulikimo sabhangkano dopipitu maka dopesua deate ne itu. Seetani bhaino maitu dofoliuꞌe dua kadaindo. Panda-pandano mie aitu dhulu kadaha bhe pakatandano. Nadamo dua anaꞌa so kumadhadhiaꞌano ne mie modaino dhamani aini.”
Yesus bhe bhahitieꞌino
12:46-50
Mrk 3:31-35; Luk 8:19-21
46Tangasano Yesus nopugau ne mie bhahi maitu, dohatomo inano bhe bhahitieꞌino. Andoa deehe-ehe we simbali, gaondo damoꞌawaane. 47Nofohatoemo seemie ambano, “Guru, inamu bhe bhahitieꞌimu deehe-ehemo we simbali, gaondo dapoꞌawaangko.” 48Tamaka Yesus tanotobhoosi mie anaꞌa ambano, “Laꞌae gahaꞌa inaku? Laꞌae bhahitieꞌiku?” 49Pada anaꞌa nosusumo anaguhuꞌino bhe nopugau ambano, “Ainiꞌadamo inaku bhe bhahitieꞌiku. 50Kapaꞌamo laꞌae mangkafino kapoindalono Amaku te surugaa, anoamo bhahitieku moꞌane, anoamo bhahitieku hobhine, anoamo dua inaku.”

Currently Selected:

Matius 12: mnbSD

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in