Mark 6
6
Nasaretre Jisui bemanot ocokʼkan
(Mathae 13.53-58; Luk 4.16-30)
1Ona tayom Jisu do ona jaegae bạgi oṭowatʼte acʼakʼ atoteye calaoena, 2ar uniren celako hõ acʼ soṅgeteko sen torayena. Ado Jirạukʼ mãhã seṭeren khan uni do sunạgogre bolokate cetʼakoe ehopʼena. Ar ḍher hoṛ uniyakʼ katha ańjomkate hahaṛayente memenko ehopʼena, “Nui do oka khon noakoe ńam akada? Ar noa akele em ocoakan, noa baṅ cetʼkan? Ar uni do hahaṛa kạmiko hõe kạmikana. 3Nui do cetʼ uni kaṭmistiri doe baṅkana? Nui do cetʼ Mạriạmren hopon doe baṅkana? Jakob, Joses, Jihudạ ar Simon takoren boeha doe baṅkana? Uniren miseratko do cetʼ nonḍe abo talare bạnukʼkoa?” Nonkage hoṛko do Jisu iạte monre tạkijokʼko ehopʼena.
4 #
Jhn 4.44
Unre Jisui metatʼkoa, “Nij ato, nij peṛa ar nij gharońj chaḍa sanam jaegarege nạbiko do manotko ńama.” 5Ona tayom thoṛagan rugikoe capoketʼkote onkoe bogeketʼkoa, menkhan onḍe do jãhãn hahaṛa kạmi bae kạmileda. 6Ar hoṛko bako pạtiạuadete uni do ạḍiye hahaṛayena.
Celakoakʼ porcar
(Mathae 10.1,5-15; Luk 9.1-6)
Ona tayom Jisu do ato ato senkate hoṛko cetʼakoe ehopʼena. 7Uni do acʼren gelbar celako acʼ ṭhene hoho sorketʼkoa ar babar hoṛkate porcar lạgitʼe kolkatʼkoa. Ar bạricʼ jiuko cetanre hõ ektiạriye ematʼkoa. 8#Luk 10.4-11 Uni do horte lạgitʼ mitʼṭecʼ ṭheṅga chaḍa cetʼge bae idiocowatʼkoa. Piṭhạ, khuti, gạńjiạre tama poesa hõ iditorae baronketʼkoa. 9Panahi horokʼ doe metatʼkogea, menkhan aṅgrop do mitʼṭecʼ khon bạ̃ṛti idi doe manakatʼkoa. 10Uni do arhõe metatʼkoa, “Jãhãṭakʼ oṛakʼregepe bolokʼ ona ato ạuripe bạgiyakʼ hạbicʼ ona oṛakʼrege tahenpe. 11#Apos 13.51 Ar jãhã jaegaren hoṛ bako ataṅpe se kathako bako ańjom enḍekhan, ona jaegape bạgi oṭowakʼre apeakʼ jaṅga talka reakʼ dhuṛi hõ koṭa oṭokakʼpe jemon onage onko upạrte goha hoyokʼ.”
12Unre celako do senkate porcar kạmiko ehopʼena jemon hoṛko kại khon monko ạcurtako. 13#Jak 5.14 Onko do aema bạṛicʼ jiukoko oḍok giḍikatʼkoa ar ạḍi utạr rugiko hõ bohokʼre sunum ojokʼatʼkoteko bogeketʼkoa.
Johan bạbạptisicʼakʼ gujukʼ
(Mathae 14.1-12; Luk 9.7-9)
14 #
Mat 16.14; Mrk 8.28; Luk 9.19 Jisuakʼ ńutum do goṭa ṭạnḍi pasnao akan tahẽkante Herod raj hõ Jisuakʼ kathae ańjom tiyokʼkeda. Unre adom adom hoṛko menetʼ tahẽkana, “Nui doe Johan bạbạptisicʼ kana. Unige gocʼko khone jiwetʼ beretʼ akante hahaṛawakʼkoe kạmikana.”
15Ar adomko doko menetʼ tahẽkana, “Uni doe Eliạ kana” Arhõ adomko doko menetʼ tahẽkana, “Sedaeren nạbiko leka uni hõ mitʼ goṭen nạbi kanae.”
16Noako katha ańjomkate Herode menkeda, “Uni doe Johan kana, one okoeyakʼ bohokʼ iń makʼ ńur ocoletʼtae. Uni do arhõe jiwetʼ ruạṛ akana.”
17-18 #
Luk 3.19,20 Noa ghoṭna lahare Herod do hoṛ kolkate Johan sapʼkate hajotreye bhorao akade tahẽkana. Uni do acʼren boeha Philipren bạhu Herodiạ iạte noae nonkaleda. Herod do Herodiại baplaledete Johane metaekan tahẽkana, “Boehamren bạhu dohoye do baṅ ganokʼtama.” 19Ona iạte Herodiạ do Johan cetanre ạḍi raṅgao tahẽkantaea. Ar uni do Johan gojeye menetʼ tahẽkana, 20menkhan Herod do Johane botoraekan tahẽkana. Ente Johan do mitʼṭen dhorom ar sonot hoṛ menteye baḍae akade tahẽkana, ar onate uni do muskilakʼko khone rukhiyạyede tahẽkana. Herod do Johanakʼ kathako ańjomkate monre jut bae ạikạuetʼ tahẽkanre hõ uniyakʼ kathako ańjom doe kusikʼkan tahẽkangea.
21Mucạtʼre Herodiạ do mitʼṭecʼ ạte ńamkeda. Herod do acʼakʼ janam dinre acʼren napṛakʼ napṛakʼ kạmiyạko, subedarko, ar Gạlil Prodesren mukhiyạko lạgitʼ mitʼṭecʼe bhojkeda. 22Ar ona bhoj reakʼ rạskạre Herodiạren hoponera doe enecʼente Herod ar bhojre neota akankoe kusi ocoketʼkoa.
Unre raj do kuṛiye metadea, “Jãhãnakʼgem koyeń onageń emama.” 23Herod do kuṛi ṭhen kiriạyenteye menkeda, “Jãhãnakʼgem koeyeń onageń emama, metakʼme ińakʼ adha rajosṭi hõń emama.”
24Kuṛi do senkate eṅgattetʼe kulikedea, “Iń do cetʼiń khoja?
Uniren eṅgattetʼe menkeda, “Johan bạbạptisicʼakʼ bohokʼ koeyeme.”
25Ar kuṛi do senkate raje metadea, “Johan bạbạptisicʼakʼ bohokʼ ńitge mitʼṭecʼ thạrire imạńme.”
26Noa katha ańjomkate Herod do ạḍiye bhabnayena, menkhan bhojre neota akanko samaṅreye kiriạlente kuṛi ruạṛkae do bae menwana. 27-28Ar unrege uni do Johanakʼ bohokʼ makʼ ńurkate ạgui lạgitʼ mitʼṭen jollade hukumadea. Ar jollad do hajot oṛakʼte senkate Johanakʼ bohokʼe makʼ ńurketʼte mitʼṭecʼ thạrireye ạgukeda. Ar raj do kuṛiye emade khan uni do idikate eṅgattetʼe caladea. 29Ado Johanren celako noa khoborko ańjomketʼ khan hecʼkate uniyakʼ mạ̃ṛĩ idikateko topakada.
Mõṛẽ hajar hoṛe jom bi ocoyetʼko
(Mathae 14.13-21; Luk 9.10-17; Johan 6.1-14)
30Ado Jisu okoe gelbar celakoe kolletʼko onkoko ruạṛ hecʼen khan onko okakoko kạmiletʼ arko cetʼatʼko tahẽkan ona joto do uniko baḍae ocokedea. 31Unre onḍe ḍher hoṛko calakʼ hijukʼkan tahẽkante celako do jom reakʼ ạtge bako ńamleda. Onate Jisui metatʼkoa, “Dela, iń tulucʼ mitʼṭecʼ nisun jaegare hecʼkate thoṛa ghạṛicʼ jirạukʼpe.”
32Ar lạukạre decʼkate onko do mitʼṭecʼ nisun jaegateko senena. 33Ado calakʼkanko ńelketʼko khan ḍher hoṛge onkoko oromketʼkoa ar aḍepase atoko khonko ńir oḍokente ot otte onko laharege onḍeko jarwayena. 34#Num 27.17; 1 Raj 22.17; 2 Bõs 18.16; Jeh 34.5; Mat 9.36 Jisu lạukạ khone pheḍen khan gadel hoṛe ńelketʼkoa. Ar hoṛkore mãyã hecʼadea, ente onko do gupiyicʼ begor bhiḍi lekako tahẽkana. Ar Jisu do ạḍi okocʼakʼko reaṅ cetʼakoe ehopʼena.
35Ado ạyupʼ hijukʼkan tahẽkanre celako do hecʼkate Jisuko metadea, “Noa jaega do nisungea, ar bela hõe hạsurena. 36Onate ma bidạkakome, jemon aḍe pase atote senkate jomakʼko kiriń daṛeakʼ.”
37Jisui metatʼkoa, “Apege jomakʼ emakope.”
Celakoko metadea, “Ale do cetʼ senkate barsae Dinarte piṭhạ kiriń ạgukate onkole jomocokoa?”
38Jisui metatʼkoa, “Senkate ńelpe, tinạkʼ piṭhạ menakʼtapea?”
Adoko lạiyadea, “Mõṛẽ goṭecʼ piṭhạ ar barea hako menakʼkinạ.”
39Unre celakoe hukumatʼkoa jemon onko do gadel hoṛko hạriạ̃ṛ ghãsreko duṛupʼ ocoko. 40Khan gadel hoṛko do sae sae, ar mõṛẽgel, mõṛẽgelkate sạr sạrteko duṛupʼena. 41Jisu do mõṛẽ goṭecʼ piṭhạ ar barea hako hataokate serma secʼ beṅgetʼ rakapʼkate Isor gun manao joharadete piṭhại kecakʼkeda ar hoṛko emako lạgitʼ celakoe calatʼkoa, ar nonkage hako hõe hạṭińatʼkoa. 42Ar sanamkoko jomkeda arko biyena. 43Ona tayom celako do sarecʼakʼ kaṭra kuṭrạ piṭhạko halaṅketʼ khan gelbar phạtiạkʼko perecʼkeda. 44Ar tinạkʼko jomketʼ onko modre mõṛẽ hajar herel hoponko tahẽkana.
Dakʼ cetanteye taṛametʼ
(Mathae 14.22-36; Johan 6.15-21)
45Ona tayom Jisu do celako usạrae lạgitʼe metatʼkoa, jemon onko do lạukạre decʼkate doreão hanasako paromokʼte Bethsaeda atoteko calao hataṛokʼ, ar acʼ do gadel hoṛ bidạkoe ehopʼena. 46Ar gadel hoṛkoe bidạ baṛaketʼko khan koejoṅ lạgitʼ buruteye rakapʼena. 47Ado tinre ńindạyena unre celakoakʼ lạukạ do tala doreãore tahẽkana ar Jisu do eskarge ghuṭureye tahẽyena. 48Jisu do celako ạḍi haronte lạukạ calaoetʼkane ńelketʼkoa, ente onko samaṅ secʼ khone hoyetʼkan tahẽkana. Ado maraṅ simrakʼ jokhecʼ Jisu do doreão cetante taṛamate celako ṭhene hecʼena ar onko paromkoe menjoṅkan tahẽkana. 49Menkhan celako do doreão cetante taṛam hijukʼko ńelkede khan bhut hudiskedeteko kikiạukeda, 50ente uni ńelte jotoge botor caṛhaoatʼkoa.
Unre Jisu do celako sãoteye roṛ gotʼkeda. Metatʼkoae, “Dil joṅpe, ińkangeạń, alope botorokʼa.”
51Ado Jisu lạukạreye decʼen khan hoe do thirgotʼena. Ar celako doko ṭhak utạrena, 52ente niạ lahare piṭhại jom ocoletʼko reakʼ do bako bujhạu akatʼ tahẽkana; ente onkoakʼ mon do goṛdho akan tahẽkantakoa.
Jisu Genesaretre rugikoe bogeyetʼkoa
(Mathae 14.34-36)
53Jisu ar acʼren celako do doreão paromkate Genesaret elakate hecʼkate lạukạko tolkeda. 54Ar lạukạ khonko pheḍen khan hoṛko do Jisuko ńel oromkedea ar ona elaka reakʼ sanam jaegare ńir baṛaeko ehopʼena one jãhãrege menaea menteko ańjomketʼ. 55Inạ tayom okare menaea ona baḍaekate parkomkote uni ṭhen rugiko gokʼ ạguketʼkoa.
56Ar jãhã nagraha, se atoteye calakʼkan tahẽkan onḍege hoṛko do bajarkore rugiko jarwayetʼko tahẽkana. Ar uniyakʼ kicricʼ ańcar joṭetʼtae lạgitʼko nehõraekan tahẽkana, ar tinạkʼ do uniko joṭetʼede tahẽkan onko doko bogekʼkan tahẽkana.
Santali Bible © Bangladesh Bible Society, 2021.