San Marcos 14

14
“¿No bajiro yigʉ ñaami yitocõari, Jesúre ĩre ñiarãti mani, ĩre sĩarʉarã?”, ĩna yire queti
(Mt 26.1-5; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53)
1Jʉarʉ̃mʉ rʉyayuju yuja Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamanire basʉoriarʉ̃mʉ. To bajicõari, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, ado bajiro gãmerã ñagõñañujarã ĩna:
—Jesúre sĩarʉarã, ¿no bajiro yigʉ ñaami yitocõari, Jesúre ñiarãti mani? —gãmerã yiñagõñañujarã ĩna. 2—To bajiboarine, boserʉ̃mʉ ñaro ĩre mani sĩajama, tire ĩajũnisinicõari, manire rojose yiborãma masa —gãmerã yiñagõñañujarã ĩna.
Jesús rʉjoare sʉtiquẽnase rõmio so yuejeore queti
(Mt 26.6-13; Jn 12.1-8)
3Betania vãme cʉti macajʉ cãmi boagʉ ñaboarꞌi, Simón vãme cʉtigʉ ya vijʉ ñañuju Jesús. Ti vijʉ Jesús ĩ barujirone, sĩgõ, gʉ̃ta sotʉ alabastro vãme cʉti rãca veariarʉ ãmiejayuju so. Sʉtiquẽnase bʉto vaja cʉtise, nardo vãme cʉtise sãñaritʉ ñañuju tirʉ, so ãmiritʉ. To bajiri, Jesús tʉaca eja, tirʉ ãmʉare vẽjeacõari ĩ rʉjoa joere ĩre yuejeoyuju so. 4To bajiro so yisere ĩacõari, jũnisiniñujarã sĩgʉ̃ri Jesús buerimasa. To bajiro yirãne, ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna:
—¡Jairo gãjoa yireago yamo! 5Tire ĩsicõari, jairo gãjoa trescientos denarios rẽtoro bʉjacõari, maioro bajirãre ejarẽmoroti ñaboaja ti —gãmerã yiyujarã ĩna.#14.5 Cojorʉ̃mʉ moare vaja, cojo denario vaja cʉtiyuju.
To bajiro yicõari, sore tudꞌiyujarã ĩna.
6To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩnare yiyuju:
—Sore gõjanabiobesa mʉa. Tire yʉre so yuejeojama, quẽnaro yʉre yigo yamo. 7Maioro bajirã mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma. No mʉa bojarirʉ̃mʉ quẽnaro ĩnare ejarẽmomasirʉarãja mʉa. Yʉma, mʉa rãca ñacõa ñabetirʉcʉja. 8Adio, quẽnaro so yimasiro cõro yʉre yamo. Yʉre sʉtiquẽnase so yuejeojama, yʉre ĩna yujeroto rĩjoro yuejeo rĩjoro cʉtigo yamo. 9Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ bajiroti quẽnase quetire, adi macarʉcʉroana jedirore gotibatorʉarãma masa. To bajirone bajirʉaroja sʉtiquẽnase yʉre so yuejeose queti quẽne. So yuejeosere masiritimenane tire gotibatorʉarãma —ĩnare yigotiyuju Jesús.
“Jesúre ñiato” yigʉ, ĩre ĩaterã tʉjʉ Judas ĩ goticudigʉ vare queti
(Mt 26.14-16; Lc 22.3-6)
10Judas Iscariote vãme cʉtigʉ rãca ñarã ñajediro Jesús buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã. To bajiboagʉ, paia ʉjarã ĩna ñarojʉre vasuju, Jesúre ĩnare ĩsirocarʉ. 11Jesúre ĩ ĩsirocarʉasere ajivariquẽnacõari,
—Gãjoa mʉre ĩsirʉarãja yʉa —ĩre yiyujarã ĩna, paia ʉjarã.
To ĩna yisere ajivariquẽnacõari, tudicoasuju Judas. Jesús tʉjʉre ejacõari, “¿Dirĩmaro ũnone Jesúre ĩnare yʉ ĩsijama, josari mene ĩre ñiamasirojari ĩna?”, yitʉoĩañuju ĩ.
Jesús ĩ batʉsare queti
(Mt 26.17-29; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26)
12Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani basʉoriarʉ̃mʉ, to yicõari oveja macʉre ĩna sĩariarʉ̃mʉ ejayuju ti. To bajiri Jesús buerimasa ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna:
—Pascua boserʉ̃mʉ ñajare, mani barotire, ¿nojʉ bare yʉa quẽnoyusere bojati mʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã.
13-14To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicõañuju Jesús:
—Jerusalénjʉ mʉare yʉ gotigʉ tʉre vasa mʉa. To mʉa ejarone, sĩgʉ̃, oco vagʉ mʉare bocarʉcʉmi. Ĩre sʉyaja mʉa. To bajicõari, vi ĩ sãjarone, ti vi ʉjʉre ado bajiro ĩre yiba: “Gotimasiorimasʉ, ‘¿nojʉ ñati Pascua boserʉ̃mʉ adi ñami yʉ buerimasare yʉ ũmato barotijaʉ?’ mʉre yicõami”, yiba mʉa. 15To mʉa yirone, mʉare ĩorʉcʉmi, vecaga sõa, jairisõa, mame quẽnogajanoriasõare. Tone mani barotire quẽnoyuba mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩnare varotigʉ.
16To ĩ yijare, vacoasujarã ĩna jʉarã yuja. To eja, ĩ yiriarore bajirone bajiyuju ti. To bajiri tisõajʉ ĩna barotire quẽnoyuyujarã ĩna.
17To bajiri Pascua boserʉ̃mʉaye bare bariajʉ ti ejaro, ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ejacõari, barujiyujarã ĩna, ĩ rãca. 18Ĩna bañarone, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ, yʉ rãca bagʉ, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.
19To ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiritiyujarã ĩna. Tocãrãcʉne sʉtiritirã ñari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna:
—¿Yʉne ñabetiboati, mʉre ĩsirocarocʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
20To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
—Mʉa rãcagʉ sĩgʉ̃, yʉ rãca yosebagʉ ñaami yʉre ĩsirocarocʉ. 21Dios oca masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. To bajirocʉ yʉ ñajare, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi. Yʉre ĩ ĩsirocaroti sʉorine rojose tãmʉorʉcʉja yʉ. “Masare yirẽtobosarʉcʉmi” Dios ĩ yimasire ñajare, bajirʉcʉja yʉ. To bajiboarine, yʉre ĩsirocarocʉjʉama, rojose tãmʉorʉcʉmi. Ruyuabeticõarocʉ ñaboayumi —ĩnare yiyuju Jesús.
22Ĩna bañarone, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yiyuju Jesús. To yigajano, tire mʉtocõari, ĩ buerimasare ĩnare ĩsibatogʉne ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:
—Baya mʉa. Ti ñaja yʉ rujʉ rii —ĩnare yiyuju.
23Tire ĩna bagajanorone, idiriabaja ãmicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yiyuju quẽna. To yicõari, tibajare ĩnare ĩsiñuju. Ĩna jediro idijedicõañujarã ĩna. 24Ĩsigʉ̃ne, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Adi ñaja tirʉ̃mʉana “Rojose mani yirere masirioato” yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ riꞌi ñaja. Ti sʉorine, “Gajerodo to bajiro mʉare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yicũmasiriarore bajiro bajirʉaroja yuja. To bajicõari, jãjarã masa rojose ĩna yisere masiriocõari, tuditʉoĩabetirʉcʉmi Dios yuja.#14.24 “Rojose mani yirere masirioato” yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere judío masa ĩna yuejeomasirere gotiaja. 25Riojo mʉare gotiaja yʉ. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios yʉre ĩ cũroto rĩjoro, quẽna jʉaji ʉye oco idibetirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
“‘Jesúre masibeaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ”, Pedrore Jesús ĩ yire queti
(Mt 26.30-35; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38)
26To ĩ yiro bero, Diore rʉ̃cʉbʉorã, basayujarã ĩna. Basagajano, Olivo vãme cʉti burojʉ vacoasujarã ĩna yuja. 27To ĩna vatone, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Adi ñamine yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vaveorʉarãja mʉa jediro. Dios oca masa ĩna ucamasire to bajiro ti gotijare, to bajise mʉare gotiaja yʉ. Ado bajiro gotiaja ti: “Oveja coderimasʉre bajiro bajigʉre sĩarʉcʉja yʉ. To bajiri ĩ yarã ovejare bajiro bajirã rudibatecoarʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire, manire gotiro. 28Yʉre mʉa vaveoboajaquẽne, yʉre ĩna sĩaro bero, quẽna tudicaticõari, Galilea sitajʉ mʉa vato bero, yʉjʉa, mʉa rĩjoro ñatʉjarʉcʉja —ĩnare yiyuju Jesús.
29To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro:
—Ãnoa jediro, mʉre ĩna vaveoboajaquẽne, mʉre vaveobetirʉcʉja yʉma —Jesúre ĩre yiyuju.
30To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
—Riojo mʉre gotiaja yʉ. Adi ñami busiyʉjʉa gãjabocʉ jʉaji ĩ ñagõroto rĩjoro, idiaji, “Jesúre masibeaja; ĩ rãcagʉ me ñaja yʉ”, yisocarʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yiyuju ĩ.
31To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Pedro:
—Mʉ rãca yʉre ĩna sĩarʉajaquẽne, “Jesúrãcagʉ me ñaja yʉ”, yisocabetirʉcʉja yʉ —Jesúre yiyuju Pedro.
To bajiro Pedro ĩ yisere ajicõari, gãjerã Jesús buerimasa quẽne, to bajiro yijedicõañujarã ĩna.
Getsemanꞌi vãme cʉtojʉ Jesús ĩ jacʉre ĩ sẽnigʉ̃ vare queti
(Mt 26.36-46; Lc 22.39-46)
32To ĩna yiro bero, Getsemanꞌi vãme cʉtojʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús. Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:
—Diore sẽnigʉacʉ yaja yʉ. To yʉ vatoye, ado rujicõaña mʉa maji —ĩnare yiyuju ĩ.
33To yigajanogʉ̃ne, Pedrore, Santiagore, to yicõari Juanre quẽne ji vasuju Jesús. To vacʉ, bʉto tʉoĩasʉtiritiyuju ĩ yuja. 34To bajiro bajigʉ ñari, ado bajiro yiyuju Jesús ĩ rãca variarãre:
—Bʉto tʉoĩasʉtiritiaja yʉ. Sʉtiriosene yʉre sĩaro yaja. Adone yʉre yuñaña maji. Yʉ cãnibetore bajirone cãnibeja mʉa quẽne, Diore sẽniñarã —ĩnare yiyuju Jesús.
35To yicõari, to sojʉabʉsa varẽmoñuju Jesús. Va, sita tũcurojʉ murocacũcõari, Diore sẽniñuju ĩ, “Yʉre ĩna sĩarotire yʉre matabosato ĩ” yigʉ. 36Ado bajiro Diore sẽniñuju ĩ:
—Cacʉ, ñajediro yimasigʉ̃ ñaja mʉ. Yʉre ĩna sĩaroti matamasiaja mʉ. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajiato —Diore yiyuju.
37To yigajano, Pedro mesa ĩna cãnitoyene ĩna tʉjʉ ejayuju. Ĩnare yujiogʉne, ado bajise Pedrore ĩre yiyuju Jesús:
—¿Simón, cãniati mʉ? ¿No yirã cojo hora cõro cãnibetibʉsarãne, yʉre yuñabetimasucõati mʉa? 38Yʉ cãnibetore bajirone cãnibesa mʉa quẽne. To bajicõari, Diore sẽniña, “Vãtia ʉjʉ Satanás ĩ yirotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã. Riojo mʉare masiaja yʉ. “Dios ĩ bojasere yirʉcʉja” yirã ñaboarine, cojojirema rojose tʉoĩarã ñari, Dios ĩ bojabetijʉare yirũgũaja mʉa —Pedro mesare ĩnare yiyuju Jesús.
39To yicõari, gãme vacʉ, Diore ĩ sẽniriarore bajirone tudisẽniñuju ĩ quẽna. 40To yigajano, vacʉne, cãniariarãre ĩnare ejayuju quẽna. Bʉto vʉjaejarã ñari, cãniñujarã ĩna. To bajiri rĩjoro ĩnare ĩ yiriarore bajiro ĩnare ĩ sẽniĩaro, ĩre cʉdimasibesujarã ĩna. 41To bajiro ĩnare yigajanocõari, Diore sẽnigʉ̃ vasuju Jesús quẽna. Diore sẽnigʉ̃ varꞌi, tudiejacõari, ĩnare yujioyuju:
—¿No yirã cãni manicõati mʉa maji? Ado cõrone, Dios ĩ roticõacacʉre, rojose yirãre yʉre ĩsirocarocʉ vadicoagʉmi yuja. 42To bajiri yujiya mʉa. Ĩre bocarã vajaro. Yʉre ĩsirocarocʉ vadiami yuja —ĩnare yiyuju Jesús.
Jesúre ĩna ñiare queti
(Mt 26.47-56; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11)
43To bajiro Jesús ĩnare ĩ yiñarirĩmarone, Judas Iscariote vãme cʉtigʉ, Jesús buerimasa rãcagʉne vayuju yuja. Jãjarã ĩ rãca vayujarã jariaseri cʉorã, gãjerã yucʉ́juriri cʉorã. Paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari bʉcʉrã quẽne ĩna cõariarã ñañujarã ĩna. 44Jẽre ado bajiro goti vayuju Judas, ĩ rãca vanare, “‘Ĩne ñaami Jesús’ yiĩamasiato ĩna” yigʉ:
—Jesúre sẽnicõari, ĩre usurʉcʉja yʉ. To yʉ yirone, ĩre ñiacõari, quẽnaro ĩre ĩatirʉ̃nʉ vaja mʉa —ĩnare yi vayuju.
45To bajiro yirꞌi ñari, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Judas:
—Gotimasiorimasʉ, ¿ñati mʉ? —ĩre yigʉne, usuyuju ĩ.
46To ĩ yirone, Jesúre ĩre ñiañujarã Judas rãca vadiriarã.
47To ĩna yirone, sĩgʉ̃ Jesús tʉ rʉ̃gõgʉ̃, ĩ jariase yoveaãmicõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasʉre gãmoro jatarocacõañuju. 48To ĩ yiro bero, ĩre ñiarã ejarãre ado bajiro yiyuju Jesús:
—¿No yirã gajeyeũni juarudirimasʉre ñiarã vanare bajiro jariaseri rãca, yucʉ́juriri rãca yʉre ñiarã vadiati mʉa? Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ mʉa ñaro mʉare gotimasio rujirũgũmʉ yʉ. To yʉ bajiboajaquẽne, yʉre ñiabetirũgũmʉ mʉa maji. 49Diore gotirẽtobosarimasa, ado bajiro yʉre mʉa yirotirene ucamasiñuma. To bajiri, to bajirone yʉre yaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩre ñiarã ejarãre.
50Jesúre ĩna ñiasere ĩacõari, ũmarudijedicoasujarã ĩna, ĩ buerimasa jediro. 51To ĩna bajiboajaquẽne, gãji mamʉ, Jesúre ĩna ãmivatone, ĩnare sʉyasuju ĩ. Sudijãirine gũmañuju. To ĩ bajirone, ĩre ñiaboayujarã ĩna, Jesúre ãmivana. 52Ĩre ñiaca yirã, ĩ gũmaritore tʉ̃aveacõañujarã. To ĩna yigʉ, sudi magʉ̃ne ũmacoasuju.
Judꞌio masa ʉjarã, “Mʉ masu ye sʉorine sĩaecorʉcʉja mʉ”, Jesúre ĩna yire queti
(Mt 26.57-68; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24)
53Jesúre ñiacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. Tojʉ rẽjacõari, ñañujarã paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari bʉcʉrã quẽne. 54Jesúre ĩna ãmivato, sõjʉ yayiĩasʉyayuju Pedro. Ĩnare yayiĩasʉyacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ya vi matariasãniro rẽtosãjacoasuju. Sãjacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa rãca rujiyuju ĩ, jea sũmañagʉ̃.
55Paia ʉjarã, to yicõari gãjerã ʉjarã, ĩna jediro Jesúre sĩarʉayujarã. To bajiro yirã ñari, “Rojose masu yigʉ ñaami Jesús” yisocaronare macañujarã. 56Jãjarã masa socarãne ĩna gotiboajaquẽne, ricati rĩne ĩna yise ñajare, “To bajiro ĩ yire ñajare, ĩre sĩaroti ñaja”, yimasibesujarã ĩna maji. 57-58To bajiboarine, sĩgʉ̃ri vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro yisocayujarã ĩna:
—Ãni Jesús vãme cʉtigʉ ĩ ñagõmasisere ajibʉ yʉa. Ado bajiro yimasimi: “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerocacõari, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna gaje vi masa ĩna quẽnorivi mere quẽna tudibʉajeocõarʉcʉja”, yimasimi ĩ —yisocayujarã ĩna.
59To bajiro yisocarã ñaboarine, tocãrãcʉ ricati rĩne gotiboayujarã ĩna. To bajiro ĩna yise ñajare, “Ĩ ye sʉorine rojose tãmʉorʉcʉmi”, Jesúre yimasibesujarã ĩna maji.
60To bajiro ĩna yisocaboajaquẽne, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro Jesúre yiyuju:
—To bajiro mʉre ĩna yi ocasãsere ¿no bajiro yati mʉ? ¿Cʉdibeati mʉ? —Jesúre ĩre yiboayuju.
61To ĩ yiboajaquẽne, cojo vãme cʉdibeticõañuju. Ĩ cʉdibetire ĩacõari, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ quẽna:
—¿“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarꞌine, Dios macʉne ñati mʉ? —Jesúre yisẽniĩañuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃.
62To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
—Ĩne ñaja yʉ. To bajiri, Dios ĩ roticõacacʉ ñari, ĩ riojojacatʉa rujicõari, masare besegʉagʉ, oco bueri vatoajʉ yʉ rujiadire ĩarʉarãja mʉa —paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re yiyuju Jesús.
63To ĩ yirone, “Jesús ĩ yisere ajiteaja” yigʉ, ĩ sudire tʉ̃avoyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃. To yigʉne, ado bajiro ĩ rãcanare yiyuju ĩ:
—¡“Diore bajiro bajigʉ ñaja yʉ” yigʉ yami! No yirã gãjerã, “Rojose yigʉ ñaami” yironare macarẽmomenaja mani yuja. 64Mʉa quẽne Diore rʉ̃cʉbʉobecʉ ĩ yisere ajiaja mʉa. To bajiro ĩ yise ajicõari, ¿no bajiro ĩre yiroti ñati? —ĩ rãcanare yiyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃.
To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã:
—Rojose masu yicõami. Ĩre sĩacõaroti ñaja —yicʉdiyujarã ĩna.
65To yicõari, sĩgʉ̃ri, Jesúre gooco eoreatuyujarã ĩna. To yicõari, ĩ cajere siabibecõari, ĩre jayujarã. To yicõari,
—“‘Ĩ, mʉre jaami’ yʉre yigotiami Dios”, yʉare yiya mʉ —ĩre yiajatudꞌiyujarã ĩna.
Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa quẽne, ĩre jayujarã ĩna.
“Jesúre masibeaja yʉ”, Pedro ĩ yire queti
(Mt 26.69-75; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-29)
66Vi jubeajʉ Jesúre rojose ĩna yiñarone, macajʉ́jʉa ñacõañuju Pedro. To ĩ ñarone, sĩgõ, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimaso, ejayuju so. 67Pedro ĩ jea sũmañaro ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju so:
—Jesús, Nazaret macagʉ rãca vacudirꞌi ñagʉ̃ja mʉ quẽne —ĩre yiyuju so.
68To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pedro:
—“Riojo yaja mʉ”, mʉre yimasibeaja yʉ. Mʉre ajimasibeaja —sore yiyuju Pedro. To bajiro yicõari, matariasãniro sãjariasoje tʉ vasuju Pedro. 69To ĩ ñasere ĩacõari, quẽna soje tʉ ñarãre ado bajiro gotiyuju so, moabosarimaso:
—Ãni, Jesúrãca vacudirꞌi ñaami —yiyuju, ĩnare gotigo.
70To bajiro ĩnare so yisere ajicõari, quẽna, —Ĩre masibeaja yʉ —yiyuju Pedro.
To so yiro bero, to ñarã ado bajiro Pedrore yiyujarã ĩna:
—Riojo yaja. Jesúrãca vacudirũgũgʉ̃ne ñaja mʉ quẽne. Mʉ quẽne Galilea sitagʉ ñaja mʉ —Pedrore yiyujarã ĩna.
71To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Pedro:
—Ĩre masibeaja yʉ. Socʉ me yaja yʉ. Socabetimasucõaja. Dios, yʉre ajigʉmi —ĩnare yicʉdiyuju Pedro.
72To bajiro ĩ yigajanorirĩmarone, gãjabocʉ jʉaji ñagõcõañuju yuja. Ĩ ñagõsere ajicõari, Jesús ado bajiro ĩre ĩ gotirere masibʉjayuju Pedro yuja: “Gãjabocʉ jʉaji ĩ ñagõroto rĩjoro idiaji, ‘Jesúre masibeaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ” ĩre ĩ yirere masibʉjayuju. Tire masibʉjacõari, bʉto otiyuju.

Àwon tá yàn lọ́wọ́lọ́wọ́ báyìí:

San Marcos 14: bsn

Ìsàmì-sí

Pín

Daako

None

Ṣé o fẹ́ fi àwọn ohun pàtàkì pamọ́ sórí gbogbo àwọn ẹ̀rọ rẹ? Wọlé pẹ̀lú àkántì tuntun tàbí wọlé pẹ̀lú àkántì tí tẹ́lẹ̀