SAN MATEO 23
23
Jesús acusa a los fariseos y a los maestros de la ley
(Marcos 12.38-40; Lucas 11.37-54; 20.45-47)
1Cabero cʉ̃ buerãre, aperã to ca-ãna paarãacãre oco bairo jã ca-ĩi buiowĩ Jesú:
2—Judío majare cabuerã, fariseo maja quena, “Moisé cʉ̃ ca-rotiriquere aperãre ca-buiorã jã ãa,” ĩi tʉgooñama na majuuna. 3To bairi na ca-buiorijere cá-átiparã mʉja ãa. To bairona na cá-átore bairo átiquẽja paro. Rotibana quena na majuuna átiquẽema na cá-áti rotibatiere. To bairi nare bairo aniqueticõaña mʉjaa. 4Apeye áti rotima ca-majiriori wame. To bairi na cá-áti rotirijere átibana quepe netocoapa camaja. Na quena fariseo maja quena, judío majare cabuerã quena na majuuna átigaquẽema na majuuna na cá-áti rotirijerena. 5Apeye quena áti nʉcʉbʉgorica wame jã cá-áto camaja jãare na tʉjʉato ĩirã baitoma. To bairi Dio Wadarique ca-ucarique cʉtiere jiama na riya bui, na wamoripʉ, camaja, “Caroaro Diore ca-nʉcʉbʉgorã ãnama,” jãare na ĩi tʉjʉato ĩirã. Caroa wẽeri quenare ee-nucuma na jutii yeparipʉ, camaja caroa jutii jã ca-jañarijere na tʉjʉato ĩirã. 6Boje rʉmʉ ca-ano neñapo ʉgarica wiipʉ aána, ʉparã ye cumu pãiripʉ jeto ruigama. Neñapo buerica wiiripʉ aána quena to bairona baicoama. 7Maca recomacapʉ aána quena camaja nipetirã caroaro na ca-ñuu roti nʉcʉbʉgoro booma. “Cabuerã,” aperã nare na ca-ĩi nʉcʉbʉgoro quenare booma.
8’Mʉja maca, “Cabuerã,” aperã mʉjaare na ĩi nʉcʉbʉgo rotiquẽja. Jicãʉna ãmi Dio mʉjaare cabuei majuu. Mʉjaa jicãʉ punaa jicãrore bairona ca-bairã mʉja ãa cʉ̃re ca-api nʉcʉbʉgorã. 9Aperãre na ñuu rotirã, “Jã Pacʉ,” ca-ĩi nʉcʉbʉgoquetiparã mʉja ãa. Jicãʉna ãmi mani Pacʉ ʉmʉrecóo macacʉ, “Jã Pacʉ,” mani ca-ĩi nʉcʉbʉgopaʉ. 10To bairona, “Ʉparã,” aperã mʉjaare na ĩi nʉcʉbʉgo rotiquẽja. Jicãʉna yʉ ãa mʉja Ʉpaʉ, Dio cʉ̃ ca-jooricʉ. 11Nii mʉja mena macacʉ ca-ani majuʉ anigʉ paari majocʉ cʉ̃ ãmaro. 12Jicãʉ, “Ca-ãni majuʉ yʉ ãa, caʉpaʉ, ca-ani jʉgoʉ yʉ anigʉ,” ca-ĩi tʉgooñaʉ ucʉ̃ macare cawatoa ca-ãcʉ̃re bairona cʉ̃ cũugʉmi Dio. “Cawatoa ca-ãcʉ̃ yʉ ãa. Caʉpaʉ yʉ aniquetigʉ,” ca-ĩi tʉgooñaʉ ucʉ̃ macare ʉpaʉre bairona ca-baii cʉ̃ cũugʉmi Dio, ca-ĩiwĩ Jesú jãare cʉ̃ buerãre, aperã camaja paarãacã to ca-ãna quenare.
13Cabero oco bairo ca-ĩiwĩ Jesú judío majare cabuerãre, fariseo maja quenare:
—Rooro mʉjaare baigaro. Ca-ĩito pairã mʉja ãa. Camajare na ĩitorã Dio yarã majuu na ca-aniquẽto mʉja áa. To bairi Dio tʉpʉ jãarica jope turicarore biarãre bairona mʉja áa. Aperã quenare Dio tʉpʉre na cá-aáquẽto mʉja áa. Mʉja quena mʉja aáquetigarã. Cariape Dio yere átiquẽna cʉ̃ tʉpʉ mʉja aáquetigarã. Jocarãna ĩitori aperãre na ĩi buiorã na quena Dio tʉpʉ cá-aáboparãre ca-matarã mʉja ãa.
14’Ca-wapearicarã romiri ca-bopacoorã romirire apeye uniere na joorã pairo majuu mʉja wapa jeninucu. To bairo na yere na ca-cʉgorijere ca-jee pairã anibana quena Dio wiipʉre jãa aána yoaro Diore mʉja jeni nʉcʉbʉgoato, baitorique bairã camaja na ca-tʉjʉro. Seeto mʉja popiyeyegʉmi Dio jocarãna to bairona mʉja ca-bai nʉcʉbʉgotorije wapa, na ca-ĩiwĩ Jesú.
15Oco bairo na ca-ĩinemowĩ Jesú judío majare cabuerãre, fariseo maja quenare:
—Ca-ĩito pairã mʉja ãa. Ca-yoaropʉ aperopʉ ca-ani macaripʉre mʉja aánucu, mʉja ya wamere buio teñarã aána. Aperã jã ca-buiorijere na api nʉcʉbʉgoato ĩirã, mʉja buio teñanucu. To bairo mʉja ca-buiorijere ca-apiʉjarã mʉja netoro ca-ĩitorijere ca-apiʉjarã ãnama. To bairo mʉja ca-ĩi jocarijere ca-apiʉjarã aniri rooro popiye tamuogarãma caroorã ya paʉpʉre.
16’ “Aperãre ca-bue majirã jã ãa,” jocarãna mʉja ĩi. Dio yere ca-api majiquẽna maca mʉja ãa. To bairi ca-tʉjʉ majiquẽna aperã ca-tʉjʉ majiquẽnare ca-tʉ̃ga jʉ́go aánare bairona mʉja bai. Oco bairo mʉja ĩi: “Jicã wame, ‘Jocʉ mee yʉ átigʉ,’ ĩi cũʉ, ‘Dio wii mena yʉ ĩi,’ jicãʉ cʉ̃ ca-ĩibato quena caroorije me ãa cʉ̃ ca-ĩibata wamere cʉ̃ cá-átiquẽpata. Apeĩ maca, ‘Jocʉ mee, yʉ átigʉ,’ ĩi cũʉ, ‘Dio wii ca-anie ca-ajiyarije mena yʉ ĩi,’ cʉ̃ ca-ĩi cũata cʉ̃ ca-ĩi cũuri wamere bairona cá-átipaʉ ãmi,” mʉja ĩinucu. 17Cariape mee mʉja ĩi. Ca-majiquẽna mʉja ãa. Dio wii macaje ca-ajiyarije cá-átiya manie ãa. Dio wii maca ca-ani majuuri wii ãa. Ti wiipʉ ca-anie ca-ajiyarije netoro ca-ani majuuri wii ãa. 18Ape wame quena oco bairo mʉja ĩi: “Jicã wame, ‘Jocʉ mee yʉ átigʉ,’ ĩi cũʉ, ‘Waibʉcʉ joe buje mʉgo joorica tutu mena yʉ ĩi,’ cʉ̃ ca-ĩi cũubato quena caroorije me ãa cʉ̃ ca-ĩi cũbata wamere cʉ̃ cá-átiquẽpata. Apeĩ maca, ‘Joe buje mʉgo joorica tutu bui Diore ca-joopaʉ waibʉcʉ mena yʉ ĩi,’ cʉ̃ ca-ĩi cũata cʉ̃ ca-ĩi cũurica wamere bairona cá-átipaʉ ãmi,” mʉja ĩi. 19Ca-majiquẽna majuu mʉja anicõa. Cariape mʉja ĩiquẽe. Ti tutu ca-ani majuurije ãa tia bui waibʉcʉ peoricʉ netoro. 20To bairi, “Dio wiipʉ ca-ani tutu mena jocʉ mee yʉ ĩi,” ĩirã tia bui waibʉcʉ joe buje mʉgo jooricʉ menare mʉja ĩiborã. 21To bairona, “Jocʉ mee, Dio wii mena yʉ ĩi,” ĩi cũurã, “Dio mena yʉ ĩi,” ca-ĩi cũurãre bairona mʉja ĩi, ti wii macacʉ Dio cʉ̃ ca-ano maca. 22“Ʉmʉrecoo mena yʉ ĩi,” ĩi cũurã, “Dio cʉ̃ ya paʉ mena yʉ ĩi,” ca-ĩi cũurãre bairona mʉja ĩi. Topʉ macacʉ Dio quenare, “Dio mena yʉ ĩi,” ca-ĩirãre bairona mʉja ĩiborã, ʉmʉrecóo macacʉ cʉ̃ ca-ano maca.
23’To bairi rooro majuu mʉjaare baigaro judío majare cabuerã, fariseo maja quenare. Ca-baitorã mʉja ãa. Nipetiri wame mʉja ca-oterique pʉga wamo canacã ca-rica cʉtiere jicã mʉja joonucu Diore. To bairona mʉja átinucu mʉja ca-cʉgorijeacã quenare. Menta na ca-ĩrijeacã, anís na ca-ĩrijeacã, comino na ca-ĩrijeacã quenare ca-wapa maniere caroaro cõoñari mʉja joonucu Diore. Ca-wapa maniere cõoñari Diore joobana quena Dio cʉ̃ ca-rotirique majuure mʉja apiʉjaquẽe. Aperãre cariape átaje, aperãre bopaco tʉjʉrique, Diore api nʉcʉbʉgorique macare mʉja tʉgooñaquẽe. Tie maca Dio cʉ̃ ca-rotirique majuure caroaro tʉgooñari mʉjaare cá-átipe nibapa, apeye unie Diore joo janaquẽnana. 24Ca-tʉjʉ majiquẽna aperã ca-tʉjʉ majiquẽnare ca-tʉ̃ga jʉ́go aánare bairona mʉja bai, aperãre Dio yere na buiogabana. Mʉja majuuna Dio yere ca-api majiquẽna mʉja ãa. To canacã wameacãre mʉja cá-átipere tʉgooñabana quena Dio cʉ̃ ca-boorije majuu mʉja tʉgooñaquẽe. To bairona bairã, mʉja ʉgarica bapapʉre becoacã cʉ̃ ca-jañaro ʉgagarã jʉgoye ca-ne rocarãre bairona mʉja bai. Baibana quena carooʉ capaii majuu cʉ̃ ca-jañaro cʉ̃ tʉjʉquẽnana cʉ̃ menana ca-ʉga rocacõarãre bairona mʉja áa.
25’Ca-baitorã majuu mʉja ãa. “Caroarã ãma,” jãare na ĩato ĩirã mʉja átitonucu, mʉja yeri macaje caroorijere áti janagaquẽnana. To bairo ána jotʉ ca-buire caroaro cojerica jotʉre bairona mʉja ãa. Baibana quena pupea macare jotʉ ca-cojeya mani rʉre bairona mʉja bai. Mʉja yeri macare caroorije pairã mʉja ãa. Aperã yere mʉja emanucu, mʉja majuuna cʉgo wariñuugarã. To bairi rooro majuu baigaro mʉjaare judío majare cabuerã, fariseo maja quenare. 26Mʉja tʉgooña majiquẽe. Mʉja yeri macaje macare caroare cá-átiparã mʉja anibapa. To bairo mʉja cá-ápata aperã, “Caroarã ãma,” mʉja ĩi tʉjʉborãma.
27’To bairi rooro mʉjaare baigaro judío majare cabuerã, fariseo maja quenare. Ca-ĩito pairã mʉja ãa. Camaja yaa rocarica paʉrire bairona mʉja bai. Ca-bui maca ʉ̃ta nʉcorique, cabotirije mena caroaro warerique to ca-anibato quena pupea maca ca-boaricarã õwa ãnaje, ca-ʉnirije jeto ãnore bairona mʉja bai, mʉja yeripʉ caroorã aniri. 28To bairi aperã caroare mʉja cá-átitorijere tʉjʉrã, “Caroarã ãnama,” mʉja ĩi tʉjʉrãma. Caroarã mʉja na ca-ĩi tʉjʉrije to ca-anibato quena mʉja yeripʉre ca-ĩito pairã, caroorije pairã mʉja ãa.
29’To bairi rooro mʉjaare baigaro judío majare cabuerãre, fariseo maja quenare. Ca-ĩito pairã mʉja ãa. Tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire buiori maja ãnana, aperã Diore ca-api ʉjaricarã ãnana na ca-yaa rerica paʉrire caroaro quenoo átiri, oco bairo mʉja ĩi: 30“Mani ñicʉa Dio ye quetire buiori majare ca-jĩaricarã ca-añupa. Mani ñicʉa na ca-ani yʉtea macana mani ca-ãmata na mani jĩa reenemoqueti boricarã,” mʉja ĩi. 31To bairo ĩirã, “Nare ca-jĩaricarã pãramerã jã ãa,” mʉja ĩi. 32To bairi na ca-jĩaricarore bairona mʉja jĩanemogarã.
33’Caroorã majuu mʉja ãa. To bairi mʉjaare Dio cʉ̃ ca-popiyeyepere mʉja ruti majiquetigarã. 34To bairi mʉja tʉpʉ yʉ joonemogʉ Dio ye quetire ca-buioparãre, aperã Dio yere caroaro ca-majirãre, aperã mʉjaare ca-bueparãre. Yʉ ca-joorã na ca-anibato quena na mʉja nʉcʉbʉgoquetigarã. Yucʉ tẽorica pãipʉ na mʉja papua jĩa reegarã jicãarãre. Aperãre na mʉja bapegarã wecʉa ajeri wẽeri mena mʉja neñapo buerica wiiripʉre. Aperãre na mʉja popiyeyegarã to canacã maca noo na mʉja ca-bʉgaropʉ. 35Mʉja ñicʉ jãa quena caroarãrena na ca-jĩañupa. Ca-jĩa jʉgoyupa Abel ca-wamecʉcʉre. Cʉ̃ jĩari bero aperãre na jĩa, aperãre na jĩa, Sacaríare ca-jĩa tʉjayupa yua. Cʉ̃ ca-jĩañupa Dio wiipʉ na ca-joe buje mʉgorica tutu tʉacãpʉ. Mʉja quena nare bairona cá-ána mʉja ãa. To bairi mʉja quena caroarã na ca-jĩarique mʉja bai buiyebʉja. 36Cariape mʉjaare yʉ buio. Mʉja ca-buicʉtie wapa popiye tamuorique mʉja anigaro ati yʉtea macanare.
Jesús llora sobre Jerusalén
(Lucas 13.34-35)
37Mʉjaa Jerusalén macana, Dio ye quetire ca-buiorãre ca-jĩa reerã mʉja ãa. Aperãre mʉja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-buio roti joobanare ʉ̃ta rupaa mena ca-ree jĩarã mʉja ãa. Mʉjaare maii seeto yʉ tʉpʉ mʉjaare yʉ pii neogabapʉ. Ãboco cõ punaacãre maio, cõ querʉpʉri mena cõ ca-ñumatarore bairona mʉjaare yʉ átigabapa. Mʉja booquẽe. 38Yucʉra mʉja ya macare rocacõagarãma aperã. 39Cariape mʉjaare yʉ ĩi: To cõona yʉre mʉja tʉjʉ tʉja. Yʉre mʉja tʉjʉnemoquetigarã ati yepapʉ yʉ ca-tunu atíparo jʉgoye. Ti paʉ ca-ano tunu yʉre tʉjʉnemorã oco bairo yʉre mʉja ĩigarã: “Ca-jʉgoyepʉ Dio, ‘Cʉ̃ yʉ joogʉ,’ cʉ̃ ca-ĩricʉna ãmi Jesú. Caroaʉ majuu ãmi,” yʉre mʉja ĩigarã, na ca-ĩiwĩ Jesú Jerusalén macanare.
လက္ရွိေရြးခ်ယ္ထားမွု
SAN MATEO 23: TAVNT2
အေရာင္မွတ္ခ်က္
မၽွေဝရန္
ကူးယူ
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapistaging.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fmy-MM.png&w=128&q=75)
မိမိစက္ကိရိယာအားလုံးတြင္ မိမိအေရာင္ခ်ယ္ေသာအရာမ်ားကို သိမ္းဆည္းထားလိုပါသလား။ စာရင္းသြင္းပါ (သို႔) အေကာင့္ဝင္လိုက္ပါ
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.