1. Korinćanima 15
15
Uskrsnuće mrtvih
1Povrh svega, braćo, objavljujem vam evanđelje koje sam vam propovijedao, koje ste i prihvatili i u kojem stojite,
2po kojem ste i spašeni, ako ste zapamtili što sam vam ja propovijedao, osim ako ste povjerovali uzalud.
3Jer predao sam vam najprije ono što sam i primio: da je Krist umro za naše grijehe prema Pismima,
4i da je bio pokopan, i da je treći dan uskrsnuo, prema Pismima,
5i da ga je vidio Kefa, zatim dvanaestorica.
6Poslije toga vidjelo ga je odjednom više od pet stotina braće, od kojih je većina ostala do ovog trenutka, a neki su usnuli.
7Nakon toga vidio ga je Jakov, zatim svi apostoli.
8A na kraju svega, vidio sam ga i ja, kao nedonošče.
9Jer ja sam najmanji među apostolima, ja nisam podoban nazivati se apostolom jer sam progonio crkvu Božju.
10Ali milošću Božjom jesam što jesam i njegova milost koja mi je darovana, meni nije bila uzaludna. Naprotiv, trudio sam se puno više nego svi oni; ali ne ja, nego milost Božja koja je bila sa mnom.
11Stoga bilo to ja, ili oni, tako propovijedamo, te ste tako povjerovali.
12Ako li je Krist propovijedan da je uskrsnuo od mrtvih, kako neki među vama govore da nema uskrsnuća od mrtvih?
13Ako li nema uskrsnuća od mrtvih, ni Krist nije uskrsnuo.
14A ako Krist nije uskrsnuo, onda je uzaludno naše propovijedanje, a uzaludna je i vaša vjera.
15Dapače, našli bismo se i lažnim svjedocima Božjim, jer smo svjedočili o Bogu da je uskrsnuo Krista, kojega nije uskrsnuo, ako bi bilo da mrtvi ne uskrsavaju.
16Jer ako mrtvi ne uskrsavaju, ni Krist nije uskrsnuo.
17A ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je vaša vjera; još ste u grijesima svojim.
18Onda su i oni koji su usnuli u Kristu, propali.
19Ako samo u ovom životu imamo nadu u Krista, najbjedniji smo od svih ljudi.
20Ali sada, Krist je uskrsnuo od mrtvih i postao prvina onih koji su usnuli.
21Budući da je po čovjeku došla smrt, po čovjeku dolazi i uskrsnuće od mrtvih.
22Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Kristu svi oživjeti.
23Ali svatko u svom redu: prvina Krist, zatim oni koji su Kristovi kod njegovog dolaska.
24Tada dolazi svršetak, kad će predati kraljevstvo Bogu i Ocu, kad će zbaciti svako poglavarstvo, svaku vlast i silu.
25Jer on mora kraljevati, dok ne položi sve neprijatelje pod svoje noge.
26Posljednji neprijatelj koji će biti uništen je smrt.
27Jer je sve podložio pod njegove noge. A kad kaže: “Sve mu je podloženo,” očito je, sve osim onoga koji mu je sve podložio.
28A kad mu sve bude podloženo, tada će se i sâm Sin podložiti onomu koji je njemu sve podložio, da Bog bude sve u svemu.
29Inače, što onda čine oni koji se krštavaju za mrtve? Ako mrtvi uopće ne uskrsavaju, čemu se onda krštavaju za mrtve?
30I zašto se mi svaki čas izlažemo pogibli?
31Tako mi vaše slave koju imam u Kristu Isusu, našem Gospodinu, svaki dan umirem.
32Ako sam se na ljudski način borio sa zvijerima u Efezu, kakva mi je prednost ako mrtvi ne uskrsavaju? Onda: “Jedimo i pijmo jer sutra umiremo.”
33Ne zavaravajte se: “Zli razgovori kvare dobre navike.”
34Probudite se za pravednost i ne griješite jer neki nemaju spoznaju Boga. Govorim to na vašu sramotu.
35Ali netko će reći: “Kako uskrsavaju mrtvi? I s kakvim li tijelom dolaze?”
36Bezumniče! Ono što ti siješ ne oživljuje, ako ne umre.
37I ono što siješ nije tijelo koje će nastati, nego golo zrno, na primjer, pšenice ili neko drugo.
38A Bog mu daje tijelo kakvo hoće, i to svakom sjemenu svoje tijelo.
39Nije svako tijelo isto tijelo, nego jedno je ljudsko tijelo, a drugo je životinjsko tijelo, drugo je riblje, i drugo ptičje.
40Postoje i nebeska tjelesa i zemaljska tjelesa, ali je jedna slava nebeskih, a druga slava zemaljskih.
41Jedna je slava sunca, i druga slava mjeseca, i druga slava zvijezda; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi.
42Tako je i uskrsnuće mrtvih: sije se u raspadljivosti, a uskrsava u neraspadljivosti;
43sije se u sramoti, uskrsava u slavi; sije se u slabosti, uskrsava u snazi;
44sije se tijelo naravno, uskrsava tijelo duhovno. Postoji tijelo naravno, i postoji tijelo duhovno.
45Tako je i zapisano: “Prvi čovjek, Adam, postao je živa duša,” posljednji Adam postao je duh koji oživljuje.
46Ipak nije najprije bilo duhovno, nego naravno; a poslije toga duhovno.
47Prvi je čovjek od zemlje, zemljan; drugi je čovjek Gospodin s neba.
48Kakav je zemljani, takvi su i zemljani; a kakav je nebeski, takvi su i nebeski.
49I kao što smo nosili lik zemljanoga, nosit ćemo i lik nebeskoga.
50A ovo, braćo, kažem da meso i krv ne mogu baštiniti kraljevstvo Božje; niti raspadljivost baštiniti neraspadljivost.
51Evo, objavljujem vam otajstvo: svi nećemo usnuti, ali svi ćemo se izmijeniti,
52u trenutku, u tren oka, na posljednju trubu; jer zatrubit će, i mrtvi će uskrsnuti neraspadljivi, a mi ćemo se izmijeniti.
53Jer se ovo raspadljivo mora zaodjenuti neraspadljivošću i ovo smrtno mora se zaodjenuti besmrtnošću.
54A kad se ovo raspadljivo zaodjene neraspadljivošću i ovo smrtno zaodjene besmrtnošću, tada će se ispuniti besjeda koja je zapisana: “Pobjeda je progutala smrt.
55Smrti, gdje je tvoj žalac? Grobe, gdje ti je pobjeda?”
56Žalac smrti je grijeh, a snaga je grijeha Zakon.
57Ali hvala Bogu koji nam daje pobjedu po Gospodinu našemu Isusu Kristu!
58Zato, braćo moja ljubljena, budite čvrsti, nepokolebivi, uvijek obilujte u djelu Gospodinovu pošto znate da trud vaš nije uzaludan u Gospodinu.
Trenutno odabrano:
1. Korinćanima 15: BKJ
Istaknuto
Podijeli
Kopiraj
Želiš li svoje istaknute stihove spremiti na sve svoje uređaje? Prijavi se ili registriraj
Copyright © 2011, UDRUGA STABLO ŽIVOTA